MEDIJI U BIH I/LI EU Tko li će nas, medije i građane, braniti od napadnutih i ugroženih lidera

Ponekad čeznutljivo gledamo u susjedstvo, kako se mediji jagme da o jednoj te istoj temi donesu najnoviji, najkorisniji, najaktualniji podatak grizući je do kosti. Mediji u Bosni i Hercegovini još nisu takvi, mnogi su na proračunskim jaslama, ne igraju tržišnu utakmicu, igraju utakmicu preživljavanja.

Novinari su egzistencijalno ugroženi, loše plaćeni, a uredničke politike određuje politika. Nadanja su da bi se ulaskom u EU, kada će se otvoriti i mnogi grantovi i projekti za medijske kuće, situacija popravljati, a mediji vratiti svom poslanju. 
Zanimljivo, mediji u BiH često izvještavaju o radničkim pravima, a oni sami još uvijek nemaju sindikat. 

U Hrvatskoj bolje nego u BiH

Upitana jesu li mediji u Hrvatskoj slobodniji u odnosu na medije u BiH, predsjednica Europske federacije novinara (EFJ), najveće novinarske organizacije u Europi Maja Sever za Hercegovina.info kaže da je ipak tamo situacija bolja od one u BiH. 

„Krenimo od toga da u BiH uopće ne postoji sindikat novinara koji je i po vašim zakonima jedina organizacija koja može pregovarati s poslodavcem u ime radnika/ca i putem kolektivnog ugovora dogovoriti bolju zaštitu ne samo radničkih, nego i profesionalnih prava. Dakle, kod vas socijalni dijalog i mogućnost da radnici imaju svoje predstavnike postoji samo na papiru, u praksi toga jednostavno nema i to nije dobro. Zatim, obaveze koje kao država članica moramo poštivati, Rule of law sustav, mogućnost alarmiranja preko predstavnika u EU institucijama ipak gradi i jedan sigurniji sustav na nacionalnoj razini. Iako često kritiziram kuću u kojoj radim, HRT, mislim da je ona ipak dobar primjer razlike u npr javnim medijima u odnosu i na vaš javni servis“, mišljenja je Sever.

Sličnog je stajališta mostarski novinar i kolumnist Igor Božović. 

„Mediji u Europskim zemljama ponajprije imaju uredno izmirene plaće i doprinose, na što mnogi naši kolege iz Bosne i Hercegovine ne mogu računati. To je razlog da ih vlasnici medija uvjetuju o čemu će i kako pisati. S druge strane, u Zapadnim zemljama su novinarski sindikati, cehovi, gilde, kako god, cijenjene institucije i njihova kritika i regulativa se cijeni, dok naša novinarska udruženja nemaju jednaku snagu, ni kada kritiziraju pojedinca novinara, niti kada stanu u obranu njegovog rada“, kategoričan je Božović. 

Upitan jesu li mediji u BiH više politički ovisni, odnosno manje neovisni od medija u EU Božović kaže da su mediji u Bosni i Hercegovini prilično neovisni, ako uzmemo u obzir preuzimanje odgovornosti za ono što pišu ili govore.

„To na čitatelja, konzumenta sadržaja stavlja odgovornost da procjenjuje kome vjerovati, a na žalost, u nas ne vlada medijska pismenost kao u zemljama s boljim obrazovnim sustavima pa to političari itekako koriste. Rijetki su mediji izravno pod kontrolom jedne političke struje, ali da nerijetko važu između politike i privatnih interesa, u to više nitko ne sumnja“, istaknuo je kolega novinar. 

Novinari su, smatra on, ne samo sve učestalija meta napada, nego i sve više pod povećalom javnosti. 

„Mediji u svijetu su na sve češćem udaru javnosti, zbog suvremenih komunikacijskih sredstava, koje otkriju propuste pojedinih medija, ali nerijetko i odvuku pažnju javnosti u potpuno pogrešnom smjeru. Naši mediji, mnogo financijski slabiji nego velike kuće u svijetu, još su podložniji takvom 'linču javnosti' pa naglašavaju sve one slabosti koje domaća javna scena ionako ima“, kazao je on.

Sam ulazak u EU, smatra Sever ne znači jačanje medija, no znači mehanizme kroz koje se može jačati domaće novinarstvo, odnosno podlogu na kojoj sindikati i novinarske udruge mogu raditi. 

„Nekoliko godina prije laska u EU Hrvatska je bila pod jakim monitoringom i morali smo ispuniti brojne uvjete, pa tako su hrvatske vlasti morale paziti da osiguraju što bolji zakonodavni, pravni okvir za jačanje pluralizma medija, i svaki pritisak je bio pod posebnim povećalom. Ulaskom u EU sve je to naglo stalo i svjedočili smo zapravo slabljenju neovisnosti medija. Nakon toga je uslijedilo udar na medije SLAPP tužbama, financijski su medijske kuće sve slabije, radnička prava nezaštićena i ne bih rekla da su se stvari bitno popravile. Ali ulaskom u EU naša je vlada dužna poštivati neke obaveze, mi imamo nekoliko mogućnosti da upozorimo na probleme i pokušavamo na taj način ojačati pluralizam i slobodu novinarstva u Hrvatskoj“, kazala je u izjavi za Hercegovina.info Sever. 

Dugogodišnja novinarka i suradnica mnogih redakcija u zemlji i svijetu Vera Soldo smatra da zakone imamo, ali imamo provedbene probleme, što, usput rečeno, nije problem samo kada su u pitanju mediji. 

„Uspoređujući novinare i medije iz zemalja EU-a i BiH, a kada govorimo o zakonskom osnovu, u BiH postoji dobra zakonsku regulativa u cilju zaštite medija i novinara, međutim, provedba nije zadovoljavajuća. I tu dolazimo do ključnog pitanja funkcioniranja sustava, gdje jako veliki utjecaj imaju, naravno, bh političari. Oni često pribjegavaju i SLAPP tužbama (Strategic Lawsuit Against Public Participation), strateškim tužbama protiv javnog djelovanja kako bi se novinare, nevladine organizacije i civilno društvo ušutkalo. No, to nije novost i vrlo je česta praksa u razvijenim zapadnim zemljama. Na ovo upozoravaju i iz institucija EU-a, a zaštita novinara i sloboda izražavanja stalno je poglavlje i u izvješćima Europske komisije o stanju u BiH“, istaknula je Soldo. 

U tom kontekstu Soldo je spomenula da smo prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2022., Reportera bez granica, na 67. mjestu – odnosno pali smo za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu. 

„Međutim, čini se da ćemo još više padati jer u Republici Srpskoj dolazi do izmjena Kaznenog zakona gdje se kleveta ponovno uvrštava kao kazneno djelo, čime se daje otvorena mogućnost za perfidnu manipulaciju, dodatno ušutkivanje ne samo neovisnih medija i novinara u tom entitetu već i cijeloj BiH jer, ne zaboravimo, svi živimo u jednoj državi. To je i u suprotnosti s 14 prioriteta koje je Europska komisija stavila pred BiH - radu na zaštiti novinara i zaštiti slobode izražavanja. Znači, nazadujemo u odnosu na razvijeni demokratski zapadni svijet“, stajališta je Soldo. 

Upitana jesu li mediji u BiH više politički ovisni, odnosno manje neovisni od medija u EU kazala je da sve počinje od financija. 

„Nakon skoro 25 godina bavljenja novinarstvom, uopće se više ne zanosim kada se govori o "neovisnosti medija". Što je, zapravo, neovisnost medija? Svaki medij mora imati izvor financiranja i tako osiguravati svoju egzistenciju i postojanje. Samo je pitanje tko i kako tu egzistenciju osigurava. Tko je na "pravoj strani", a tko ne. S druge strane, možemo govoriti o razini profesionalnosti. Nije nikakva tajna da su mediji kao "sedma sila" od strane bh. političara i vlasti prepoznati kao dobar provodnik svojih politika, to pokazuju i relevantna istraživanja. Ponovno se osvrćem na RSF koji je puno puta do sada isticao visoku razinu manipulacije medijima u političke ciljeve i to posebno u javnim medijima, kao i nekolicini medija u privatnom vlasništvu, a također se to naglašava i u izvješćima Europske komisije, posebno kad je riječ o političkim pritiscima, zastrašivanju, prijetnji novinarima i td. Na žalost, kada pogledate izvješćivanje pojedinih javnih medija, zaista imate dojam da živite u Sjevernoj Koreji gdje je neki "dragi vođa" i njegova politika neprikosnovena svijetla točka i autoritet. Nevjerojatno“, istaknula je Soldo. Dotaknula se i napada na domaće novinare. 

„Da, napadi na medije i novinare pogotovo, sve su učestaliji. Promatrajući i nedavnu "kolektivnu prozivku" pojedinih medija i novinara od strane predsjednika Republike Srpske jer mu se ne sviđa njihovo izvješćivanje, postavlja se pitanje u kakvom mi to okruženju živimo, gdje nemamo oštar odgovor od ostalih političara, odgovor od pravosuđa za namjerno stvaranje atmosfere linča. Hoće li on odgovarati ako neki od tih novinara ili medija bude napadnut od napadača "inspiriranog" njegovim prozivkama i prijetnjama? Kao što sam već kazala, dobri zakoni u BiH postoje, postoje novinarska udruženja koja vode brigu o zaštiti novinara, ali sustav 'šteka'. No, to ne znači da trebamo gubiti povjerenje u pravosuđe. Trebamo ga staviti na još višu razinu. Ovaj put je dugotrajan i iscrpljujuć, ali mislim da trebamo imati na umu da je to proces, za nas u BiH i previše dugotrajan“, navodi Soldo. 

Vladajuće stranke dodatno kompliciraju medijsku sliku te nastoje zbuniti birače etiketirajući medije koji žele uistinu raditi svoj posao u BiH. 

Predsjednik RS-a nedavno je prozvao novinare N1, Buke i Capitala entitetskim neprijateljima. I onima koji u Federaciji pišu činjenično o vladajućoj stranci navlači se izdajnički dres. 

S druge strane mediji pratitelji režima o uhićenju dužnosnika SNSD, SDA i HDZ pišu kao o napadu na narod. Milorad Dodik išao je do te mjere da je entitet oblijepio plakatima da je napad na predsjednika, njega, zapravo napad na narod. 
Uzročno-posljedično nameće se jedno logično pitanje, tko će nas, medije i građane - braniti od „napadnutih“. 

Nastavlja se...

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.