FOTO  Na Međunarodni dan rijeka ekolozi traže hitnu zaštitu Neretve i Hutovog blata

Povodom Međunarodnog dana rijeka, predstavnici Mreže Aarhus centara u BiH i CEE Bankwatch Networka održali su danas press konferenciju u prostorijama Europe House u Sarajevu, kako bi upozorili na štetne posljedice hidroenergetskog projekta "Gornji horizonti" i nastavili svoju pravnu borbu protiv njegovih realizacija.

Ovaj projekt, koji uključuje izgradnju više hidroelektrana i infrastrukturnih zahvata na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi, predstavlja ozbiljnu prijetnju ekosustavu, biološkoj raznolikosti i životu lokalnih zajednica. Trenutno je u tijeku odlučivanje o prihvatljivosti studije utjecaja na okoliš za hidroelektranu Bileća, jednu od triju hidroelektrana u sklopu ovog sustava.

Ekološka katastrofa na pomolu

Pravnici, ekološki aktivisti i predstavnici civilnog društva upozorili su da bi realizacija ovog projekta mogla imati nesagledive posljedice na ekosustav i vodne resurse. Posebno je naglašena šteta koju bi HE Dabar nanijela rijeci Neretvi i Hutovom blatu, jednom od najvažnijih močvarnih područja u Europi, zaštićenom Ramsarskom konvencijom.

"Danas, na Međunarodni dan rijeka, podsjećamo da voda nije samo resurs za profit, već osnovni element života. Ako to imamo na umu, onda je ne smijemo iskorištavati, već štititi – jer štiteći vodne resurse, štitimo sebe i svoju budućnost. Projekt 'Gornji horizonti' ugrozit će više od pet naših najvrijednijih rijeka, a njihovim uništenjem nestat će i naša tradicija, budućnost i turizam", izjavila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH i pravnica.
Delta Neretve već se suočava sa zaslanjivanjem, što izaziva strah kod lokalnih poljoprivrednika koji ovise o rijeci. Dodatno preusmjeravanje voda moglo bi pogoršati stanje i ugroziti cijeli ekosustav.

Pravna borba i međunarodne žalbe

Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu (CZZS) vode pravnu bitku protiv ovog projekta, a njihova borba traje već godinama.

Ekološka dozvola HE Dabar
ACSA je 2023. godine podnio tužbu protiv obnovljene ekološke dozvole za HE Dabar, no Okružni sud u Banjoj Luci odbacio je tužbu uz obrazloženje da je ACSA trebao sudjelovati u procesu komentiranja 2011-2012. godine, iako tada organizacija nije postojala.

U lipnju 2024. ACSA je podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje presude Vrhovnom sudu RS-a i trenutno se čeka odluka.

Građevinske dozvole HE Dabar
ACSA i CZZS su tužili svih pet građevinskih dozvola za HE Dabar. Okružni sud u Banjoj Luci je u kolovozu i rujnu 2024. godine poništio tri dozvole (za podzemni tunel, dalekovod 240 kV i pristupni put), dok su dvije tužbe odbačene.

U rujnu 2024. godine Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS izdalo je nove građevinske dozvole za tunel i dalekovod, što je ACSA ponovno tužila.

Početkom 2025. godine Okružni sud odbacio je tužbu ACSA protiv dozvole za dalekovod, pa je u veljači 2025. podnesen zahtjev za izvanredno preispitivanje presude Vrhovnom sudu RS-a.

Međunarodne žalbe
ACSA i CZZS su u rujnu 2024. godine podnijeli žalbu Sekretarijatu Bernske konvencije, koja je trenutno u razmatranju. Planiraju se i žalbe prema ESPOO, Ramsar i Aarhus konvenciji.

ACSA također zagovara pokretanje Ramsar Advisory Mission (RAM) kako bi se istražio utjecaj projekta na Park prirode Hutovo blato.

HE Bileća i novi izazovi
ACSA je krajem 2023. godine dostavio komentare na procjenu utjecaja na okoliš HE Bileća (32 MW, rijeka Trebišnjica), no nije dobio odgovor. Krajem siječnja 2025. objavljena je Studija utjecaja na okoliš, na koju je ACSA dostavio opsežne komentare.

Još nije kasno za spas rijeka

Iako su neki dijelovi projekta već u izgradnji, stručnjaci smatraju da još uvijek postoji šansa da se zaštite rijeka Zalomka, Neretva i ekosustavi koji ovise o njima.

"Iako je HE Dabar već u izgradnji, još uvijek možemo spriječiti potpuni gubitak rijeka i zajednica koje ovise o njima. Ne smijemo dopustiti da kratkoročni interesi investitora unište stoljećima stare ekosustave", poručila je Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku jugoistočne Europe iz CEE Bankwatch Networka.Poziv institucijama i javnosti
Press konferencija je zaključena pozivom javnosti, medijima i institucijama da prepoznaju dugoročne posljedice projekta "Gornji horizonti" i podrže održiva energetska rješenja koja neće ugroziti prirodnu ravnotežu i kvalitetu života budućih generacija.

"Borba za očuvanje rijeka i zaštitu okoliša se nastavlja kroz pravne i međunarodne mehanizme", zaključili su iz Mreže Aarhus centara u BiH.