FOTO  Očišćene deponije u Mostaru ponovno dobivaju stari izgled, posljedice osjete i susjedne zemlje

Divlje deponije u Mostaru s kojima građani godinama unazad vode borbu, ponovno su na putu da budu prekrivene otpadom kojeg ostavljaju oni nesavjesni.

Na deponiji u mostarskom naselju Rodoč više puta su rađene sanacije, uključujući i onu od prethodne godine kada su zaposlenici JP Komunalno čistili ovaj prostor uoči Međunarodnog sajma gospodarstva. Ipak, neki su ponovno odlučili da se vrate starim navikama na starom mjestu.

Iako stanje nije kritično još uvijek do mjere kako je bio prethodnih godina, može se reći da ovo mjesto ide putem da dobije ponovno onaj stari izgled.

Popularna odlagališta smeća

Osim toga, „popularna“ odlagališta smeća nalaze se i u blizini Avijatičarskog mosta i to na više lokacija, a baš zbog toga se ranije govorilo kako se „plastične vrećice vijore od puta prema Mostarskom sajmu sve do Blagaja“.

U nekontroliranom odlaganju otpada, naročito u južnom dijelu Mostara, često se primijete komadi starog namještaja, guma, plastike, vreća punih smeća, odjeće, a neugodan miris osjeti se i dalje od samog odlagališta nailaskom malo jačeg vjetra.

U blizini pojedinih tvrtki nalaze se velike bare s različitim tekućinama, a i one su zatrpane različitim otpadom. Također, vidljiv je i građevinski otpad.

Podsjećamo, prema riječima ekoloških aktivista, nelegalne deponije uz Neretvu i magistralni put nastaju i uz odmarališta pored ceste.

„Pojedinci ignoriraju upozorenja da je zabranjeno odlaganje smeća, a vlasti nerijetko gomile otpada zatrpaju zemljištem“, govorili su nedavno aktivisti za Radio Slobodna Evropa.

Pitanje deponije Uborak, svojevrsne ekološke katastrofe, dugo godina već privlači pažnju, jer pored toga što oko deponije živi oko 10 000 stanovnika, Mostar je udaljen samo pet kilometara zračne linije, a rijeka Neretva nešto više od jednog kilometra.

„Napravljena je radna grupa gdje je donesen zaključak da deponija ugrožava život i da se mora zatvoriti u što kraćem roku. Treća stvar, postoji izvještaj medicinskog zavoda gdje stoji da je porast karcinoma u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) drastično veći u odnosu na druge županije i to od dva do tri puta. Nema ni jedna tvornica u Mostaru i zna se šta je zagađivač – ova deponija“, rekao je Omer Hujdur iz Građanske inicijative „Jer nas se tiče“ u nedavnom razgovoru za Inforadar.ba.

Susjedne zemlje se žale, smeće iz Neretve stiže do mora

Svaki porast vodostaja znači i pojavu drugih problema koji značajno utječu na ekosustav rijeke Neretve i okolnih područja. Riječ je o smeću koje Neretva donosi sa sobom, ponajprije plastike, plastičnih boca, čepova, vrećica i ostalog otpada, koji se nakuplja od Mostara do Čapljine, piše Morski.hr.

Ovaj otpad ne samo da zagađuje korito i obale rijeke, već ima i negativan utjecaj na zdravlje ljudi, budući da se smeće mjesecima zadržava uz obalu, stvarajući potencijalno opasne uvjete za stanovništvo. Također, prisutnost plastike u rijeci ima štetan utjecaj na riblji fond, jer riba često jede mikroplastiku kao da je plankton. To znači da plastika ulazi i u hranidbeni lanac ljudi, koji konzumiraju ribu.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.