NI NA NEBU NI NA ZEMLJI Nema legalizacije za objekte iz vremena Asima Sarajlića

Asim Sarajlić SDA

Već 17 godina traje agonija 110 stanara koji su kupili stanove u novoizgrađenim zgradama na području Općine Vogošća, koje je izgradila vogošćanska tvrtka Murai Komerc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan od stanara, koji je želio ostati anoniman, ispričao je kako još uvijek ne mogu uknjižiti svoje nekretnine.

„Ništa se nije napravilo, ja sam s nekoliko susjeda otišao kod načelnika općine Vogošća da razgovaramo i pokušamo naći rješenje, ali uzalud. Sad bih najradije prodao sve ovo i otišao živjeti negdje drugdje, ali ne mogu ni prodati jer nemam upisano vlasništvo“, kaže on, dodajući da tehnički prijem nikada nije obavljen, prenosi Mapa istraživačkih sadržaja.

Problem uknjižbe samo je jedan od problema s kojima se stanari već godinama bore, a razlog je što zgrada u kojoj su kupili stanove nema urbanističku ni uporabnu dozvolu.

„Nemamo upravitelja, nitko ne želi preuzeti taj posao, lift ne radi već pet dana, ne možemo angažirati osobu ili agenciju za održavanje čistoće u haustoru, ulaz u zgradu nije asfaltiran i neadekvatan je, parking nije adekvatno riješen, garaža nije dostupna za sve stanare, a prizemlje objekta je još uvijek u fazi izgradnje. Svi navedeni problemi nisu riješeni od 2015. godine“, pojašnjava on.

Naš sugovornik navodi da je imao sastanak s novim načelnikom općine Vogošća, Migdadom Hasanovićem, ali mu je on rekao da Općina ne može riješiti problem dok Skupština Županije Sarajevo ne donese odluku o legalizaciji svih objekata. Iako do objave ovog teksta nismo dobili odgovore od općine Vogošća, načelnik Hasanović nam je u neformalnom razgovoru potvrdio da je legalizacija svih objekata jedino rješenje ovih problema.

Asimova pravila ugušila su građane

Podsjećamo, tijekom mandata Asima Sarajlića kao načelnika općine Vogošća, tvrtka Murai Komerc dobila je natječaj za građevinsko zemljište za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa. Općina Vogošća raspisala je 2007. godine javni natječaj za dodjelu zemljišta za izgradnju poslovno-stambenog kompleksa. Prema podacima iz natječaja, parcela je iznosila 5.200 m² s ukupnom bruto građevinskom površinom od 10.000 m² te neto površinom od 8.500 m², s namjerom izgradnje zanatsko-uslužnog stambenog prostora ukupne visine prizemlje, tri kata i mansarda.

Iako je zemljište nelegalno dodijeljeno, Asim Sarajlić je u studenom 2007. godine izdao urbanističku suglasnost Murai Komercu za izgradnju dva stambeno-poslovna objekta prema idejnom projektu firme Games d.o.o. Travnik, koji je uključivao podrum, visoko prizemlje i tri kata. U svibnju 2008. godine, Murai Komerc je dobio i građevinsku dozvolu za početak radova.

Sarajliću se sudilo, ali nije kriv

Iako nikada nije provedena istraga oko dodjele zemljišta u Vogošći, Sarajliću se ipak sudilo dva puta, u predmetima „Bosna“ i „Asim“. Sredinom 2022. godine, Općinski sud u Sarajevu izrekao je prvostupanjsku presudu bivšem generalnom tajniku Stranke demokratske akcije (SDA) Amiru Zukiću, ali i Asimu Sarajliću i još petorici optuženih za zloupotrebu položaja pri zapošljavanju u javnim poduzećima. U predmetu „Bosna“, Amir Zukić je osuđen na tri godine zatvora, Safet Bibić na šest godina, Ramiz Karavdić na dvije godine, a Esad Džananović na tri godine zatvora. Asim Sarajlić je oslobođen optužbi.

Sarajlić i Zukić nalaze se na američkoj crnoj listi. Zukić od svibnja 2020. godine, a Sarajlić od travnja 2022. godine, u vrijeme kada je obavljao funkciju delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U nešto manje od godine dana, točnije u veljači 2023. godine, Općinski sud u Sarajevu opet je oslobodio Asima Sarajlića, Sabahudina Delalića i Muhameda Šehovića zbog kaznenog djela „davanje dara i drugih oblika koristi“. U obrazloženju presude navedeno je da nije dokazano da su Sarajlić, Delalić i Šehović počinili kazneno djelo.

Optužnica ih je teretila da su od 20. do 25. veljače 2020. godine, prije zakazanih unutarstranačkih izbora Stranke demokratske akcije za predsjednika Županijskog odbora SDA Sarajevo, na kojima su predloženi kandidati bili Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, te Fikret Prevljak, posredstvom Muhameda Šehovića ugovorili sastanak s delegatom Velidom Tvrtkovićem.

Sarajlić je bivši potpredsjednik i bivši šef kadrovske komisije vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA).

Afera političke korupcije objelodanjena je objavom audio snimke na Facebook stranici Semira Efendića. Na snimci se moglo čuti kako Sarajlić i Delalić iznose brojne detalje iz bliže i dalje prošlosti kada je riječ o kadroviranju, lobiranju, zapošljavanju, ali i budućim planovima.

U 'tajnoj snimci' spomenut je i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), pod nadimkom Osmica (Osman Mehmedagić), te način izbora gradonačelnika Sarajeva, Abdulaha Skake, kojem se pred istim sudom sudi zbog zloupotrebe položaja, krivotvorenja službene isprave, nesavjesnog rada u službi, davanja dara i drugih oblika koristi te povrede ravnopravnosti čovjeka i građanina.

Stranka te prati

Vogošćanska firma Murai Komerc, u vlasništvu Muriza Alića, godinama se dovodi u vezu s Asimom Sarajlićem kao i s drugim visokopozicioniranim kadrovima SDA. Azra Omerović, novinarka portala Žurnal.info, ističe da je ova firma bila pod protektoratom kadrova SDA.

„U prilog tome da je ova firma bila pod određenim protektoratom u vrijeme kada je Sarajlić, ali i kasniji kadrovi SDA, bili na vlasti, najbolje pokazuju činjenice. Ova firma je na sumnjiv način dobila mogućnost gradnje većine objekata u Vogošći. U nekim od tih objekata građani su struju, umjesto Elektroprivredi, plaćali Murizu Aliću i njegovoj firmi. Dugogodišnje iznajmljivanje azila u Prači dovoljno govori da je ova firma godinama uživala određene pogodnosti od vlasti na području KS. Znači, dok je gradila azil za napuštene pse, ova firma je ekspresno, bez natječaja i konkurencije, od tadašnje Vlade KS dobila direktne ugovore o dugogodišnjem iznajmljivanju tih objekata.“

Azra Omerović naglašava da je Tužiteljstvo ŽS vodilo istragu protiv Murai Komerca.

„Ne smijemo zaboraviti da je ova firma godinama Vladi ŽS izdavala fiktivne račune jer nikada nije bila registrirana za djelatnosti koje je obavljala, posebno u vezi s azilom Prača. Bez obzira na sve nezakonitosti, nitko iz ove firme nije odgovarao. Političari koji su izdašno nagrađivali ovu firmu proračunskim novcem također nisu odgovarali.“

Muriz Alić: Nismo ništa dobili od općine, sve smo platili

Novinari portala Tačno.net 2020. godine razgovarali su s vlasnikom tvrtke Murai Komerc, Murizom Alićem, koji je tada negirao povezanost sa SDA strankom te naglasio da je njegovoj firmi onemogućena daljnja izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa zbog odluke općine Vogošća da oduzmu dio kupljenog zemljišta i dodijele ga investitoru Mevludinu Kadiću za izgradnju hotela „Home Story“.

„Nažalost, nisam ni u jednoj stranci bio, a trebao sam, jer bih onda imao neke privilegije. Dovodili su me u vezu sa SDP-om pa sa SDA. Ja Asima Sarajlića nisam vidio pet godina niti sam ga zvao da mi nešto treba. Od općine Vogošća nisam ništa dobio, sve sam pošteno platio. Niti sam utjecao da se meni dodijeli ovo zemljište. Mi smo sve platili. Po iskolčenju uradili smo jednu lamelu, krenuli u realizaciju drugog objekta, napravili vezu saobraćaja u mirovanju i saobraćaja u kretanju. Po prodaji zemljišta, treća traka je bila tamo gdje je sada objekt hotela Home Story. Taj objekt se izgradio, a suglasnosti su pribavljene mimo prostornog i regulacijskog plana. Izgradnja hotela blokirala je pogled, uzurpirala 200 kvadrata našeg zemljišta, a nama je općina dala zamjensko zemljište na donjoj lameli koje još nisu stavili u funkciju zato što općina i kanton još uvijek nisu dobili vodnu suglasnost za gradnju garaže.“

Iako je objekt Murai Komerca, preciznije jedna lamela, useljena, objekt nikada nije dobio uporabnu dozvolu. Prema riječima Muriza Alića, u sedam su navrata od općine Vogošća tražili tehnički prijem objekta. Prema podacima Porezne uprave FBiH, Murai Komerc u ovom trenutku po osnovi poreza i doprinosa duguje ukupno 305.000 KM. Alić naglašava da je nemogućnost završetka kompletnog objekta dovela u pitanje solventnost firme.

„Tehnički prijem nikada nije urađen zbog pitanja garaže i prometa u mirovanju. A to sve ovisi o vodnoj suglasnosti i regulacijskom planu. Mi čekamo općinu da konačno omogući početak radova vezanih za garažu, i mi smo odmah spremni. Zbog ovog projekta poslovanje cijele firme je došlo u pitanje.“

Alić ne negira činjenicu da je spratnost objekta povećana mimo urbanističke i građevinske dozvole. Prema njegovim navodima, podignut je jedan kat iz razloga što je izgrađeni hotel zaklonio pogled, te kako bi boračka populacija imala stanove s pogledom.

„Dodali smo kat i krovni prostor je iskorišten u skladu sa svim statičkim propisima. Imamo garaže, poslovni prostor i tri etaže. Sad imamo četiri etaže i potkrovlje. To smo riješili projektom i statikom. Građevinska dozvola je promijenjena jer je BOOC ušao u projekt kako bi borci imali stanove s pogledom.“

Prema riječima Muriza Alića, cilj mu je riješiti problem uknjižbe vlasnika stanova u ovom objektu. Smatra da su svi postupci prilikom izgradnje ovog objekta provedeni u skladu sa zakonom.

„Sve smo radili u skladu s dokumentacijom i urednim papirima, kao i s regulacijskim planom. To što je netko sagradio hotel mimo planova nije naš problem, nego problem općine koja je to dopustila. Da hotel nije izgrađen, davno bismo napravili dvije lamele sa po tri kata, i svi vlasnici bi bili uknjiženi. Naš cilj sada je uknjižiti vlasnike i nadamo se da će se problem riješiti iduće godine.“

Na natječaju se, uz firmu Murai Komerc, prijavilo i više drugih tvrtki, uključujući Miprogradnju iz Ilijaša, u vlasništvu Mirsada Prohića.

„Na natječaj se prijavilo pet firmi. Natječaj je završen i nitko od nas nije bio obaviješten o rezultatima, što je suprotno zakonu. U travnju 2007. godine obavijestili su nas iz općine da je zemljište dodijeljeno firmi Murai Komerc, ali nisu naveli pojedinačne cijene troškova rente, građevinskog zemljišta i troškova vanjskog uređenja. Dostavili su nam ukupnu cijenu od 3.075.000 KM koju je ponudila firma Murai Komerc. Međutim, što su učinili? Ponuda, odnosno ukupna cijena firme Murai Komerc nije bila za 8.500 m² nego za 9.350 m², što je suprotno dokumentaciji iz natječaja. Općina je trebala eliminirati ponuđača Murai Komerc i dodijeliti zemljište drugoplasiranoj firmi Miprogradnja.“

Mirsad Prohić, nezadovoljan ovim saznanjem, podnio je prigovor općinskom vijeću. Međutim, njegov je prigovor odbijen uz obrazloženje da je firma Murai Komerc najpovoljniji ponuđač.

„S obzirom na to da je Murai povećao kvadraturu, njegova je cijena najveća. Na primjer, za građevinsko zemljište Murai je ponudio 70 KM po kvadratu, a Miprogradnja 205 KM po kvadratu. Postavlja se pitanje što je općini u tom trenutku bilo u interesu. Moja cijena bila je 3 milijuna KM za 8.500 m², prema onome što je bilo u natječajnoj dokumentaciji. Da je Murai formirao cijenu za 8.500 m², ona bi iznosila 2,8 milijuna KM, što je u konačnici 200.000 KM manje od moje ponude.“

Zbog malverzacija na natječaju za dodjelu zemljišta, firma Miprogradnja je pokrenula pravni spor protiv općine Vogošća, koja je ignorirala problem i dodijelila zemljište firmi Murai Komerc.

„Mi smo dobili tužbu na sudu. Kasnije je tužba vraćena na prvostupanjski postupak, a ja sam pokrenuo upravni spor koji još uvijek nije riješen. U upravnom sporu, po zakonu koji je tada bio na snazi, tražim odštetu od općine Vogošća u iznosu od 10% vrijednosti objekta. S obzirom na to da je investicija prema idejnom planu bila oko 10 milijuna KM, ja od općine tražim milijun KM.“

Kako općina Vogošća rješava probleme svojih građana

Edin Smajić prvi put je izabran na čelo općine Vogošća 2012. godine, a povjerenje građana dobio je i na narednim lokalnim izborima 2016. i 2020. godine.

Nakon općih izbora 2022. godine, Edin Smajić je imenovan zastupnikom u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a Općinsko vijeće Vogošća je, do prijevremenih izbora za načelnika, na mjesto vršioca dužnosti načelnika Općine Vogošća imenovalo dosadašnjeg vijećnika i šefa kluba vijećnika SDA, Migdada Hasanovića, koji je dobio podršku glasača na prijevremenim izborima 2023. godine.

Smajić nikada nije odgovorio na naše pozive, a iz press službe ove institucije naglasili su da općina Vogošća nema dugovanja prema firmi Miprogradnja te da upravni spor koji se vodi još uvijek nije okončan. Ističu da odluke donesene u vrijeme mandata Asima Sarajlića na čelu općine Vogošća nisu rezultirale izgubljenim pravnim sporovima koji se tiču dodjele zemljišta.

Odgovarajući na pitanja o načinu rješavanja problema stanara, koji zbog odluka općine danas ne mogu upisati vlasništvo na svojim nekretninama, iz press službe istaknuli su da je uknjižba isključivo u nadležnosti investitora.

„Općina ne vrši uknjižbu. Upis prava vlasništva vrši kupac stambene jedinice na osnovi notarskog kupoprodajnog ugovora zaključenog između prodavatelja – vlasnika stambenog objekta i kupca stambene jedinice, ovjerenog od strane Porezne uprave. Da bi se pristupilo zaključenju kupoprodajnog ugovora između vlasnika stambenog objekta i kupca stambene jedinice, potrebno je da vlasnik stambenog objekta prethodno pribavi odobrenje za upotrebu i izvrši etažiranje stambenih jedinica.“

Indikativno, općina Vogošća 17 godina nije učinila apsolutno ništa kako bi riješila problem izgradnje stambeno-poslovnog objekta. Usporedo s našim početkom rada na ovoj priči, općina je izdala rješenje investitoru Murai Komercu kojim se zabranjuje upotreba objekta.

Na ovo rješenje Murai Komerc dostavio je žalbu Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Županije Sarajevo.

Mapa istraživačkih članaka u BiH