MJEŠTANI NA NOGAMA U mostarskom naselju niče novo brdo solara, sve se gradi u blizini vodozaštitne zone

Mještani sjevernog mostarskog naselja 'Prigrađani' aktivno su na nogama posljednjih mjeseci zbog najavljene izgradnje velike solarne elektrane od 60 MW, a sve se to odvija u blizini vodozaštitne zone zbog koje ranije neki stanovnici nisu mogli imati ni priključak na vodu, a sada je odjednom sve moguće u tom malom selu. Za hercegovina.info kažu da da igranje s njima traje već 15 godina i da je teren unaprijed dobro pripremljen za ono što se događa u proteklom razdoblju.

Mještanima nepoznati investitor iz Sarajeva s adresom tvrtke 'HL 001' u njihovom selu već ranije krenuo je otkupljivati zemlju od onih koji su je htjeli prodati, a oni tvrde da sve to ne bi radio da nije imao zeleno svjetlo od bivših i sadašnjih gradskih vlasti koji mu pogoduju papirologijom. Koncesija se dodjeljuje na 30 godina, a kako nam kažu još uvijek preostali stanovnici, neke kuće se nalaze u neposrednoj udaljenosti.





"Brdo koje je predviđeno za solare gravitira cesti koji će voditi na koridor autoceste, dakle te kuće su na 600 metara zračne linije i mi smo svedeni od 600 metara do kilometar. Pazite, mi ćemo biti na svakodnevnom udaru teške mehanizacije, miniranja i što se tiče njegovih radova, ali i autoceste gdje će se kopati milijuni i milijuni kubika", pričaju stanovnici Prigrađana za hercegovina.info.

Smatraju da njihovo selo nakon svega neće biti nikome privlačno.

"Ako još uzmete u obzir da je s jedne strane područje namijenjeno za industrijsku zonu, pitanje je koji je cilj svega toga, da iselimo svi? Tko će htjeti ostati živjeti tu, koliko će naše kuće i naši život vrijediti?", ističu.





Investitorima se vjerojatno žuri zbog neusklađenosti gradskog i županijskog prostornog plana, a studiju za ovo područje radila je tvrtka 'Vodoprivreda' iz Sarajeva, dok je reviziju elaborata radio Suad Špago za tvrtku 'Hydrocontrol'. Žurbu najbolje dočarava i odnos Ministarstva gospodarstva Hercegovačko - neretvanske županije (HNŽ) koji kao predlagač nije tražio suglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o načinu pretvaranja šumskog u građevinsko zemljište.

"Dodatno, ovim putem Vas obavještavam da Predlagač izmjena i dopuna Prostornog plana nije tražio suglasnost Federalnog ministarstva u skladu s člankom 42. koji glasi da Predlagač nacrta prostornog plana Federacije, županije, grada i općine mora dobiti suglasnost federalnog ministra na nacrt tog plana", stoji u odgovoru ministarstva mještanima.



Vodozaštitno područje izvorišta Salakovac i Bošnjaci bila je tema prošle sjednice mostarskog gradskog vijeća, a izazvalo je i podužu raspravu među SDA-ovcima, budući da vijećnik Adem Macić dolazi s navedenog područja.

"U više navrata je bilo sastanaka s predstavnicima 'Vodovoda' te vijećnicima iz navedenog područja oko elaborata koje je radila ovlaštena tvrtka. Cilj svega ovoga je bio da se omogući lokalnom stanovništvu priključak za vodu, onima koji su i prije rata na tom području izgradili kuće", kazala je na sjednici načelnica Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Amira Trbonja.

"Radi se o elaboratu čiji je cilj bio da se implementira pravilnik o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za vodoopskrbu stanovništva, kako je navedeno u Službenim novinama 2012. godine. Četiri su zaštitne zone koje se formiraju na temelju hidrogeoloških parametara prema izvorištu, u ovom slučaju konkretno Salakovac. Prva zaštitna je najstroži režim zabrane, odnosno potpuno zabrana pristupa bilo kome tko bi narušio taj prostor zahvata. Druga je strogi režim zabrane, treći je umjereni, a četvrti preventivni režim zabrane. U oba slučaja (i Salakovac i Bošnjaci) treba istaknuti zainteresiranost ljudi da na tom prostoru grade vjetroenergetske i objekte za proizvodnju struje pomoću sunčeve energije. Segment koji obrađuje solarne elektrane, na moje inzistiranje kao revidenta ugrađen je u dio integralnog teksta nakon što je projektant prihvatio. Imajući u vidu gore navedene rizike s aspekta zaštite voda kod izgradnje i kasnije eksploatacije za proizvodnju električne energije, potrebno je provesti sve mjere koje su definirane u ovoj oblasti s naglaskom na tretman ulja u energetskim transformatorima", kazao je Suad Špago koji je izradio reviziju elaborata, a ujedno i član Gradskog odbora mostarske SDA.

Adem Macić ubrzo je demantirao načelnicu Trbonju te postavio retoričko pitanje kada je u pitanju stranačko glasovanje.

"Moram demantirati načelnicu jer se poziva na sastanke s vijećnicima sa sjevera. Ja sam jedan od njih i apsolutno nisam održao nijedan sastanak ni s kim, ako mene netko ne smatra vijećnikom sa sjevera, to je onda OK. Mi već imamo dovoljno problema na terenu i nemojte molim vas još i ovo. Nama treba samo pola godine da sve pročitamo, a ne tri dana unaprijed i trebamo o tome glasovati. Tiče me se možda najviše jer i sam dolazim iz tog mjesta, bio sam s direktoricom 'Vodovoda' i tražio sam javnu raspravu, trebalo je biti u O.Š. 'Potoci', no nije do toga došlo. Svi pričaju o solarima, moramo li mi samo brinuti o solarima? Sav teret odluka gura se na teret vijećnika, a najbolje bi bilo da se održi javna rasprava. Gradonačelnik priča o korektnoj suradnji s lokalnom zajednicom kada je u pitanju izgradnja solara, pa o čemu pričamo kad se pokreću redom tužbe od Gubavice, Miljkovića, Kozice, pa evo vjerojatno sad i Prigrađana. Mi glasujemo o nečemu za što ne znamo uopće puno, niti kako će se to reflektirati u budućnosti", istaknuo je Macić.

Odluka o zaštitnim mjerama za izvorište Salakovac i Bošnjaci jednoglasno je usvojena na prošloj sjednici s 26 glasova, a mještani smatraju da je to samo kupovina preostalih mještana u selu kako bi se cijela priča amortizirala tako da će voda doći do onih koji su desetljećima bili ignorirani.

ČEKA LI SOLAROMANIJU SUDBINA SMILJOMANIJE Stotine tvrtki iz BiH predalo je zahtjeve za solare, no može li to izdržati mreža?

U Bosni i Hercegovini je na stotine zahtjeva tvrtki koje žele proizvodititi energiju iz obnovljivih izvora, no upitno je može li postojeće elektroenergetska mreža u Bosni i Hercegovini primiti svu…

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.