NOVA GODINA DONOSI NOVA POSKUPLJENJA Ekonomski analitičari predviđaju nove udare na ionako osiromašene građane BiH

Sve ukazuje na to da će praznično veselje građana Bosne i Hercegovine brzo splasnuti već od 1. siječnja 2025. godine. Ekonomski analitičari iznose zabrinjavajuće prognoze, tvrdeći da nas očekuje novi val poskupljenja. Razlozi za to su brojni, a jedan od ključnih faktora je ekonomska kriza u Europskoj uniji, posebno u zemljama na koje se BiH oslanja kao na važne ekonomske partnere, analizira N1.

Val poskupljenja

Za početak, najavljeno je značajno povećanje cijena električne energije u Republici Srpskoj, što će, prema riječima ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića, pokrenuti lanac poskupljenja i u drugim sektorima.

"Prijedlog Elektroprivrede Republike Srpske bio je da se povećanje definira na razini od 20 posto, da se prag za socijalnu potrošnju smanji na 300 kWh, dok bi se prag za srednju potrošnju povećao na 1.000 kWh. To bi dovelo do poskupljenja za kućanstva i gospodarstvo, čak dvostruko. Iz Vlade RS rečeno je da će povećanje za građane iznositi sedam posto, a za gospodarstvo deset posto", kazao je Pavlović u emisiji Novi dan.

Elektroprivreda RS prošle je godine ostvarila rekordnu dobit od gotovo 145 milijuna KM, no Pavlović napominje da nije jasno gdje je taj novac utrošen.

"Da je bilo više stručnosti i planiranja, remonti termoelektrana mogli su se obaviti tijekom ljetnih mjeseci kada je potrošnja manja. Termoelektrane su zastarjele, većina opreme potječe iz vremena bivše Jugoslavije. Istodobno, zalihe ugljena se smanjuju, a izvoz ugljena u Srbiju dodatno pogoršava situaciju. Imali smo zastoj u Termoelektrani Ugljevik zbog nedostatka ugljena, a kada je proizvodnja ponovno pokrenuta, kvaliteta ugljena bila je loša. Pripreme za zimu nisu adekvatno provedene, a jedini spas su hidroelektrane, no zbog manjka kiše ni one ne ostvaruju značajnu proizvodnju", istaknuo je Pavlović.

Utjecaj na građane i gospodarstvo

Povećanje cijena električne energije osjetit će se u svim segmentima gospodarstva i svakodnevnog života.

"Sve što je vezano za trgovinu i proizvodnju ovisi o struji. Očekuju se poskupljenja od distributera i proizvođača. Na primjer, kava je na svjetskim burzama poskupjela između 60 i 80 posto, pa se dodatni udar na ionako skromne kućne budžete može očekivati od početka iduće godine", upozorio je Pavlović.

Zbog kontinuiranog rasta cijena i plaća koje ne prate taj trend, građani su primorani odreći se mnogih stvari.

"Kada bi prosječna četveročlana obitelj imala dva zaposlena roditelja s prosječnim plaćama, tek tada bi mogli pokriti troškove potrošačke košarice. No, kako to nije slučaj, odričemo se zimskih odmora, putovanja, sportskih aktivnosti i ulaganja. Kućni budžeti u BiH su vrlo skromni i većina ljudi jedva spaja kraj s krajem. Iduća godina ne donosi nadu za poboljšanje. Europa je ušla u krizu koja će se snažno odraziti na BiH. Naša je ekonomija mala i otvorena, tradicionalno orijentirana prema zemljama regije i EU. Kada automobilski sektor u Europi ima probleme, naši proizvođači autodijelova ostaju bez posla. Slična situacija je i s tekstilnom i kožnom industrijom", objasnio je Pavlović.

Dodao je kako su prošle godine trgovci zimske opreme, zbog manjka snijega, ostali s neprodanim zalihama, što je rezultiralo smanjenjem narudžbi za ovu godinu.

"Kada situacija u Europi postane loša, kod nas je uvijek dvostruko teža. Bez narudžbi i izvoza ostajemo prepušteni samima sebi. Jedina šansa je okretanje prema novim tržištima, poput Sjeverne Afrike, ali konkurencija iz Kine na europskom tržištu vrlo je agresivna. Izvoz u SAD je upitan zbog visokih carinskih nameta. Naši radnici u EU, koji će zbog krize možda ostati bez posla, mogli bi se početi vraćati u BiH, što otvara pitanje programa za dijasporu, jer dolaze s ušteđevinom koju treba iskoristiti za pokretanje ekonomskih aktivnosti", kazao je Pavlović.

Fokus na vlastite potencijale

Pavlović ističe da je ključ u razvoju vlastite proizvodnje i korištenju domaćih potencijala. Također, analizirao je moguće posljedice novog zakona koji će smanjiti prihode Banje Luke i Bijeljine u korist manje razvijenih općina, što bi moglo povećati broj nezaposlenih i uzrokovati propast poduzeća.