NEISKORIŠTENI POTENCIJALI I MALA ULAGANJA Jesu li Stari most i višegradska ćuprija sve što BiH može ponuditi UNESCO-u?

Stari grad - Turizam - Kupci - Mostar - Stari most
Hercegovina.info

Zabavljeni dnevnom politikom i prepucavanjima, vlasti u Bosni i Hercegovini potpuno su gurnule u zapećak malobrojne kulturno-povijesne spomenike koji su svoje mjesto našli na UNESCO-voj listi, ali ne i u našim planovima da iskoristimo njihove potencijale.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na ovoj listi, na koju se svi u svijetu guraju da uđu i upišu svoja dobra, BiH je do sada upisala samo manji broj spomenika, poput područja Starog mosta starog grada Mostara, mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, kao i stećke – srednjovjekovne nadgrobne spomenike na 20 lokaliteta, uz još osam u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Prema riječima sugovornika CAPITAL-a, BiH je vrlo bogata brojnim kulturno-povijesnim spomenicima koji zaslužuju mjesto na toj listi, ali se vlasti oko njih uopće ne trude.

To se, prije svega, odnosi na okolnu infrastrukturu i nedostatak dodatnih turističkih sadržaja koji bi pomogli da se ovi potencijali maksimalno iskoriste.

Tko zaslužuje mjesto na listi

U udruženju za edukaciju, razvoj, promociju umjetnosti i očuvanje kulturne baštine „ARTIS“ iz Sarajeva smatraju da bi nadležni trebali uložiti više i povećati broj dobara na listi UNESCO-a jer je BiH zemlja bogata nematerijalnom i materijalnom kulturnom baštinom.

„Zbog našeg političkog uređenja i sporog državnog sustava danas je naša baština svedena na malobrojne spomenike, što je zaista loša slika BiH u svijetu. Strogi kriteriji koji se traže prilikom uvrštavanja, također usporavaju proces. Lokalne vlasti bi trebale biti proaktivne u vezi ispunjavanja uvjeta i da zajedno s višim razinama vlasti pokušaju ispuniti tražene uvjete“, naveo je za CAPITAL predsjednik ovog udruženja Namir Čomaga.

Ističe da u BiH sigurno ima još dobara, spomenika, baštine koji trebaju biti uvršteni na UNESCO-vu listu.

„Samo ako se uzme primjer Sarajeva, ima nekoliko kandidata za uvrštavanje na listu. Sjetimo se sarajevske Hagade, Baščaršije, Židovskog groblja i sličnog“, precizirao je Čomaga.

Kada su u pitanju lokacije koje se trenutno nalaze na listi UNESCO-a, Čomaga kaže da je Stari most u Mostaru u prilično dobrom stanju i to zahvaljujući obnovi koja je urađena prije 20 godina.

„Što se tiče mosta Mehmed-paše Sokolovića, na njemu je urađena restauracija od strane TIKA-e prije par godina. Nažalost, prateća infrastruktura i sadržaji koji bi trebali pratiti ovakve monumentalne spomenike nisu na razini i na tim stvarima moramo u budućnosti raditi“, zaključio je on.

Most Mehmed-paše „srce“ Višegrada

Iako malobrojne, UNESCO-ve lokacije predstavljaju pravi mamac za turiste koji posjetama pune budžete lokalnih zajednica u kojima se nalaze, to ne prepoznaju svi koji bi trebali.

Jedna od takvih lokacija je i Višegrad u kojem se nalazi most Mehmed-paše Sokolovića, kojeg građani smatraju srcem ove lokalne zajednice.

Ipak, misle da most kao takav nije dovoljan da se iskoristi njegov puni potencijal i da privuku turiste na duže vrijeme nego što je jednodnevni izlet.

Smatraju da bi bilo dobro da se „Andrićgrad“, udaljen nekoliko stotina metara uz most, doda i drugi sadržaji koji bi ih zadržali u ovom gradu.

Kao primjer navode kuću u kojoj je djetinjstvo proveo nobelovac Ivo Andrić, te da bi se moglo urediti i kupalište na predivnoj Drini.

Da je Višegrad uglavnom tranzitna destinacija priznaju i nadležni, ali kažu i da je uvrštavanje na UNESCO-vu listu donijelo pozitivne efekte jer su strani operateri ozbiljnije počeli organizirati dolaske stranih grupa turista u ovu lokalnu zajednicu.

„Mi smo uglavnom još uvijek tranzitna destinacija, ali imamo ambicije da povećamo broj noćenja. Lani smo imali 50.000 noćenja i cilj je da se taj broj poveća“, naveo je za CAPITAL v.d. direktor Turističke organizacije Višegrad Branislav Andrić.

Kaže da je Višegradska ćuprija nezaobilazna točka za posjete turista u ovoj lokalnoj zajednici.

„Most je simbol Višegrada i svim posjetiteljima prva asocijacija na Višegrad, tako da je to jedan od glavnih razloga za dolazak turista. Posebno su interesantne azijske grupe iz Japana, Kine te Koreje koje imaju tematske obilaske po državama na Balkanu i obilaze destinacije na kojima se nalaze spomenici na listi UNESCO-a“, precizirao je Andrić

Ističe da je dosta urađeno i na očuvanju mosta koji je simbol, ali i resurs Višegrada.

„Prije šest ili sedam godina sanirani su stupovi, rekonstruiran je pločnik i urađeni još neki estetski zahvati kako bi se mostu vratio originalni izgled. To je bio ozbiljan projekt iza kojeg je stala Vlada Turske, odnosno njihova agencija za razvoj TIKA, koja je u mnogim mjestima u BiH obnavljala spomenike iz perioda Osmanskog carstva“, objasnio je on i dodao da pored toga općina ima plan upravljanja mostom.

Općinske uprave uglavnom šute

Za dodatne informacije su kontaktirali i općinu Višegrad, ali odgovore na pitanja nisu stigla do objave ovog teksta.

Slična slika bi se vjerojatno mogla preslikati i na Mostar. I za tu lokalnu zajednicu Stari most je simbol grada, koji je sigurno nezaobilazna točka za turiste. Da ne manjka posjete ovom gradu pokazuje i službena statistika. Prema službenim podacima Grada Mostara lani je evidentirano oko 400.000 posjeta turista.

Iako gosti uživaju u ambijentu ovog dijela Mostara, upućeni tvrde da se neki problemi ipak ne mogu izbjeći. Uglavnom se to odnosi na slabu prometnu infrastrukturu, manjak parkirnih mjesta na ulasku u Stari grad te probleme s odlaganjem smeća.

Pokušali smo saznati od lokalnih vlasti u Mostaru kako su odgovorili na ove probleme u kakvom je stanju most te da li ima problema kada je u pitanju stari most. Tu smo se sreli s prebacivanjem odgovornosti s jedne strane na drugu.

Savjetnik gradonačelnika grada Mostara Marin Čuljak je rekao da odgovore na ta pitanja trebamo zatražiti od Agencije Stari grad Mostar.

„Oni su zaduženi za sve što ima veze s mostom i područjem Starog grada“, rekao je Čuljak u kratkom telefonskom razgovoru za CAPITAL.

Direktor Agencije Miralem Fajić je u toku izrada regulacionog plana povijesnog urbanog krajolika Mostara kao nacionalnog spomenika.

„Sva situacija povodom bilo kakvih pitanja i informacija vezanih za tu temu će biti jasna kada se pripremi taj plan“, rekao je on za CAPITAL i dodao da sve što se odnosi na komunalne probleme nije njegova nadležnost.

Lista se može produžiti

U Zavodu za zaštitu spomenika na listi UNESCO-a, pri Ministarstvu kulture i sporta FBiH kažu da osim dobara koja su već na listi UNESCO-a, BiH ima i takozvanu tentativnu listu.

U pitanju je lista dobara koje zemlja može nominirati u narednom razdoblju, odnosno predstavlja inventar dobara koja se nalaze na teritoriju države, a ona ih smatra pogodnim za upis na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

Na toj listi BiH ima još devet dobara. To su Prirodno graditeljska cjelina Jajca; Sarajevo – jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti – trajno otvoreni grad; Povijesno urbano područje Počitelj; Prirodno i urbano područje Blagaj; Prirodno i povijesno područje Blidinje; Prirodno i povijesno područje Stolac; Špilja Vjetrenica; Prašuma Perućica te Židovsko groblje u Sarajevu.

„Nadležna ministarstva u FBiH i RS vode otvorene preliminarne liste nematerijalne kulturne baštine, koje zajedno čine Preliminarnu otvorenu listu nematerijalne kulturne baštine BiH, a koje će biti kandidat za upis na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. I na tom popisu se nalazi više od 30 potencijalnih kandidata“, kazali su za CAPITAL u Zavodu.

Kada je u pitanju očuvanost ovih spomenika kažu da izvornost i integritet svjetske baštine na području starog mosta u Mostaru te mosta u Višegradu nisu ugroženi.

„Stari Grad Mostar sačuvao je svoju koherentnost u cjelini s prepoznatljivim gradskim karakteristikama. Mogući negativni utjecaji i pritisci razvoja pokušavaju se spriječiti, izbjeći i ublažiti naporima službi zaštite, koje su u potpunosti posvećene kontinuiranim aktivnostima na očuvanju kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa“, naveli su u Zavodu.

Dodali su da je stanje očuvanosti nekropola i nadgrobnih spomenika uglavnom stabilno i da bi se njihovi uvjeti mogli poboljšati održavanjem i aktivnim upravljanjem kako bi se spriječili prirodni procesi propadanja.