FOTO/VIDEO  Marko je u malom ramskom selu obnovio djedovu staru kuću, sada tu dolaze turisti iz cijelog svijeta

Malo mjesto Klanac nekada je bio najveće selo zaseoka Proslapa. No, izgradnjom brane na Rami i nastankom Ramskog jezera ono je u potpunosti potopljeno. Izgradnja brane je sve promijenila, pa je dio mještana morao odseliti, a dio njih se morao prilagoditi novim životnim uvjetima. Danas u to malo selo dolaze turisti iz cijelog svijeta. Tu dođu po svoj mir u prirodi, daleko od vreve velikih gradova i užurbanog svijeta.

Jedan od najzaslužniji za to je Marko Pavličević. On je u selu svoga djeda obnovio staru kuću, a danas je ona mjesto odmora za brojne. Marko je Mostaru završio studij Turizam i zaštita okoliša gdje je stekao teorijska znanja, dok je ona praktična dobivao u Dubrovniku i Makarskoj. Nakon toga je odlučio stvari uzeti u svoje ruke, na svojoj djedovini. 

"Ovo je djedova kuća koju je on ostavio mom ocu, a otac meni. Nakon završetka fakulteta odlučio sam imati nešto svoje, pokrenuti neki svoj posao. Turizam mi je išao od ruke, imao sam neke svoje načine. S obzirom na to da mi marketing ide jako dobro, odlučio sam sve složiti u jednu lijepu priču, priču o ruralnom turizmu. Moram istaknuti kako mi je otac bio velika podrška u svemu, tako da sam krenuo s obnovom ove kuće još 2017. godine. U njoj je nekada živio djed, zatim jedna tetka koja je kasnije preminula te je kuća ostala prazna. Mi smo ju potom malo renovirali kako ne bi propadala i obiteljski došli u nju. Kada smo odlučili krenuti u ozbiljniju priču, onda smo kuću kompletno renovirali. Prenamijenili smo unutrašnjost i danas u njoj može boraviti 15 ljudi", priča Marko za Hercegovina.info.

Krenuo je potom s reklamiranjem na internetu, stizale su odlične recenzije i njegova ideja i priča su se počele razvijati.

"Stavio sam kuću u ponudu na booking, mislim da sam prvi u Rami imao u ponudi kuću na toj stranici. Pokazao sam zatim i nekolicini ljudi. Iste godine sam dobio prvu rezervaciju, stigla je iz Kanade. Bio je to jedan liječnik sa suprugom liječnicom i djetetom. Oni su došli iz Vancouvera, pobjegli su iz velikog grada kako bi se odmorili, udahnuli život punim plućima kako se kaže. Po njima sam vidio koliko je ljudima ovdje lijepo i kako sve može prerasti u pravu turističku priču", govori.

Marko Pavličević u vožnji sa svojom obitelji

Ramsko jezero je ono što turiste možda i najviše privlači u ovaj kraj na odmor. No, Marko iskreno kaže kako u početku nije računao isključivo s njim.

"Sve se već vezalo za Ramsko jezero, vožnju čamcem, našu tradicionalnu kuhinju i domaću hranu. To smo nudili od prvog dana. Iako, moram priznati da samo jezero nije bilo prioritet, više je priča bila vezana uz planinarenje i ljude koji vole prirodu. Imali smo nedavno goste koji su nam ovdje bili sedam dana. Puna četiri dana nisu išli nigdje od kuće, samo su tu odmarali, malo bi prošetali do Jezera koje je udaljeno jedan kilometar".

Ipak, odmor na jezeru je brojnima najljepši. Tu se Marko potrudio kako bi svojim gostima osigurao što ugodniji boravak i što bolji sadržaj.

"Imamo brodicu, splav. Tu se može sjediti uz naše gastronomske specijalitete, posebna je pita ispod sača koja se ljudima jako sviđa.

Ide se u obilazak jezera, razgledavanje, kupanje i tu je uistinu pravo uživanje. Kasnije se na istom i priredi roštilj, radi se meso ili riba, tko što voli. Tu imamo hladnjak za piće, bude i glazbe, nekada se naruči i harmonika. Moram istaknuti kako svake godine imamo svog vozača koji se brine da vožnja bude ugodna i protekne u najboljem redu. Naš panoramski izlet traje između dva do tri sata, a može se organizirati i cjelodnevni izlet."

Za one koji su ljubitelji ribolova ovo je prava lokacija.

"Tako je. Tu je smuđ, pastrvka, šaran, babuška, bjelica i druge vrste. Ovdje je ulovljen i šaran od čak 30 kilograma.

Sadržaj i ponuda su ipak širi od toga.

"Vožnja splavom je na prvom mjestu. Imamo zatim i ribolovne izlete s vodičem, planinarenje i biciklizam. Ono što je novost u posljednje vrijeme je tečaj kuhanja. Ljudima nudimo opciju da nauče pripremati naše tradicionalne stvari.

Kod sadržaja gledamo povezati što veći broj ljudi. Primjerice, kada je riječ o hrani koju nudimo gostima, imam jednu tetku koja živi na Proslapskoj planini i od nje uzimam sve domaće proizvode od jaja, masla, mlijeka, sira, kajmaka, krumpira, mrkve i ostalog. Od jedne konobe naručujemo pite koje se peku ispod sača, surađujemo sa svima", priča Marko.

"Od ostalog sadržaja, ljudi dođu sa svojim biciklima, no imamo i mi svoja pa im damo na korištenje. Na Ramskom jezeru postoji jedini veslački klub u Bosni i Hercegovini. S njima dosta surađujemo, budući da oni posjeduju kajake za iznajmljivanje. Kada je riječ o planinarenju ide se na Radušu, ai i Vran koji je nama dosta blizu. Za sat vremena smo na Blidinju. Imamo ovdje i nekih kraćih staza kroz šume za one koji žele samo prošetati", dodaje.

Gosti stižu sa svih strana zemlje. Ambijent i klima su ono što ih najviše privuče.

"Ljudi nam dolaze iz cijelog svijeta. Bili su tu gosti iz Kanade, Amerike, Argentine, ali i iz cijele Europe. U posljednje vrijeme imamo brojne goste iz Njemačke, ali posebice iz Belgije. Ovih dana nam stiže grupa od 20 gostiju iz Belgije. Klanac je u usjecima, malo ranije zalazi sunce i ima povjetarca. Ljudima koji ovdje dođu klima je jako ugodna. Temperatura se prije nekoliko večeri spustila čak do 11 stupnjeva, što je ugodno za ove vruće ljetne dane".

Dolaze i ljudi iz BiH.

"Imamo mi i domaćih gostiju. Dolaze nam Zenice, Tuzle, Banja Luke. U vrijeme pandemije koronavirusa bilo ih je jako puno."

Marko ističe kako su ga brojni na njegovom početku smatrali ludim i kako nikakav potencijal u ovoj vrsti ruralnog turizma nisu vidjeli. Danas imamo situaciju gdje svakim danom sve više ugostitelja nudi svoje objekte u ovom kraju, naročito uz Ramsko jezero.

"Posljednjih godina ima sve više smještajnih kapaciteta. Svake godine se otvori novih pet do šest apartmana, a popularne su i vikendice tzv. brvnare. Imamo i kampove, intenzivnije se počelo raditi u posljednje vrijeme. Ramsko jezero je "živnulo". Sve više ljudi bira ovaj kraj za odmor, nekima je tu bolje nego primjerice u Hrvatskoj. Ljudi gledaju i biraju cijene, a znamo da se u Hrvatskoj dogodilo poskupljenje. Po rezervacijama se to jako dobro vidi."

On ističe kako će gosti koji ovdje dođu prvenstveno imati odmor u prirodi, ali će naći i dobre ljude i gostoprimstvo koje je na jednoj visokoj razini. No, sve je još uvijek u povojima.

"Mi smo tek "zagrebali" ruralni turizam. Još uvijek nemamo pravu infrastrukturu i nekoga tko će povezati sve sadržaje koje mi imamo, kako bi ljudima mogli ponuditi i produžiti boravak od znatno više dana ovdje. Prosjek je do nekih pet dana, a minimalna rezervacija dva dana. Ono što sam primijetio je da ima jako puno ljudi koji se smjeste ovdje kod nas, a onda im je sve blizu. Na dva sata su od Sarajeva, tu je Mostar, Jajce, Međugorje, do mora su također dva sata. Ljudi iz inozemstva imamo jako dobre karte i ponude na svojim jezicima, više oni znaju o Bosni i Hercegovini nego većina naših ljudi."

Unatoč svemu vidi perspektivu u ovakvom turizmu i pun je optimizma.

"Ja sam sada bio u Austriji tri mjeseca jer sam želio saznati kako oni produže svoju sezonu, zanimalo me. Ovo je jedan po meni isključivo obiteljski posao. Pokušat ću proširiti ponudu u smislu da imam svu svoju hranu, napraviti malo bolju pušnicu. Ljudi iz inozemstva nevjerojatno cijene našu hranu. Ovo je posao koji na duže staze ima jako dobru perspektivu", zaključio je.

Za kraj nam je kazao i kako je jedan od njegovih motiva za pokretanjem ovog posla bio i taj što su brojni digli ruke od ovog kraja, što dižu ruke od BiH te što pored zdravih očiju ne vide bogatstva koja ovdje imamo. Želio je kaže pokazati da se može, a s obzirom otkuda sve ljudi dolaze u ovo malo selo možemo s pravom reći kako je to i pokazao.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.