Na kraju 2015. u BiH bilo 405.735 katolika

biskupi

... ohrabrenja za sva pozitivna nastojanja da se u bh. društvu stvore stabilni i trajni uvjeti za utemeljeni optimizam u bolju, sretniju, sigurniju i bogatiju budućnost, piše dnevni-list.ba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biskupi su upozorili na problem depopulacije, na neobjavljivanje popisa stanovništva, odaslali poruku nužnosti zaustavljanja majorizacije onog tko je u manjini na nekom području vezano za lokalne izbore, nužnosti donošenja i provedbe pravednih zakona, nužnosti osnaživanja ustanova kulture i znanosti hrvatskog naroda. Kao tračak nade na putu u budućnost vide podnošenje zahtjeva BiH za članstvo u EU.

- Mi biskupi podržavamo nastojanja da se BiH uredi na načelima suvremene demokracije i nastavi na putu euro-atlantskih integracija u skladu s najboljim rezultatima demokratskoga svijeta. Smatramo kako je već odavno jasno da daytonski pravni, politički, gospodarski i upravni okvir, koji je imao zaslugu u tomu što je omogućio prestanak rata i da društvo započne funkcionirati, ne može omogućiti normalan razvitak toga istog društva, navode biskupi u obraćanju.

Zaustaviti iseljavanje

Ponovno su upozorili na zabrinjavajuću pojavu pitanje depopulacije BiH. Navode kako je ta pojava uvjetovana i izazvana višestrukim razlozima, kao što su: ratni progoni, ubijanje i prisilno iseljavanje, neuspio povratak prognanika i izbjeglica jer aneks 7 daytonskoga sporazuma nije proveden, novo iseljavanje zbog gospodarske i političke nesigurnosti te negativan prirodni priraštaj kao posljedica različitih razloga.

- Sve to pogađa cijelo društvo u BiH, ali na osobit način katolike i Hrvate. Prema službenim podatcima Agencije za statistiku, cijelu BiH je zahvatio proces depopulacije. Tako je, na razini cjelokupnoga stanovništva, BiH 1996. godine imala pozitivan priraštaj za 21.442, dok je 2015. godine on pao na -8.164. Ipak, problem postaje još ozbiljniji kada se uoči da je ta pojava, ustvari, dio procesa koji je zahvatio gotovo cijelu Europu.

Prema podatcima Biskupskih ordinarijata, ukupan broj katolika smanjuje se iz godine u godinu. Tako se procjenjuje kako je na kraju 2015. u BiH bilo 405.735 katolika, što bi bilo za 14.559 manje negoli prethodne 2014., stoji u obraćanju. Kada je u pitanju moguće rješenje problema depopulacije, biskupi ističu važnost stvaranja ozračja svakovrsne sigurnosti u našoj zemlji, kako za pojedince tako za etničke zajednice.

U okviru toga, za cijelo društvo posebice bi bilo korisno podizanje političke i pravne sigurnosti koja će pogodovati gospodarskom razvitku, bez kojega je gotovo nemoguće zaustaviti iseljavanje, a ni podignuti natalitet.

Također, biskupi naglašavaju kako nije mali problem za cijelo društvo činjenica da još uvijek nisu objavljeni rezultati popisa stanovništva, koji je obavljen još 2013. Kada su u pitanju predstojeći lokalni izbori, pozivaju sve, posebice one koji su to u prošlosti činili, da prestanu majorizirati druge koji su u manjini na nekom području, jer im time oduzimaju pravo da sami izaberu ili imenuju svoje legitimne predstavnike.

Smatraju potrebnim da se hrvatski predstavnici vlasti na osobit način zauzimaju za Hrvate u dijelovima zemlje gdje su manje brojni, a posebno u entitetu RS gdje je na djelu potpuno iskorjenjivanje domicilnoga hrvatskog odnosno katoličkog življa.

Pravedni zakoni

- Svaki dio BiH pripada svim njezinim žiteljima i stvaranje zamišljenih granica ekskluzivnih prostora u glavama pojedinih ljudi šteti svim narodima, a ponajviše hrvatskom koji je najmanje brojan, naglašavaju biskupi. Isto tako, navode kako bi trebalo još više osnaživati ustanove kulture i znanosti hrvatskog naroda koje će promovirati jezik, kulturu i identitet naroda i ugrađivati ih u skladan mozaik društvene zajednice.

U tom kontekstu prije svega se misli na sveučilište, akademiju znanosti, kazalište, kulturna društva te medije, među kojima bi od iznimne važnosti bio kanal na hrvatskom jeziku u javnom radijskom i televizijskom servisu. Pozvali su sve odgovorne na donošenje pravednih zakona i da ih dosljedno primjenjuju, da donesu zakon o restituciji oduzetih dobara i tako započnu ispravljanje nepravde koja je počinjena nacionalizacijom, da provedu i primijene međunarodne ugovore koje je BiH prije više godina potpisala sa Svetom Stolicom.

Očekuju da se učini sve kako bi sudovi pravedno primjenjivali zakon i pravdu, jer nema sretne budućnosti ni jednom društvu bez pravedne raspodjele pravde i društvenih dobara svake vrste. Biskupi upozoravaju na pojavu radikalnih pokreta u BiH pozdravljajući sva zakonita nastojanja da se takve pojave spriječe, da se širi dijalog i uzajamno povjerenje i poštovanje. Svoje obraćanje završili su riječima pape Franje upućenim preko članova Predsjedništva BiH svima nama u BiH, 6. lipnja 2016. u Sarajevu, gdje između ostaloga kaže:

"U ovoj Zemlji, mir i sloga među Hrvatima, Srbima i Bošnjacima te poticaji kojima se u posljednje vrijeme njeguje taj sklad, kao i srdačni i bratski odnosi između muslimana, židova i kršćana imaju važnost koja seže daleko izvan granica BiH". Obraćanje javnosti potpisuju Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik BK BiH, mons. Tomo Vukšić, vojni biskup, mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski i mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki.