Mlaćin dnevnik ključni dokaz udruženoga zločinačkog pothvata nad Hrvatima

...dok je njegov zamjenik Musajb Kukavica jučer oslobođen optužbi u ovom slučaju, piše večernji list.

Ruka pravde

No, od same kazne koju je izreklo sudsko vijeće predvođeno sucem Davorinom Jukićem, važnije je prihvaćanje kvalifikacije o udruženom zločinačkom pothvatu u kojem je sudjelovao Dautović, a na čijem je čelu bio predsjednik Ratnog predsjedništva općine Bugojno Dževad Mlaćo. Čitajući presudu Dautoviću i Gasalu, sudac Davorin Jukić u nekoliko je navrata spomenuo Dževada Mlaću u tom kontekstu, pa će biti pravo iznenađenje ako on i nakon ovoga izbjegne ruku pravde. Godinama su upravo na Mlaćinu ulogu u ratu u Bugojnu i zločinima nad Hrvatima upozoravali preživjeli i članovi hrvatskih udruga iz Bugojna.

Dautović je jučer osuđen po zapovjednoj odgovornosti zbog toleriranja zlostavljanja hrvatskih zatočenika od svojih podčinjenih, kao i zbog drugog udruženog zločinačkog pothvata - prisilnog vađenja krvi od zatočenika za potrebe ratne bolnice u Bugojnu. No, kao zapovjedniku Stanice javne sigurnosti Bugojno posebno mu se stavlja na teret sudjelovanje na sjednicama općinskog Ratnog predsjedništva, koje je označeno kao središte udruženog zločinačkog pothvata. Sudsko vijeće je zaključilo kako je upravo Ratno predsjedništvo, na čijem je čelu bio Dževad Mlaćo, imalo autoritet nad ratnim postrojbama u Bugojnu i okolnim općinama, što potvrđuju i brojne naredbe i zadaci koji su dodjeljivani vojnim postrojbama Armije BiH. Uz to, Ratno predsjedništvo općine Bugojno donijelo je odluko o formiranju zarobljeničkog logora, imenovalo upravitelja logora te donosilo odluke o razmjeni ratnih zarobljenika. Glavni dokaz na suđenju Dautoviću, Gasalu i Kukavici bio je ratni dnevnik Dževada Mlaće, čije je dijelove citirao sudac Jukić obrazlažući presudu.

- Ovaj dnevnik ključni je dokaz da je na sjednicama Ratnog predsjedništva općine Bugojno skovan plan da se izdvoje osobe koje su smatrane ekstremima te da se potom likvidiraju, kazao je sudac Jukić, citirajući potom dijelove Mlaćina dnevnika od 22. srpnja 1993. godine u kojem se govori o tom planu.

Visoka kazna

Dautović je nakon izricanja presude zadržan u pritvoru, a jedan od njegovih odvjetnika Senad Dupovac kaže kako je razočaran što je sva krivnja Ratnog predsjedništva općine Bugojno svaljena na njegova branjenika.

- Ovo ie neočekivano visoka kazna jer je Dautović bio načelnik policije i po svojoj funkciji je bio član Ratnog predsjedništva, a kako se vidi iz obrazloženja presude, apsolutno sve je on „pokusao" za Ratno predsjedništvo. U tom tijelu su sjedili ljudi od njegova predsjednika do zapovjednika brigade koji je imao 3.000 ljudi, a Senad Dautović je kao šef policije raspolagao sa svega 150 policajaca.

Njega teretiti i osuditi za udruženi zločinački pothvat zato što je bio načelnik policije, a pri tome se pozivati na dnevnik nekoga tko je pisao to što je pisao... Malo sam uzbuđen i strah me je da ne budem preoštar u izjavi, kazao je Dupovac dodavši kako je, ipak, zadovoljan dijelom presude u kojoj je njegov branjenik Senad Dautović oslobođen optužbi za logor „Stadion".

Hrvati nisu zadovoljni visinom kazne...

Konačno je i službeno priznato postojanje udruženog zločinačkog plana u Bugojnu i logora koji su bili dio toga plana. Reakcija je to čelnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna na nepravomoćnu presudu Suda BiH Nisvetu Gasalu, Musajbu Kukavici i Senadu Dautoviću. Ali, u udrugama kažu, da nikako ne mogu biti zadovoljni visinom kazni koje smatraju neprimjerenim zločinu za koji su optuženi Gasal, Kukavica i Dautović. „Prihvaćanjem kvalifikacije da je u Bugojnu postojao udruženi zločinački pothvat, i to ne jedan nego dva, zadovoljni smo kao što smo zadovoljni i činjenicom da su logori Armije BiH konačno nazvani pravim imenom i nitko ih više nema pravo zvati zatvorima ili, još gore, sabirnim centrima", kaže Miroslav Zelić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata i ujedno predsjednik bugojanske HVlDR-e.

„Presuda u dijelu koji se tiče logora, odnosno priznanja njihova postojanja, došla je u pravom trenutku jer se nama, hrvatskim zatočenicima koji smo za zbog pretrpljenih tortura tužili državu BiH, pokušava oduzeti status logoraša koji za bošnjačke stradalnike nije upitan", kaže Mario Franjić, predsjednik Udruge hrvatskih logoraša Bugojna. Čelnici bugojanskih udruga jednoglasni su i u osudi visine kazni izrečenih Gasalu i Dautoviću.

„Kazne su potpuno neprimjerene težini zločina koji im je dokazan. Da su na optuženičkoj klupi bili Hrvati, kazne bi bile daleko veće", smatra Sarafina Kolovrat, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna.

„Visinom izrečenih kazni nikako nismo niti možemo biti zadovoljni, kao ni presudom ukoliko sve stane na njoj. Za početak očekujemo da federalni ministar Zukan Helez otpusti svojeg savjetnika Besima Hodžića jer je utvrđeno da je Gimnazija, čiji je upravitelj bio Hodžić, bila logor, a ne zatvor ni sabirni centar. Ako ima imalo morala, nakon toga bi i sam Helez trebao odstupiti s pozicije ministra jer je negirao logore i zločine koji su bili dio udruženog zločinačkog pothvata.

I na kraju, ova presuda neće imati smisla ako uskoro na optuženičkoj klupi ne budu i Dževad Mlaćo te Selmo Cikotić, jer njihova je ključna uloga u zločinačkim planovima provedenim u Bugojnu, prema ovoj presudi, neupitna", kaže Zelić.

„Ja se nadam i vjerujem da je ova presuda tek početak, odnosno da se otvorila Pandorina kutija zločina nad bugojanskim Hrvatima. Trebalo je dugo, ali klupko se počinje odmotavati i nikako se ne smije stati s istragama o zločinima jer to je jedini način da se prekine agonija obitelji nasilno odvedenih zatočenika", izjavila je Sarafina Kolovrat, predsjednica Udruge.