NAKON PRESUDE USTAVNOG SUDA Mostar i Konjic ostali bez značajnih naknada za korištenje javnih površina

Ustavni sud FBiH na sjednici od 13. veljače, a koja je bila održana bez javne rasprave donio je dvije slične presude, kojima je Općini Konjic i Gradu Mostaru, praktično, oduzeo ubiranje naknada za korištenje javnih površina odnosno za ustupanje zemljišta uz javne ceste, površine, građevinskog i ostalog zemljišta.

Zahtjeve za ocjenu ustavnosti u oba slučaja još u lipnju prošle godine postavio je aktualni premijer FBiH Nermin Nikšić, nepuna dva mjeseca nakon što je imenovana nova Vlada na čelu s njim, piše Fokus.

Slučaj “Konjic”

Konkretno, u slučaju Općine Konjic, Ustavni sud je utvrdio da Odluka o visini naknade za ustupanje zemljišta uz javne ceste, javne površine, građevinskog i ostalog zemljišta kojim upravlja Općina Konjic nisu u suglasnosti sa Ustavom Federacije BiH. Nikšić je, kao podnositelj zahtjeva, naveo da Općina Konjic različito postupa prema gospodarskim subjektima. Spornom odredbom Odluke, naveo je Nikšić, izdvajaju se isključivo vlasnici postavljenih nadzemnih dalekovoda koji su obvezni platiti predmetnu naknadu i to za zauzete površine zaštitnom zonom dalekovoda po dužnom metru, dok ostali subjekti također za linijske instalacije, plaćaju naknadu po metru kvadratnom.

"Navedeno predstavlja diskriminatorno postupanje prema onim gospodarskim subjektima koji se bave djelatnošću prijenosa i distribucije električne energije i koji izgradnjom objekata za prijenos, distribuciju i opskrbu električnom energijom još i doprinose uređenju građevinskog zemljišta – pojasnio je u svom zahtjevu federalni premijer. I odmah je „prešao na stvar“, pa je u svom zahtjevu naveo da je, među ostalima, diskriminiran Elektroprijenos, državno poduzeće, koje uskoro očekuje imenovanje nove uprave. Neslužbeno se za kandidata za ravnatelja Elektroprenosa BiH spominje Miro Džakula, donedavni ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje BiH, koji je kadar HDZ-a BiH.

Nikšić je, naime, naveo da je članom 2. stav 2. Odluke nejednakost pred zakonom još više produbljena na način da je propisan različit obračun naknade, „pa se tako za nadzemne telekomunikacijske, kablovske i elektroenergetske vodove od 110 kV obračun vrši po dužnom metru, dok se za one od 110 kV i više, obračun vrši prema metru kvadratnom.

Slučaj “Mostar”

Na takav način je Grad Konjic, primjera radi, godinama naplaćivao naknade kompaniji “Elektroprijenos – BiH” a.d. Banja Luka, koja ima monopol na prijenos električne energije, na način da joj je za ukupnu duljinu dalekovoda od 6332,35 m različitog naponskog razine od 110 kV-400 kV obračunavao naknadu u godišnjem iznosu od 58.143,73 KM.

Navedeno je dovelo da toga da se za vizualno isti dalekovod naponske razine od 35 kV i 110 kV za istu duljinu, obračunava značajno različita naknada, jer su različiti osnovi za obračun – istaknuo je on.

Naveo je da mjesečne rente nisu u nadležnosti lokalne samouprave već, po Ustavu FBiH, Federacije BiH. Kada je riječ o presudi protiv Grada Mostara, Ustavni sud FBiH je utvrdio da Odluka o visini naknade za korištenje javnih površina kojima upravlja Grad Mostar nije u suglasnosti s Ustavom FBiH. Nikšić u obrazloženju ovaj put ne spominje Elektroprijenos BiH, ali ističe slične argumente uz spominjanje dalekovoda.