NA ISTOKU HERCEGOVINE Radovi se izvode u roku, tužbe čekaju epilog, a ugovor o izgradnji HE Dabar i dalje tajna

Više od godinu dana je prošlo od postavljanja kamena temeljca za izgradnju Hidroelektrane Dabar (HED) u bilećkom mjestu Vrijeka. Radovi teku planiranom dinamikom. Ugovor o izgradnji i kreditiranju s kineskim partnerima se i dalje krije od javnosti, a pred Okružnim sudom u Banjoj Luci više tužbi protiv resornog ministarstva, zbog ovog projekta, čeka svoj epilog. U međuvremenu, umjesto dosadašnjeg direktora HED-a Slaviše Stajića, postavljen je novi – Danilo Ilić, a pred Okružnim sudom u Trebinju još traje drugi  postupak zbog skrivanja ugovora. 

Za izvođenje radova na izgradnji HED-a izabran je, kako je prije nešto više od godinu dana ustvrdio premijer Republike Srpske Radovan Višković, renomirani kineski izvođač – kineska grupacija China Gezhouba Group Co (CGGC) s kojom je sklopljen ugovor vrijedan oko 224 milijuna maraka.

Inače, Radio slobodna Europa je netom prije postavljanja kamena temeljca objavio kako su Autoceste Federacije BiH potvrdile da je ova kompanija diskvalificirana iz izbora za izvođača radova na tunelu Prenj, zbog, kako su kazali, dostavljanja lažne dokumentacije i pokušaja prevare, piše Direkt portal.

Pitanje direktoru ove grupacije Liu Hualiangu da se izjasni o tim tvrdnjama ostalo je bez odgovora. 

Dok 100 kineskih radnika i 30 domaćih obavljaju svoje radne zadatke, civilni sektor sve vrijeme upozorava na štetnost projekta po životnu sredinu i izražava sumnju u dobre namjere vlasti i investitora, budući da posao od samog početka nije transparentan. No, uprava HED-a uvjerava da razloga za brigu nema i da ovaj, kako ga nazivaju povijesni projekt, čuva prirodu. 

“Mi ne možemo raditi ovaj projekt, a sumnjati da je on štetan po nekoga”, kategoričan je novi direktor HE Dabar Danilo Ilić. 

Tužbe protiv nadležnog ministarstva

Udruženja Centar za životnu sredinu (CZŽS) i Aarhus centar su Okružnom sudu u Banjoj Luci podnijeli više tužbi protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zbog različitih izdatih građevinskih dozvola za realizaciju projekta Hidroelektrana (HE) Dabar, potvrđeno je Direktu u ovim udruženjima.

Kako je pojašnjeno u Aarhus centru, prvu tužbu, koja se odnosila na ekološku dozvolu, je Okružni sud u Banjoj Luci odbacio i ona se sada nalazi na Vrhovnom sudu RS. 

Aarhus centar je predao još pet tužbi protiv nadležnog ministarstva zbog izdavanja više građevinskih dozvola za realizaciju HE Dabar.

I banjolučki Centar za životnu sredinu je Okružnom sudu uputio također pet tužbi zbog spornih građevinskih dozvola. 

U dosadašnjim postupcima, kako je potvrđeno u Aarhus centru, po tri tužbe Aarhusa i CZŽS su objedinjene, a za po dvije tužbe se čeka dalja odluka Suda.  

„Smisao svih tužbi je isti i mi njima osporavamo građevinske dozvole koje su izdavali u različitim razdobljima. Dakle, tužili smo nadležno ministarstvo da nije dobro napravilo građevinske dozvole. Po nama, one nemaju sve elemente koje bi trebalo da imaju u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku“, kazali su Direktu u CZŽS.

Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra, pojašnjava kako se prva tužba, koju je ova organizacija podnijela u lipnju prošle godine, a koja je sad na Vrhovnom sudu RS, odnosila na obnovljenu ekološku dozvolu. Nadležni sud je, navodi ona, ocijenio da se ova organizacija u proces trebala uključiti ranije, odnosno kada je izdana prvobitna dozvola, zanemarujući činjenicu da tada Aarhus centar nije ni postojao. 

„Mi, međutim, imamo pravo utuživati svaki upravni akt u svakom trenutku. Tu su još i okolišna pitanja, predložene mjere i pitanja kako su one utvrđivane, zatim ignoriranje činjenice da na tom području postoji bjelonogi rak, koji je iznimno ugrožena vrsta, prepoznata našim zakonima i regulativama“, objašnjava Veljović za Direkt. 

Stav smo zatražili i od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor, piše Direkt portal.

Što je sporno?

U tužbama koje čekaju epilog na banjolučkom Okružnom sudu, problematizirana su i pitanja zaštite životne sredine, odnosno utjecaja HE Dabar na cjelokupno područje.

O tome su detaljno pisali Valter portal i i portal Spin info, a u Aarhus centru navode što su, po njima, glavne zamjerke u pogledu izgradnje HE Dabar. 

Pored toga, Aarhusov argument je i činjenica da građani nisu bili adekvatno uključeni u proces odlučivanja, tako da nisu ni znali što se događa dok nije počela gradnja. 

„Druga veoma važna stvar je da su podaci koji su se koristili kao temelj za izdavanje građevinske dozvole zastarjeli, s kraja prethodnog vijeka. Dakle, u obzir nisu uzete klimatske promjene, pad vodotoka i uopće kumulativni efekt, koji će se dogoditi u kontekstu utjecaja na rijeku Neretvu, a onda i na sve druge rijeke“, precizira Veljović. 

Problematizira i to što, kako kaže, prilikom izdavanja građevinske dozvole nema preciznih podataka kako to utiče na druge ekosustave i druge hidroelektrane. 

„Mi smo zaključili da je u pitanju kršenje Arhuške i Bernska konvencije o zaštiti vrsta i prirodnih staništa, koje je naša država potpisnica. Zatim, tu je Ramsarska konvencije koja se tiče močvarnih predjela. Ovo područje će imati utjecaja na zaštićena područja i staništa ptica. Nisu uzimali ni u obzir utjecaj na FBiH, niti na Hrvatsku, što znači da je došlo do kršenja prema našem tumačenju, Espoo konvencije koja se odnosi na prekogranični utjecaj“, navodi Emina Veljović, apostrofirajući problem sliva rijeke Neretve, koja je već „usporena“ i u koju već prodire morska voda. 

„Dakle, kad izgradite i ove druge elektrane dodatno ćete je usporiti i dodatno će ulaziti morska voda u Neretvu i uništiti ne samo poseban biodiverzitet, već i gospodarstvo mještana koji tu žive i preživljavaju od poljoprivrede“, kaže Veljović i dodaje da se zbog svega vrši pritisak i na pravosuđe, budući da su u pitanju jako velike investicije. 

Direktor HE Dabar Danilo Ilić odbacuje sve tvrdnje o negativnom utjecaju po životnu sredinu i navodi da je projekt urađen po svim propisima te da je prošao sve neophodne revizije. 

„Ja mislim da nema razloga da sumnjamo u struku. I neki sudski organi su potvrdili te odluke. Mi ćemo se svim postupcima odazivati, naravno. Ovaj koncept je zasnovan 1953. godine i čitava povijest toga projekta je preko 50 godina. Stručnjaci su i u bivšoj Jugoslaviji pokazali da nema štetnosti, čak su prezentirali i razne benefite ovog projekta, koji nije samo energetski. Energetika je neka osnova koja gura ovaj projekt, a ovaj projekt pruža benefite ljudskih resursa, poljoprivrede i slično“, objašnjava Ilić. 

Kada je u pitanju rijeka Zalomka, on tvrdi da je korito ove rijeke suho 80 posto vremena godišnje. 

„Naša obveza je i da ispunimo ekološki minimum, što ćemo i uraditi. U sušnom periodu će nizvodni sliv imati dodatne količine vode. Pored toga, u periodu velikih voda biće spriječeno plavljenje nizvodnih područja uslijed velikih voda. Sva predistraživanja se rade niz godina, hidrološka istraživanja i na stotinu. To nije neka osnova za dalje špekulacije“, kaže on odgovarajući na pitanja Direkta. 

Kako bi pojasnila cjelokupan sustav i planove, uprava HE Dabra je za novinare organizirala posjetu ključnim točkama ovog projekta. 

U ovom trenutku započeti su radovi na brani Pošćenje, na nasipu Grebak i na mašinskoj zgradi, što su radovi iz ugovora s kineskom kompanijom.

„Mi pripremamo i dalje radove, jer ovaj ugovor čini osam objekata. Pored ovih, tu je i nasip Vranjača, vodostan, cjevovod pod pritiskom, kanal kroz Dabarsko polje i proširenje tunela Dabar-Fatnica. Sada se pripremamo za početak betonskih radova na Grepku, a u tijeku su i početni radovi na iskopu mašinske zgrade. Imali smo izmještanje vodovoda, dalekovoda i, naravno, oni rade na organizaciji svoga gradilišta te kamp Divin“, pojašnjava Ilić. 

Izgradnja tunela Dabar, kaže, radi se iz vlastitih sredstava.

„Tu smo odradili probijanje tunela, ostalo je još nekih 90 metara da završimo i imamo još oko dva kilometra obloge i to u ugovorenom roku treba da predamo kineskoj kompaniji“, ističe Ilić i dodaje: „Ovo je jedini projekt u RS gdje je potpuno zatvorena financijska konstrukcija. HE Dabar je osigurala sredstva od 15 posto avansa, ostatak kreditira Eksim banka i sa te strane nemamo prepreke u izvođenju radova. To je iznos od oko 224 milijuna maraka.“

Jedna presuda i novi proces zbog skrivanja ugovora

Okružni sud u Trebinju je u siječnju ove godine prvi put presudio u korist CZŽS i poništio rješenje Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) kojim su odbili da ovoj organizaciji dostave ugovor o izgradnji s kineskom kompanijom, kao i ugovor o kreditiranju ovog projekta s Eksim bankom.

Nakon što je ERS postupio po presudi i uklonio prethodno utvrđene propuste, ali i dalje nije dostavljao ugovore, CZŽS je ponovo krenuo u proces tužbe. 

„Predmet čeka redoslijed rješavanja, jer predmeti se u ovom sudu rješavaju po starosti inicijalnog akta“, odgovorili su Direktu u Okružnom sudu u Trebinju. 

Pravnik iz CZŽS Redžib Skomorac pojašnjava za Direkt portal da je u prvom postupku Okružni sud uvažio njihovu tužbu, jer u ERS-u, odnosno HE Dabru, nisu dali dovoljno valjane razloge zbog čega cenzuriraju ugovor o izgradnji i kreditni sporazum, budući da se radi o javnom projektu i korištenju javnog novca.  

„ERS je donijela novo rješenje, ali ponovo odbija dostaviti tražene informacije, dodatno obrazlažući razloge, koji nisu bili u prethodnom rješenju. Oni smatraju da su na taj način izvršili presudu i da je to rješenje u skladu s presudom, ali mi smo opet spriječeni da imamo informacije o kreditnom sporazumu i ugovoru“, pojašnjava Skomorac i dodaje kako se nada da će nakon nove odluke suda, javnost konačno dobiti na uvid sporne ugovore i da će tada biti jasno zbog čega se sve ovo vrijeme kriju od očiju javnosti.

Direktor Ilić navodi najprije da se ugovori ne kriju od javnosti, ali ne odgovara na pitanje Direkta može li onda ugovor dostaviti na uvid. 

„Mi imamo potpisane sporazume s kineskom kompanijom, gdje to moramo zadržati i poštovati načelo ugovora. Javna nabavka je bila otvorena i transparentna. Mi postupamo po poslovnoj politici poduzeća i po potpisanim sporazumima s kompanijama“, navodi on. 

Kinezi: Nije do nas

Zamjenik generalnog direktora CGGC Tang Jan Bing na pitanje Direkta ima li informacije zašto su njihovi ugovori o izgradnji Hidroelektrane Dabar tajni, kaže da što se njih tiče ne postoje razlozi za tajnost i da su vjerojatno u pitanju razlozi klijenata o kojima on ne može govoriti. 

„Što se naše strane tiče ne postoji nikakav problem i što se tiče nas, CGGC nije problem nikakav. Da li postoji problem s druge strane mi ne znamo, ali mislim da to ne bi trebalo biti problem generalno“, rekao je zamjenik generalnog direktora kompanije CGGC. 

Direktu je nakon konferencije za novinare skrenuta pažnja da Tang Jan Bing možda i nije adresa za naše pitanje o tajnosti ugovora, budući da je on zadužen najviše za tehnički dio projekta. 

Investitori i izvođači se nadaju da će HE Dabar biti na mreži u predviđenom roku, dakle do 2027. godine i da će u budućnosti na gradilištu biti angažirano oko 180 kineskih radnika i oko 300 domaćih. 

Ukupna vrijednost svih radova na HED-u je oko 661 milijun maraka i bit će instalirane snage 159 megavata.