Nadzor na strujom i komunikacijama i mirna Herceg-Bosna; Jurišića zamjenjuje Budimir?

...na sastanku u Tomislavgradu; iako je raskol među čelnicima HSP-a ozbiljno zaprijetio funkcioniranju federalne vlasti, pomirenje Jurišića i Perića ne znači i kraj krize platformaške koalicije.

Piše:Emir Hdožić-Slobodna Bosna

Zaključci s posljednje sjednice Predsjedništva HSP-a mogli bi biti uvod u novu krizu u Federaciji BiH

Višemjesečni sukob predsjednika Hrvatske stranke prava BiH Zvonka Jurišića i potpredsjednika Josipa Perića riješen je u ponedjeljak (22.kolovoza), na proširenoj sjednici članova stranačkog Predsjedništva i njihovih kolega iz Hercegbosanske županije. Iako je Perić, desetak dana ranije, „zbog štete koju je nanio stranci i hrvatskom narodu", javno tražio Jurišićevu smjenu i zaprijetio povlačenjem federalnog ministra financija Ante Krajine, odnosno padom Vlade Federacije BiH, njegov nastup na stranačkom sastanku u Tomislavgradu obilježili su pomirljivi tonovi, bez ultimatuma i radikalnih zahtjeva.

Jednako je tako spremnost na kompromis iskazao i Zvonko Jurišić, koji se samo dva mjeseca prije stranačkog sabora suočio sa do sada najozbiljnijim buntom HSP-ovaca, nezadovoljnih načinom na koji je njihov lider rukovodio strankom otkako su, zajedno s koalicijskim partnerima iz SDP-a, SDA i Narodne stranke Radom za boljitak, preuzeli vlast. No, činjenica da je raskol među pravašima okončan pomirenjem Jurišića i Perića, ne znači i da će klimava većina stranaka Platforme još dugo biti sačuvana, budući da bi upravo zaključci s posljednje sjednice Predsjedništva HSP-a mogli biti povod za novu krizu u Federaciji BiH.

ŠTA PRAVAŠI ZAMJERAJU JURIŠIĆU

Premda se, naime, u medijskim interpretacijama Perićevog napada na stranačko rukovodstvo kao ključni razlog navodio izbor direktora Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg- Bosne (jer je dopredsjednik HSP-a na tu funkciju protežirao svog zemljaka Ivana Krstanovića), prava je istina da su pravaši na račun Jurišića iznijeli brojne kritike, zamjerajući mu, prije svega, što je najvažnije međustranačke sporazume potpisao bez konsultacija s ostalim članovima Predsjedništva HSP-a. U tom su smislu stranačke kolege optužile Zvonke Jurišića da, kada su posrijedi javna poduzeća u većinskim hrvatskimžupanijama, nije smio pristati na aranžaman prema kojem su atraktivne pozicije u upravnim i nadzornim odborima, odnosno direktorska mjesta, ravnomjerno podijeljena između HSP-a, SDP-a i Narodne stranke Radom za boljitak.

 

Potpredsjednik je HSP-a i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Josip Perić inzistirao, i u svojim zahtjevima dobio golemu potporu stranačkih kolega, da su pravaši trebali osigurati punu kontrolu nad najmanje dva javna poduzeća. Podsjećajući da je HSP jedina stranka koja je u Platformu unijela hrvatske glasove, te da su mjesecima izloženi najžešćim napadima „zbog izdaje nacionalnih interesa", Josip Perić je poručio kako bi pravaši upravo na primjeru javnih poduzeća mogli testirati svoju vlast i glasačima pokazati da su spremni za kvalitetne promjene. No, u situaciji kada sve važnije odluke moraju donositi u dogovoru sa koalicijskim partnerima, HSP-u su, rezimirao je Perić, „ruke svezane".

Osim toga, Josip Perić i nemali broj njegovih stranačkih istomišljenika, spočitali su Jurišiću da je u slučaju HT Mostar dodatno izigran, jer su kadrovima SDP-a u toj profitabilnoj tvrtki dopale dvije ključne funkcije; predsjednika Nadzornog odbora, na koju je imenovan Ante Krešić i direktora, budući da je izbor Stipe Prlića (koji u Hercegovini slovi za SDP-ovca) skoro pa gotova stvar. Stoga su svi članovi Predsjedništva HSP-a, računajući i predsjednika Zvonku Jurišića, na kraju sjednice u Tomislavgradu jednoglasno podržali zaključke, sa kojima će u narednim danima biti upoznati predstavnici stranaka Platforme. Pitanje je, međutim, hoće li lideri SDP-a i SDA, te braća Ivanković-Lijanović ispuniti zahtjeve pravaša, naročito kada je u pitanju nova podjela fotelja u hercegovačkim preduzećima? Dodajmo tome da je pred zajednički sastanak koji je najavljen do kraja tjedna Josip Perić jasno poručio: „Ako se u skorije vrijeme nešto ne promijeni, iz Platforme neće izaći samo federalni ministar financija Ante Krajina, nego cijeli HSP! To su podržali Predsjedništvo i većina našeg članstva".

ČETIRI ZAHTJEVA HSP-a

Prema informacijama Slobodne Bosne, čelnici će HSP-a od svojih platformaških saveznika tražiti da kadrovi te stranke preuzmu većinsku upravu u Elektroprivredi HZHB i HT Mostar, što bi značilo poništenje ranije donesenih odluka o imenovanju novih članova nadzornih odbora i menadžmenta iz SDP-a, SDA i Narodne stranke Radom za boljitak. Nadalje će HSP-ovci, u najavljenim međustranačkim razgovorima, inzistirati na provedbi obaveza iz teksta Platforme - hitnom usvajanju zakona o lustraciji, te izmjena Zakona o Vladi Federacije, prema kojima bi za donošenje odluka bila potrebna najmanje trećina glasova ministara iz sva tri naroda, što je princip odlučivanja koji se primjenjuje u Vijeću ministara BiH. I na koncu će pravaši od političkih partnera tražiti principijelno funkcioniranje Platforme na svim nivoima vlasti - od kantonalnog do državnog, kako se ubuduće ne bi dešavalo da prvaci SDA u Heregbosanskom kantonu u tajnosti pregovaraju s predstavnicima dva HDZ-a o formiranju kantonalne vlasti u kojoj ne bi bilo mjesta za kadrove HSP-a.

Gubitak stranačke potpore

HOĆE LI ZVONKA JURIŠIĆA ZAMIJENITI ŽIVKO BUDIMIR?
Budući da dosadašnjem predsjedniku HSP-a Zvonku Jurišiću 5. studenoga ističe mandat, ne treba isključiti mogućnost da pravaši na stranačkom saboru koji će se održati koncem oktobra izaberu novog lidera. Kako je, međutim, Jurišićev najstrožiji kritičar Josip Perić, nakon što je pravilno procijenio da neće dobiti dovoljno glasova, odustao od kandidature za predsjednika, kao mogući šef stranke sve se češće spominje aktuelni predsjednik Federacije BiH Živko Budimir. Navodno da Budimir nije imao ambicija kada su posrijedi unutarstranački poslovi, ali da bi pod sve većim pritiskom pravaških kolega, mogao biti najozbiljniji konkurent Jurišiću.