MJEŠTANI DEMANTIRAJU ODVJETNIKE 'Na javnoj raspravi za solare u Jasenjanima većina je bila protiv, imamo 400 potpisa'

Mostarska udruga Eko Ješevac iz Drežnice oglasila se povodom izjava odvjetnika koji zastupaju društvo HL 001 Group d.o.o. Mostar, iznoseći niz primjedbi na javnu raspravu i postupak izdavanja okolišnog dopuštenja za planirane fotonaponske elektrane.
U nastavku prenosimo njihovo pismo u cijelosti.
Povodom senzacionalističkih izjava odvjetnika Kolić Kadrije i Bajramović Marsele, punomoćnika društva HL 001 Group d.o.o. Mostar, naše Udruženje je osjećalo potrebu da širu javnost upozna sa stvarnim, a ne fabriciranim činjenicama u ovom predmetu.
Činjenica jest da je dana 29.05.2024. godine u Mjesnoj zajednici Drežnica održana javna rasprava povodom zahtjeva Investitora “H&L 001” d.o.o. Mostar za izdavanje okolišnog dopuštenja za trideset (30) fotonaponskih elektrana: FNE HL 31 do FNE HL 60, izlazne snage svaka po 990 kW, koje će biti izgrađene na građevinskom zemljištu označenom kao dio k.č. br. 853/1 (978) K.O. Jasenjani, Grad Mostar. S obzirom na to da je prije održavanja javne rasprave konstatirano da se ista snima, tonski zapis možete zatražiti od Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ.
Prilikom javne rasprave, sami predstavnici investitora i nositelji elaborata zaštite okoliša izjavili su da su elaborati izrađeni po principu copy-paste, ne uvažavajući nijednu specifičnost predmetnog područja, iz čega nedvosmisleno proizlazi da elaborat ne sadrži sve elemente propisane člankom 39. stavkom 1. Zakona o zaštiti okoliša HNŽ.
Na javnoj raspravi velika većina prisutnih građana Mjesne zajednice Drežnica iskazala je nezadovoljstvo i deklarirala se protiv izgradnje spomenutih elektrana, što su ranije dokazali s više od četiristo potpisa peticije, dok su samo četiri prisutna mještana bila suglasna s izgradnjom elektrane, što demantira raniju izjavu gore navedenih odvjetnika kako nije bilo protivljenja izgradnji na javnoj raspravi.
Na samoj javnoj raspravi naš je predstavnik upoznao prisutne s podnesenim zahtjevima kako Ministarstvu, tako primjerice i Pravobraniteljstvu BiH, a o čemu također ne postoji navod u zapisniku. S obzirom na to da je zaštita okoliša prioritet naslovljenom Ministarstvu, ili bi barem trebala biti, kao i unaprjeđenje stanja okoliša, smatramo nesporno da se elaboratom koji je izrađen po principu copy-paste, a koji ne sadrži nijedan navod koji govori u prilog činjenici da je izrađen u skladu s pravilima struke, istome smo u cijelosti prigovorili. Elaborat ne sadrži opis flore i faune karakteristične za prostor na kojem se planira postavljanje fotonaponskih elektrana, niti je navedeno da su stručne osobe (agronomi, vještaci poljoprivredne struke, veterinari, biolozi) dale svoje stručno mišljenje o tome na koji način će postavljanje 30 fotonaponskih elektrana utjecati na njih. Također, nijedna kontradikcija koju su naveli predstavnici podnositelja, projektant ili osoba koja je izradila elaborat nije unesena u zapisnik (primjerice, projektant je izjavio i da će fotonaponske elektrane biti ograđene i da neće biti ograđene).
Uz činjenicu da na predmetnom lokalitetu postoje neriješena imovinsko-pravna pitanja zbog kojih, po mišljenju žalitelja, ne može biti udovoljeno zahtjevu podnositelja za odobrenje gradnje, smatramo da je naslovljeno Ministarstvo trebalo imati na umu da se fotonaponske elektrane dimenzija koje investitor želi postaviti mogu postavljati, primjerice, na objektima kolektivnog stanovanja, bez zadiranja u bogatstvo netaknute prirode.
S obzirom na to da smo utvrdili kako ni investitor ni Ministarstvo nisu utvrdili stvarni utjecaj planiranih postrojenja na predmetnom lokalitetu, Udruženje je angažiralo Univerzitet Džemala Bijedića u Mostaru, Nastavnički fakultet, Odsjek za biologiju, za izradu studije – Komentari i primjedbe na elaborate zaštite okoliša privrednog društva “H&L 001“ d.o.o. Mostar na području Jasenjani, koja je dostavljena u prilogu primjedbi i čini sastavni dio ovih primjedbi.
Stoga, ovaj dopis nećemo dodatno opterećivati navodima iz predmetnog akta, već ćemo skrenuti pozornost na uvodni dio: „Standardna praksa prilikom izrade elaborata i studija utjecaja na okoliš je da se provede inventarizacija flore i faune na mjestu gdje će biti izgrađene solarne elektrane ili vjetroelektrane.
Ovo podrazumijeva da se trebaju provesti istraživanja flore i faune u određenom vremenskom periodu, a obično se provode tijekom jedne godine (proljeće–ljeto–jesen–zima) kako bi se ustanovilo stvarno stanje biljnog, a naročito životinjskog svijeta koji obitava na tom području.“, iz čega jasno proizlazi da je elaborat izrađen u suprotnosti s pravilima struke, na što su predstavnici našeg Udruženja ukazali i na javnoj raspravi. U skladu s člankom 2. stavkom 1. Zakona o zaštiti prirode FBiH, priroda predstavlja osnovnu vrijednost i jedan od najznačajnijih resursa Federacije Bosne i Hercegovine te uživa zaštitu u skladu s ovim Zakonom.
Zakonom o pretvorbi društvenog vlasništva, koji je donijela RBiH 1994. godine, utvrđeno je da danom stupanja na snagu tog zakona RBiH postaje nositelj prava vlasništva na imovini u društvenom vlasništvu, kako je propisano člankom 1. tog zakona. BiH je zaključila Sporazum o pitanjima sukcesije između BiH, Republike Hrvatske, Republike Makedonije, Republike Slovenije i Savezne Republike Jugoslavije (zaključen u Beču 29. lipnja 2001. godine, koji je odlukom Predsjedništva BiH ratificiran 28. studenoga 2001. godine). Prema članku 2. Aneksa A na Sporazum o sukcesiji, „nepokretna imovina bivše SFRJ koja se nalazi na teritoriju bivše SFRJ pripast će državama nasljednicama na čijoj se teritoriji ta imovina nalazi“.
Sporazum o sukcesiji nedvojbeno pokazuje da je država BiH titular vlasništva nad nepokretnom imovinom bivše SFRJ koja se raspadom bivše SFRJ nalazila na teritoriju BiH. BiH je, kao subjekt međunarodnog prava i potpisnica ovog, od strane njezinih nadležnih organa i tijela ratificiranog multilateralnog sporazuma (Sporazuma o sukcesiji), dužna isti poštovati. Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine i dvama entitetskim zakonima kojima se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom na području Federacije BiH, odnosno RS-a, zabrana je i dalje na snazi, s obzirom na to da još uvijek nije donesen zakon o državnoj imovini na razini BiH.
Također, želimo napomenuti da je na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara, održanoj 30. siječnja, obmanuta javnost, ali i pojedini vijećnici, netočnim stavom kluba HDZ-a kako Gradsko vijeće ima samo zadatak izjasniti se o tome je li predmetna koncesija usklađena s prostorno-planskom dokumentacijom, što je zapravo bio zadatak Komisije za koncesije, dok su se vijećnici trebali izjasniti o interesu građana za dodjelu predmetne koncesije, što je jučerašnjim priopćenjem za javnost potvrdilo i Ministarstvo gospodarstva HNŽ.
Radi sprječavanja širenja poluinformacija, spremni smo dostaviti i primjerak žalbe koju smo uputili na sva izdana rješenja o okolišnoj dozvoli, o kojima do danas nije odlučeno.