NOVI DRŽAVNI NAMETI Do većih plaća u javnom sektoru 'preko leđa' malih obrtnika

Novac
Ilustracija

Obrtnici u Federaciji BiH dočekali su 2021. godinu s većim nametima i većim doprinosima – kao i svaku prethodnu. Preopterećeni mali biznisi se godinama bore za opstanak, a dok su čekali pomoć države i rasterećenje poslovanja u najtežoj godini poslovanja, država im je vratila povećanjem nameta za oko 20 KM mjesečno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakonsko uporište u povećanju doprinosa nalazi se u "Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa FBiH". 

"Rast plaća u javnom sektoru utječe na porast doprinosa u tzv. "realnom sektoru", konkretno za slobodna zanimanja, samostalnu djelatnost obrta ili srodne djelatnosti, te djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu", navodi makroekonomski analitičar Faruk Hadžić koji godinama ukazuje na ovaj problem.

Drugim riječima, iako je pad prometa u 2020. godini evidentan zbog krize uzrokovane pandemijom, prosječne plaće uposlenih na federalnoj razini su rasle, što je dovelo i do porasta prosječne plaće. 

Zbog toga će obrtnici plaćati veće doprinose (koji su i onako visoki i trebaju se smanjiti), bez obzira da li su radili uspješno ili ne.

Na primjeru jednog obrta, Hadžić je prikazao kako su rasli doprinosi od 2016. godine.

2016. godina = 6,942.12 KM
2017. godina = 6,996.96 KM
2018. godina = 7,196.16 KM
2019. godina = 7,425.24 KM 
2020. godina = 7.768.24 KM (iznos do kraja godine)

Prema ovome, u 2019. godini, obrtnik je godišnje izdvojio 483.12 KM ili 40.26 KM mjesečno više, nego u 2016. godini, samo po osnovu doprinosa. 

U prošloj, 2020. godini, doprinosi su se računali na osnovicu od 921 KM, a u 2021. će iznositi 951 KM. Dakle, na raniju osnovicu doprinosi za obrtnike iznosili su 647,40 KM, a po novom 667,74 KM, što je povećanje za 20,34 KM mjesečno.

Pri obračunu najmanji doprinosi su za poljoprivrednike, dok su najveći za profesionalne obrte. Knjigovođe su već "iznenadile" mnoge obrtnike uplatnicama za siječanj, po kojima za PIO doprinose trebaju izdvojiti 218 KM, a za zdravstveno 140 KM. 

"Ako već nadležni ne žele ili ne mogu smanjiti doprinose, neka ih onda barem ne povećavaju privrednicima, koji i onako jedva mogu podmiriti sve silne namete koje je država propisala", smatra Hadžić.

Obrtnici su ogorčeni i smatraju da je iz "malih biznisa" država iscijedila gotove sve.

"Ne znam za druge, ali ja više nemam nikakvih rezervi, sve sam iscrpio. Ne bude li nikakve pomoći, za par mjeseci ću morati zatvoriti radnju - financijskim rječnikom to će biti bankrot. Nameti samo stižu, nema ni govora o olakšicama (svi parafiskalni nameti su i dalje tu), a očekuje se da kao u najbolja vremena punimo proračun. Mislim da oni nisu svjesni, da nas očekuje katastrofa u ekonomiji, s velikim posljedicama. Pandemija ne jenjava i ne nazire joj se kraj, poslovanje neće biti bolje nego 2020. Od čega i kako će puniti proračun? Neće ovo na dobro...", poručio je Selvin Čano, vlasnik DTP Studio "Aries" i samo jedan u nizu zabrinutih obrtnika koji svoje probleme dijele u Grupi malih biznisa, prenosi Akta.