FOTO Mladi Mostarci performansom ukazali na seksualnu eksploataciju, prosjačenje i trgovinu ljudima

Na Španjolskom trgu u Mostaru sinoć je održan performans u sklopu kojeg su ispričane odabrane ispovijesti žrtava trgovine ljudi u Bosni i Hercegovini, a sve povodom predstojećeg Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima koji se obilježava 30. srpnja. Performans je realiziran u organizaciji Udruženja za edukaciju i razvoj "Dignitet", a tijekom izvedbe okupljeni građani su, pored ispovijesti koje su izveli mladi glumci, mogli pročitati i brojne istaknute novinske naslove bh. medija koji su izvještavali o takvim potresnim slučajevima u prošlosti.

"Mi danas svjedočimo da određeni građani naše države nemaju život koji je dostojan čovjeka. Željeli smo da pokažemo javnosti s kakvim se sve teškim životnim pričama ljudi iz naše okoline bore, a upravo neki od slučajeva jesu seksualno eksploatiranje, prosjačenje, radno eksploatiranje, primoravanje na krivična djela i mnogi drugi. Mnogih takvih slučajeva imamo baš i u našem gradu, a mnogi ne obraćaju pažnju na to", rekla je Edisa Demić, direktorica Udruženja za edukaciju i razvoj "Dignitet", za hercegovina.info.

Demić je skrenula pažnju na neke od prethodnih slučajeva trgovine ljudima, nama relevantnih po faktoru blizine, kao što su slučajevi Hum, Hum 1 te slučaj Ukrajinke koja je organizirala prostituciju u našem gradu, a koja je sporazumnim priznanjem dobila je samo jednu godinu zatvora. Sve ovo, kaže Demić, javnost je saznala zahvaljujući medijima.

"Bitno je da im damo do znanja da nisu nedostižni. Za prošlu godinu izvješća su pokazala da smo imali 38 žrtava trgovine ljudima, u koje spadaju i žene i muškarci, kao i djeca, a oblici nasilja su bili različiti. Još ranije, 2021. godine, zabilježena je 61 žrtva.

Ono što je jako značajno za naglasiti jest da ponekad pojedini organi vlasti nisu poduzimali važne korake kako bi pravilno sancionirali ovakve postupke", kazala je Demić.

Poruka ove udruge jeste da ljudi ne smiju biti slijepi i gluhi pored ovakvih zlih događanja, jer samo jedan spašen život znači mnogo.

"Mi od samog početka rada organizacije radimo na ovoj temi, a ja konkretno sam posvećena ovoj problematici od 2005. godine. Uvijek se vežemo za ta neka izvješća koji daju konkretne podatke, ali želim da vjerujem da će nadležne institucije biti efektnije na terenu, te da će se stvarno situacija poboljšati. Ti ljudi moraju znati da nisu sami", objasnila je Demić.

Demić kaže da je u BiH najčešća seksualna eksploatacija, kao i prosjačenje koji predstavlja veliki problem.

"Kriminalci su u korak s vremenom i mi moramo naći način da se borimo s njima. Ovo je složena tema o kojoj se može mnogo govoriti, a ja znam da danas tko ima imalo srca kada vidi dijete na ulici koje prosi, ne može mu biti svejedno. Mi moramo imati službe koje će takve stvari rješavati", zaključila je Demić.

Sabahudin Dino Gluhović, mostarski glumac, u ovom performansu prikazao je jednu od žrtava trgovine ljudima iz BiH.

"Nažalost, malo ljudi i organizacija obilježava ove bitne datume, jer oko nas sve više ima žrtava, a sve manje ljudi koji se bave ovim problemom. Sve ove priče koje smo danas predstavili su istinite i mogu reći da je bilo jako teško izabrati koju ćemo konkretno predstaviti javnosti. Kada smo ušli ozbiljnije u tematiku, shvatili smo pravu težinu ovoga. Mislim da bi to svi trebali učiniti", kazao je Gluhović za hercegovina.info.
Svaki monolog i ispovijest je završena potresnom rečenicom "niko mi nije pomogao", što također mnogo govori o ovom problemu.

U posljednje vrijeme šira javnost svjedoči brojnim evidentiranim slučajevima trgovine ljudima u Mostaru. Također, prosjačenje tijekom ljetne sezone je jedan od gorućih problema s kojima se grad Mostar neuspješno bori godinama. Prvi korak prema suzbijanju svih oblika trgovine ljudima jest edukacija, umrežavanje i multidisciplinarno djelovanje svih ključnih i odgovornih aktera u društvu, naveli su iz Udruženja.

Prema procjenama UN-a, svake godine u svijetu se trguje s dva do četiri milijuna ljudi, dok godišnji prihod od trgovine ljudima iznosi između sedam i trinaest milijardi dolara. Prema tome, trgovanje ljudima i ilegalna migracija ostvaruju zaradu kao i trgovanje drogom.