MINIMALNA PLAĆA U FEDERACIJI BIH Obećanja naspram realnosti, sve i dalje pod upitnikom

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povukla je iz parlamentarne procedure izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak. Umjesto toga, donijela je Uredbu o isplati pomoći zbog povećanih troškova života. Ipak, detalji ove uredbe još nisu poznati, već su prisutne samo spekulacije. U međuvremenu, sindikalna potrošačka košarica već neko vrijeme premašuje 3.000 KM, a građani ulaze u novu godinu s dodatnom neizvjesnošću.

Od minimalne plaće od 1.000 KM do isplate pomoći

Prvotno je propala inicijativa Vlade FBiH da minimalna plaća iznosi 1.000 KM. Nakon toga, 12. studenoga, predstavnici Vlade predstavili su novo zakonsko rješenje koje bi bilo na snazi godinu dana. Ovo rješenje, kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak, trebalo je garantirati minimalna primanja od 1.210 KM. No, umjesto tog zakonskog rješenja, na posljednjoj sjednici Vlada je usvojila Uredbu o isplati pomoći zbog povećanih troškova života, piše N1.

Na koji način će Uredba biti provedena, još nije poznato. Predstavnici Vlade nisu odgovorili na upite, a detalje ne znaju ni ministri niti Savez samostalnih sindikata BiH. Premijer Federacije na društvenim mrežama je istaknuo da je s predsjednikom Saveza razgovarao o ovom rješenju.

“Od Uredbe očekujemo da omogući poslodavcima isplatu minimalnih primanja radnicima do 1.200 KM, kako je i obećano. I dalje smatramo da je Zakon o minimalnoj plaći najbolje rješenje za ovu situaciju i da nema alternative,” rekao je Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Minimalna plaća od 1.200 KM?

Prema neslužbenim informacijama, plan je da se zakonski obvežu poslodavci na isplatu radnog učinka, koji je promjenjiva kategorija. Uz to, Uredba bi trebala prethoditi povećanju minimalne plaće s trenutnih 619 KM na 700 KM početkom sljedeće godine. Kada se tom iznosu dodaju 260 KM za topli obrok, 50 KM za prijevoz i 200 KM za radni učinak, dobiva se iznos od 1.210 KM, koliko je planirano povučenim izmjenama zakona.

Građani, međutim, izražavaju sumnju. “Vjerovat ću kad se to ostvari. Sve je to samo 'kad bi bilo, što bi bilo',” rekao je jedan od stanovnika Sarajeva.

Ekonomisti su također skeptični. “U zakonima gdje stoji 'ako', to odmah piši kao neuspjelo. Poslodavcima ništa ne znači tih 200 KM neoporezivih. Ako povećaju neoporezivo na 500 KM, možda nešto postignu, ali to bi stvorilo probleme u proračunu,” pojašnjava ekonomistica Svetlana Cenić.

Fiskalne reforme ostaju neostvarene

Povlačenje izmjena Zakona o porezu na dohodak znak je da nema ništa od dugo najavljivanih fiskalnih reformi, koje su ključne za značajnije povećanje minimalnih plaća. “Potrebna je hitna sjednica na kojoj će se usvojiti istinske fiskalne reforme. To znači smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnjih 41,5% na ispod 30%. O tome više nitko u Vladi FBiH ne govori,” ističe Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH.

Troškovi života neumoljivo rastu

Sindikalna potrošačka košarica za studeni iznosila je 3.107,50 KM. Pokrivenost prosječnom plaćom je 44,05%, dok minimalna plaća pokriva svega 19,92%.

“Ne mogu se žaliti, ali ne mogu ni shvatiti kako preživljavaju oni s plaćom manjom od 1.000 KM,” pitaju se građani.

Vlada FBiH ranije je obećala da će građani 2024. godinu dočekati s minimalnom plaćom od 1.000 KM. Međutim, dok ispraćaju 2023., suočeni su s novim nepoznanicama i starim obećanjima.