NEMA KRIZE U BIH Ovo je top 10 uvezenih skupocjenih automobila, oni s parama vjeruju u samo dvije marke auta

Dok mnogi jedva spajaju kraj s krajem i gledaju kako da prežive mjesec, u BiH ima i onih koji su za luksuzni automobil spremni izdvojiti više stotina tisuća maraka, pa su se tako pojedinci tijekom siječnja častili Porscheima i Mercedesima od kojih je najskuplji koštao vrtoglavih 315.000 KM, što je čak 275 prosječnih plaća isplaćenih lani u RS.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, drugo mjesto je također zauzeo Mercedes vrijedan nešto više od 300.000 KM, a treće Porsche za koji je izdvojeno oko 259.000 KM.

U listi top deset najskupljih automobila uvezenih u BiH u siječnju ove godine, osim tri navedena, su još četiri Proschea i tri Mercedesa.

"Prilikom uvoza top deset najskupljih vozila Uprava je naplatila uvozne dažbine u ukupnom iznosu većem od 434.000 KM", pokazuju podaci UNO.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac za 'Glas Srpske' kaže da je u BiH, kao i svugdje u svijetu, posljednjih desetljeća povećano ekonomsko raslojavanje stanovništva te da brojke o kupovini luksuznih limuzina nisu iznenađujuće.

"U svakom vremenu, ali i društvu, postoje građani koji zarađuju mnogo više od prosječnog građanina", rekao je Grabovac.

Deset najskupljih vozila uvezenih tijekom siječnja:

    VRSTA                                 VRIJEDNOST (KM)            

    Mercedes-AMG G 63 - 314.923 KM

    Mercedes-AMG G 63 - 300.323 KM

    Porsche-911 GT3 - 258.909 KM

    Porsche-911 CARRERA 4 - 242.476 KM

    Porsche-911 TARGA 4S - 241.238 KM

    Porsche-911 CARRERA 4S - 231.565 KM

    Mercedes benz G 400 D - 221.658 KM

    Mercedes benz G 400 D - 215.242 KM

    Mercedes benz AMG GLE53 4matic+ - 175.220 KM

    Porsche-Cayenne S - 174.273 KM.

Objasnio je da za nekoga tko jedne godine zaradi deset milijuna maraka, a druge, na primjer, osam milijuna maraka, kriza ništa ne znači i zbog toga se ne suzdržava od tako velikih izdataka.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je prosječna neto plaća lani iznosila 1.144 marke, a zaštitnici prava potrošača ističu da to pokazuje da mnogi jedva sklapaju kraj s krajem te da o luksuznom automobilu ne mogu ni sanjati, prenose 'Nezavisne novine'.

U Udruženju građana 'ToPeeR' iz Doboja kažu da su podaci UNO odlika vremena u kojem živimo. "Vrijeme krize upravo donosi taj totalni vrh u trošenju novca, a ti iznosi se ne mogu naći ni u snu čovjeka sa prosječnim primanjima", rekli su u ovom udruženju dodavši i da se kroz povijest pokazalo da u vrijeme krize ne postoji sredina, nego samo ljudi koji nemaju i oni koji imaju previše.

Ekonomist Aleksandar Ljuboja kaže da su stvari vrlo jednostavne, jer živimo u sistemu neravnomjerne raspodjele bogatstva.

"Nemamo srazmjerne sisteme oporezivanja dobiti i nemamo prelijevanja prema onima koji zarađuju manje. Dok naše društvo ne dođe u fazu pravilnije preraspodjele nacionalnog bogatstva, to će biti tako", rekao je Ljuboja.