Odbije li svjedok svjedočenje bez opravdanog razloga, može platiti kaznu do 30.000 KM

Ako svjedok odbije svjedočiti bez opravdanog razloga i nakon upozorenja na posljedice, može biti kažnjen novčanom kaznom do 30.000 maraka. Ako i poslije toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti i zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo svjedočenje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najduže 30 dana

MOSTAR – Kako su se u javnosti pojavile velike nedoumice i kontradiktornosti o ulozi svjedoka u kaznenim postupcima tj. pitanja da li se svjedok mora odazvati na poziv suda, kad može odbiti svjedočenje, zamolili smo odvjetnicu Nadu Dalipagić da pojasni ulogu svjedoka u kaznenom postupku:

Temeljem članka 276. Zakona o kaznenom postupku FBiH stranke i branitelj imaju pravo da pozivaju svjedoke i izvode dokaze.

Nadalje, prilikom izvođenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje s tim da direktno ispitivanje vrši strana koja poziva svjedoka, ali sudac odnosno vijeće može u svakom trenutku da postavi pitanje svjedoku. 

– Dozvoljeno je ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branitelja koji je pozvao svjedoka –  direktno ispitivanje, zatim ispitivanje tog svjedoka od suprotne stranke, odnosno branitelja –  unakrsno ispitivanje i ponovno ispitivanje svjedoka od stranke odnosno branitelja koji ga je pozvao. Svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala, ali sudac, odnosno predsjednik i članovi vijeća mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku odgovarajuće pitanje, kazala je odvjetnica Dalipagić.

Pitanja svjedoku od strane suprotne stranke ograničavaju se na pitanja koja su prethodno postavljena tijekom ispitivanja svjedoka od stranke koja je pozvala svjedoka i pitanja u korist sopstvenih tvrdnji.

– Pitanja koja navode na odgovor koji se želi čuti ne mogu se postavljati na direktnom ispitivanju, nego se ovakva pitanja mogu postavljati prilikom unakrsnog ispitivanja.

Sudac, odnosno predsjednik vijeća će zabraniti pitanje i odgovor na pitanje koje je već postavljeno, ako je to pitanje po njegovoj ocjeni nedozvoljeno ili nevažno za predmet.

Sudac, odnosno predsjednik vijeća dužan je da zaštiti svjedoka od vrijeđanja, prijetnje i napada, a u slučaju ozbiljne prijetnje svjedoku, sudac, odnosno predsjednik vijeća će izvijestiti tužitelja radi poduzimanja kaznenog gonjenja, izjavila je Dalipagić.

Člankom 283. Zakona o kaznenom postupku FBiH propisano je da ako svjedok odbije svjedočiti bez opravdanog razloga i nakon upozorenja na posljedice, može biti kažnjen novčanom kaznom do 30.000 maraka. Ako i poslije toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti i zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo svjedočenje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najduže 30 dana.

– Ako se u tijeku suđenja sazna da svjedok nije u mogućnosti da dođe pred Sud ili da bi njegov dolazak bio povezan sa nesrazmjernim teškoćama, sudac odnosno predsjednik vijeća može narediti da se svjedok ispita van sudnice, ukoliko njegovo svjedočenje smatra važnim, zaključila je odvjetnica Nada Dalipagić.