MOSTARSKI EKONOMIST OBJAŠNJAVA 'Uredba o minimalnoj plaći ne uzima u obzir razlike između javnog i privatnog sektora'

"Ako imate kilogram mesa, možete podijeliti kilogram mesa. Ako povećate najmanji komad, to će biti na račun ostalih dijelova, uz uvjet da na stolu i dalje ostane kilogram mesa. No, to će, čak i ako bi bilo izvedivo, poremetiti odnose među dijelovima i dovesti do stanja kakvo ima Kuba, zemlja s najvišim omjerom minimalne i prosječne plaće."

Iznenadni skok minimalne plaće

Tako u osvrtu za "Avaz" ističe ugledni ekonomski stručnjak, profesor Vjekoslav Domljan.

Ocjenjuje da će veliki i iznenadni skok minimalne plaće u odnosu na prosječnu, s 43,8 na 70,7 posto, razinu kakvu nemaju ni zemlje OECD-a, kluba najrazvijenijih država, imati brojne negativne posljedice. "To će dovesti do povećanja prodajnih cijena proizvoda poduzeća, odlaska firmi u sivu ekonomiju, smanjenja zaposlenosti i nepoštivanja odluke."

Povećana produktivnost

"Neke će tvrtke pokušati povećati produktivnost, za što im je potrebno barem jedno tromjesečje. Bit će i onih koje će uspješno poštivati uredbu, ali će iz toga izvući pouku da se poslovni ambijent u Federaciji BiH može promijeniti preko noći potezom pera."

"Uredba ne uzima u obzir ogromne razlike u plaćama javnog i privatnog sektora, niti razlike među kantonima, djelatnostima i profesijama. Također, ne uzima u obzir njihov doprinos stvaranju dohotka. Jednostavno rečeno, prosječan doprinos radnika privatnog sektora stvaranju dohotka znatno je veći od prosječnog doprinosa radnika javnog sektora, a ipak ima znatno manju plaću." objašnjava Domljan.

Smatra da bi "najbolje bilo da Vlada povuče odluku prije nego što ona počne proizvoditi negativne posljedice."