'Nove kredite države vraćat će realni sektor, pokrivat će se plaće i druge beneficije javnog sektora'

Iz Asocijacije poduzetnika Hercegovine se pitaju raspolažu li vlasti sa stvarnim pokazateljima stanja u privredi i maju li učinkovit plan za saniranje posljedica drastičnog pada BDP-a.

Ekonomija u BiH je u drugom kvartalu ove godine po službenim podacima imala zastrašujući pad od 10,8 posto, ali neki analitičari misle da je stanje još poraznije. Procjene idu dotle da neki ekonomisti prognoziraju čak i bankrot države.

Pad BDP-a u drugom tromjesečju ove godine izravna je posljedica mjera koje su uvedene zbog proglašenja stanja prirodne nesreće, ali ni kvartali koji slijede neće imati puno bolje rezultate, računajući i prvo tromjesečje iduće godine, a moguće je da negativno bude i čitavo prvo polugodište 2021, navode iz Asocijacije poduzetnika Hercegovine.

"Koliko vidimo iz službenih izjava najviših predstavnika izvršne vlasti, izlaz iz teške ekonomske situacije traži se isključivo u međunarodnim kreditima, za koje ministri objašnjavaju da su najjeftiniji i najbrže dostupni.

Problem uzimanja novih kredita poduzetnici vide u činjenici da će se ti zajmovi opet vraćati iz rezultata rada realnog sektora, a glavna namjena tih kredita je pokrivanje plaća i drugih beneficija u javnom sektoru, na račun privatnog sektora", stoji u priopćenju.

Ističu kako je donošenje nove uredbe koju je u ponedjeljak najavio premijer Novalić, kojom će se ciljano pomagati nekim određenim sektorima, dobra vijest, ali to neće biti dovoljno za održavanje stabilnosti ekonomije, jer pomoć je posvuda nužna, s obzirom da svi trpe posljedice pandemije,.

"Smatramo također da i niže razine vlasti moraju na svome području dodatno djelovati kako bi se ublažile negativne posljedice, posebno u turizmu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima koje su već mjesecima pogođene posljedicama raznih mjera koje su propisivane kao obavezne.

Nadalje, sadašnje izuzetno teško stanje u ekonomiji bez odlaganja treba iskoristiti i kako bi se usvojili i počeli provoditi reformski zakoni koji su odavno upućeni u parlamentarnu proceduru, a koji za cilj imaju rasterećenje privrede, poticanje veće ekonomske aktivnosti, masovnije zapošljavanje, porast izvoza i u konačnici značajniji rast BDP-a.

Još jednom želimo napomenuti kako su budžeti na svim razinama i privatni sektor gospodarstva spojene posude i nijedna strana ne smije biti povlaštena. Što više bude trpjela privreda, bit će teže i javnome sektoru. Stoga u aktivnostima nadležnih vlasti ne smije biti predaha, jer ovo je maraton kojeg moramo svi istrčati do kraja", navode iz APH.