FOTO  Mnogi se pitaju treba li Stožer civilne zaštite zbog vrućina Vladi HNŽ predložiti proglašenje stanja prirodne nepogode

Zbog visokih temperatura koje u nekim gradovima u Hercegovačko-neretvanskoj županiji prelaze 35 stupnjeva celzijevih, mnogi se pitaju hoće li Županijski stožer civilne zaštite predložiti Vladi proglašenje stanja prirodne nepogode.

Provjerili smo koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi došlo do proglašenja ovoga stanja.

Županijski stožer civilne zaštite predlaže proglašenje prirodne nepogode

Prvi korak je da Županijski stožer CZ koji čine zapovjednik, načelnik i članovi- predstavnici svih ministarstava i bitnih zavoda usvoji prijedlog koji može predložiti predstavnik iz bilo kojeg resora.

Član stožera može obrazložiti svoj zahtjev da bi trebalo proglasiti stanje prirodne nepogode. Stožer takav prijedlog razmatra, eventualno utvrđuje prijedlog odluke i predlaže Vladi. Tek onda Vlada donosi ili ne donosi odluku o takvom stanju, objasnili su nam iz Vlade HNŽ.

Nije zabilježen veći broj poteškoća izazvanih vrućinama

Primjera radi, član iz Ministarstva zdravstva može zbog povećanog pritiska na zdravstvene ustanove, primjerice velikog broja ljudi koji su dehidrirali ili kolabirali na ulici tražiti proglašenje stanja prirodne nepogode. Nadalje, član stožera iz Ministarstva poljoprivrede može zbog šteta na usjevima od posljedica vrućine zatražiti od Stožera da predloži proglašavanje stanje prirodne nepogode, i tako dalje, svaki od članova stožera može ukoliko za to ima argumente ovo pitanje staviti na dnevni red.

Glasnogovornik Vlade HNŽ i član Stožera civilne zaštite Pero Pavlović za Hercegovina.info objašnjava kako dosad nije bilo zahtjeva za proglašenjem ovoga stanja od strane Stožera.

"Svjesni smo mi visokih temperatura kao i svi građani. Stožer CZ je uputio jasne preporuke kako se ponašati, zamolili su gospodarstvenike i poslodavce da se brinu o svojim radnicima, da ih pokušaju poštedjeti od 11 do 16 ili da organiziraju posao u dvije smjene...

Zasad nije bilo najave ni upita preko stožera da se proglasi ovo stanje. U Vladi smo svjesni činjenice da visoke temperature utječu na živote svih naših građana, ali nemamo informacije da je zbog visokih temperatura značajniji broj građana imao poteškoće" pojašanjava Pavlović.

Na naš upit je li se ikada u posljednjem desteljeću dogodilo da Vlada isključivo zbog visokih temperatura proglasi ovo stanje, Pavlović kaže da bi trebao provjeriti u arhivu, ali koliko ga sjećanje služi, nije. 

Oglasila se i Vlada Federacije

Vlada Federacije BiH je danas zaključkom usvojila informaciju Federalnog ministarstva zdravstva o provođenju preporučenih mjera u uvjetima ekstremno visokih temperatura.

Podržano je provođenje preporučenih mjera u uvjetima ekstremno visokih temperatura u zdravstvenim ustanovama na teritoriji Federacije BiH, a Federalno ministarstvo zdravstva je zaduženo da, u suradnji sa županijskim ministarstvima zdravstva i zavodima za javno zdravstvo u FBiH, prati provođenje utvrđenih preporučenih mjera.

Također, resorna federalna ministarstva su zadužena da, svatko u okviru svojih nadležnosti, utvrdi preporučene mjere u uvjetima ekstremno visokih temperatura i naloži njihovo provođenje na nižim razinama vlasti.

U informaciji Federalnog ministarstva zdravstva su, između ostalog, preporučene i mjere zbog ekstremno visokih temperatura koje su zahvatile teritorij Federacije BiH i koje kontinuirano negativno utječu na zdravlje stanovništva, a posebno kroničnih bolesnika, trudnica, djece, radnika koji rade na otvorenom, ali i zdravih mladih ljudi koji veliki dio dana provode na ulicama, kao i radno-aktivnog stanovništva.

Među preporučenim mjerama i skraćenje radnih sati, te ležernije odijevanje na radnom mjestu

Preporučene mjere su da radno vrijeme na razini primarne zdravstvene zaštite i specijalističko-konzultativnih službi počinje u 7 sati ujutro, zatim da se prioritet kod ostvarivanja usluga zdravstvene zaštite pruži kroničnim bolesnicima, maloj djeci, trudnicama i osobama starijim od 65 godina, da roditelji koji dovode djecu na cijepljenje protiv zaraznih bolesti, to učine najkasnije do 10 sati ujutro. U preporučenim mjerama su i to da poslodavci zaposlenicima koji obavljaju poslove na otvorenom prostoru, početak radnog vremena pomjere na 6 sati ujutro, a ako tehnologija posla to ne dozvoljava, da se treba razmotriti mogućnost prekida poslova u periodu od 11 do 18 sati, te nastavka poslije 18 sati. Radno vrijeme se može i skratiti srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Preporuka je da se uposlenim kroničnim bolesnicima u ovom periodu omogući korištenje godišnjeg odmora, a poslodavci bi trebali dozvoliti i ležernije odijevanje uposlenika u ustanovama, poduzećima i organima vlasti, kao i ležernije odijevanje na službenim dogadajima. Također, preporučeno je da ustanove koje s radom počinju u 9 sati početak radnog vremena pomjere na 8 sati.

Izbjegavati kretanje od 10 do 18 sati

Općine bi, navedeno je u preporučenim mjerama, na određenim lokacijama trebale osigurati besplatnu podjelu vode za piće iz cisterni, kao što je, u slučaju dugih čekanja na graničnim prijelazima, potrebno osigurati podjelu vode i drugih napitaka.

Stanovništvo bi trebalo kontinuirano izvještavati o općim mjerama zaštite od visokih temperatura  poput izbjegavanja kretanja od 10 do 18 sati, nošenja široke svijetle odjeće, upotrebe šešira i naočala, uzimanja dovoljnih količina tečnosti, konzumiranja voća i povrća, kao i da osobe koje putuju prave češće odmore i češće uzimaju manje količine tekućine.

Stanovništvo treba savjetovati i da borave u rashlađenim i klimatiziranim prostorijama, ali da se pri tome vodi računa da razlika u temperaturi između prostorija i vanjskog prostora ne bude veća od 5°C.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.