NACIZAM ! Amareto Nuhanović: 'Ako Bog da iskorijenit ćemo Hrvate'. Ganić Selma: 'Ma vas sve treba protjerat odavdje!'
Danas zabilježeni slučajevi:
20. 10. 2011.
Medicinski radnik Amareto Nuhanović iz Ilidže, javno je podržao projekt uništenja etničke grupe Hrvata/Srba, te smatra da Hrvatima i Srbima nema opstanka u državnoj zajednici s Bošnjacima:
„Hrvatima i Srbima nema opstanka u BiH. Gamadi jedna trebali smo vas sve iskorijeniti, sto nije iskljuceno da ce mo ako bog da ;)“
Facebook profil http://www.facebook.com/profile.php?id=100000223752447
Tridesetogodišnja Selma Ganić iz Sarajeva smatra kako „Sve Hrvate i Srbe treba protjerati odavdje“. Nije precizirala da li pod „odavdje“ misli na preostale Hrvate i Srbe u Sarajevu, ili smatra da to nije dovoljno i da Hrvate i Srbe treba protjerati i iz drugih gradova.
Selma Ganić: http://www.facebook.com/profile.php?id=1426890266
U raspravu se uključio i Sead Hećo, šezdesetogodišnji umirovljenik, koji javno kaže da najviše voli „Pritisnuti Hrvaticu i slušati kako šokica pjeni“. Ako vas zanima što Hećo još voli, te kako će se osjećati ako automobilom bude kročio u hrvatske županije u BiH, gdje će ga policija rado zaustaviti, možete ga o tome pitati na njegovom javnom Facebook profilu:
http://www.facebook.com/profile.php?id=100001484622424
U cilju borbe protiv nacističkih ideja, govora mržnje, te podržavanje projekta uništenja domicilnih etničkih grupa, ovakvi pojedinci bilježit će se javno te u Dokumentacijskom Centru govora mržnje sa sjedištem u Mostaru. Financijski trošak podizanja prijava u županijskim policijama te slanja kumulativnih izvještaja u veleposlanstva i europske institucije ipak je manji od društveno pozitivnog učinka.
Biti će zanimljivo u budućnosti promatrati kretanje gornjih pojedinaca, primjerice ukoliko se libe stupiti na teritorij hrvatskih županija HNŽ, ZHŽ, SBŽ, PŽ i HBŽ i pripadnih nadležnih policija (koje će ovaj tjedan zaprimiti prijave iz Centra u Mostaru), nakon što su javno istupili da žele uništenje Hrvata i time si zapečatili dio društvenog života.
Ljiljana Zovko, Dokumentacijski centar Mostar