Obilježena 28. godišnjica stradanja i progona Hrvata Bugojna

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježju u katoličkom gradskom groblju i svetom misom za poginule, odvedene i nestale Hrvate Bugojna u župnoj crkvi svetog Ante u Bugojnu, obilježena je 28. godišnjica stradanja i progona Hrvata Bugojna.

“Polaganjem vijenaca dali smo podršku obiteljima koje još uvijek traže svoje članove i čija bol nije nestala. Kada bi nam nedostajale riječi da izrazimo osjećaje, cvijeće bi govorilo za nas. Kad to cvijeće uvene, neka ga, nemojmo ga sklanjati, jer tako osušeno ono ostaje trajno, besmrtno, kao znak besmrtnosti, sjećanja i ljubavi. Paljenje svijeća je konkretan znak naše vjere gdje se naši osjećaji pretvaraju u tihu molitvu. To je gesta zahvalnosti životima koji su prekinuti, koji još nisu bili življeni. U stradanjima ovdje u Bugojnu nije bilo onih koji nisu pretrpjeli, posebice logoraši. U logoru Istra i u drugim zgradama i mjestima javnih površina, koja su mjesta zločina protiv čovječnosti, u našem čovjeku je gorjela iskrica vjere i nade, a sjećanje i molitva za preminule velika su gesta ljubavi i poštovanja prema našim poginulim i nestalim, našim najmilijima”, poručeno je na misi, prenosi Fena.

Obilježavanju godišnjice nazočila je i delegacija HNS-a BiH, predvođena predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom.

“Uvijek kad dođemo, tražimo da počinitelji, a jasno je tko su počinitelji u Bugojnu, odnosno tko je zapovijedao i tko je odveo, da napokon odgovaraju. Jasno je da ne možemo utjecati na policijske organe, pravosudne institucije i tužiteljstva koji su trebali davno uraditi posao po pitanju Bugojna. Te institucije su kao neovisne institucije trebale davno procesuirati sve one koji su pobili u Bugojnu, odveli iz logora i kojima se više ne zna trag”, rekao je Čavara.

Predsjedavajući Općinskog vijeća Bugojno Miroslav Zelić istakao je kako se uporedno s 28. godišnjicom stradanja i progona Hrvata Bugojna događaju i iskopavanja na Rostovu na lokalitetu Tvrdulje, te izrazio nadu da će ovog puta uspjeti pronaći dvanaest osoba za koje postoje saznanja od izjava svjedoka.

Pripadnici Armije RBiH iz Bugojna su tijekom posljednjeg rata protjerale više od 15 hiljada Hrvata, ubijeno je više od 300 civila i vojnika, a oko dvije hiljade hrvatskih zatvorenika prošlo je torture nekoliko desetina logora u kojima su mučeni, ubijani, a oni najistaknutiji odvedeni su u nepoznato