NAKON OLUJA U SREDIŠNJOJ EUROPI U Hercegovini nisu zabilježeni značajniji porasti vodostaja

Oluje koje su proteklog vikenda pogodile Središnju Europu nisu imale poseban utjecaj na hidrološki režim na slivu Jadranskog mora u Federaciji BiH, doznaje Fena iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar.

Prema prikupljenim podacima, odnosno izmjerenim vrijednostima na hidrološkim postajama na slivu, u proteklom razdoblju nisu zabilježeni značajniji porasti vodostaja na vodotocima osim blagog povećanja istih.

Na rijeci Neretvi, nizvodno od Mostara, protoke su u kraćem vremenu tijekom vikenda dosegle vrijednosti neznatno veće od srednjih godišnjih vrijednosti, dok na ostalim vodotocima (Buna, Trebižat i dr.) vrijednosti protoka nisu dostigle veličine srednjih godišnjih protoka.

Na meteorološkim postajama koje su u nadležnosti Agencije za vodno područje Jadranskog mora od 1. 9. ove godine do danas registrirane su oborine u količini od 100 mm do 150 mm, ovisno o lokaciji.

Ta količina oborina nije mogla prouzročiti probleme s poplavama i bujicama.

Prema meteorološkim prognoznim modelima, u narednom razdoblju ne očekuju se značajnije oborine tako da se ne očekuje porast vodostaja na vodotocima, istaknuli su iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar.

Hidrolozi očekuju visoke vodostaje Mure, Drave i Dunava

Kako prenosi Hina, hrvatski hidrolozi s DHMZ-a u najnovijem izviješću su ponovili da sljedećih dana očekuju visoke vodostaje Mure i Drave, ali ipak niže od događaja iz kolovoza 2023., a posebno naglašavaju moguć izniman porast vodostaja Dunava.

Vodostaji Dunava su u porastu, ali su još u domeni srednje niskih i srednjih voda, precizirali su.

Porast rijeka posljedica je velike količine oborina koje su u proteklom razdoblju pale i još uvijek nastavljaju padati na slivnom području susjednih uzvodnih država, kaže se.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković izjavio je u utorak ujutro na Hrvatskom radiju da u Hrvatskoj neće biti scene poplava poput onih u gradovima središnje Europe.

"To je na razini prijetnje Dunava iz 2013. godine. Ne više od toga. Znamo što nam je činiti, a od jučer smo pokrenuli aktivnosti na terenu, rekao je Đuroković i rekao da bi vodostaj Dunava kod Batine trebao iznositi 750 centimetara.

Mi ćemo linije obrane odmah dići na +775 cm, što je bio vodostaj iz 2013. godine. Naša je praksa da sigurnost mora biti nešto veća od prognoze, za slučaj da se neke prognoze ne pokažu vjerodostojnima, rekao je Đuroković i dodao da ima vremena za pripremu.

Vodostaji Save do Jankomira su u kratkotrajnom porastu s tendencijom opadanja, dalje do Stare Gradiške su u opadanju, a nizvodnije u stagnaciji, kaže se u izviješću.

Vodostaji Kupe su u opadanju, osim na hidrološkoj postaji Jamnička Kiselica gdje su u stagnaciji.

Mura do Goričana stagnira s tendencijom porasta, a nizvodno opada. Vodostaji Mure su u domeni srednjih voda.

Vodostaji Drave su u stagnaciji s tendencijom stagnacije, osim kod Donjeg Miholjca gdje su u porastu s tendencijom porasta, te su u domeni srednje niskih i srednjih voda.

Güttler: Ciklona Boris u završnoj fazi

Ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler rekao je da je ciklona Boris u svojoj završnoj fazi.

Polako imamo njezino gašenje, tako da na području Hrvatske sljedećih dana čekamo ono što su ostaci Borisa koji će donijeti nešto jaču, mjestimice olujnu buru, na sjeveru Jadrana i jugo na južnom dijelu Jadrana, rekao je Güttler.

Na nekim lokacijama Europe palo je više od 450 litara kiše po četvornom metru.

Ti ekstremi koncentrirani su uglavnom na području Austrije, južne Poljske, Češke i Slovačke, ali imali smo incidente i na području Rumunjske, Moldavije, Mađarske, rekao je ravnatelj DHMZ-a.

SREDNJA EUROPA POD VODOM Brojni gradovi pogođeni poplavama, najmanje 10 poginulih

Više rijeka u središnjoj Europi izlilo se u ponedjeljak iz korita izazivajući poplave u kojima je živote izgubilo najmanje 10 osoba od Poljske do Rumunjske, mnogi su gradovi prekriveni…