VIDEO  Mala i srednja poduzeća, okosnica gospodarstva u Bosni i Hercegovini

Mala i srednja poduzeća čine okosnicu razvoja gospodarstva u Bosni i Hercegovini. Zapošljavaju više od 60 posto radne snage i stvaraju novu vrijednost u ekonomiji. Podrške vlasti ne nedostaje na nižim razinama, ali je birokratska procedura pokretanja poslovanja još uvijek složena. Pred razvijenim i izvozno orijentiranim poduzećima novi su izazovi, u kojima im je pomoć u transformaciji poduzeća od iznimne važnosti, prenosi BHRT.

Sadržaj se učitava...

Subvencije

Šerif Nišić iz Tuzle vlasnik je izvozno orijentirane tvrtke za proizvodnju plastične stolarije.

"Dosad nismo od države dobivali nikakve subvencije, doduše nismo ih ni tražili i uglavnom nemamo nikakvih problema prilikom izvoza", pojašnjava Nišić, vlasnik tvrtke za proizvodnju plastične stolarije.

Nišić kaže da su izazovi za poduzeća koja izvoze u Europsku uniju, poput njegovog, prilagodba pravilima zemalja članica.

"Država, odnosno različite razine vlasti kada govorimo o Bosni i Hercegovini, trebaju se fokusirati na te poticaje koji pomažu tim poduzećima, financijski ili nefinancijski, kroz obuku, znanje i slično. Svejedno, prijenos je isti, kako bi prevladali te prepreke i proveli ključne transformacije", kazao je Admir Čavalić iz Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Ove potrebe poduzeća prepoznali su u resornom ministarstvu Tuzlanskog kantona, usmjeravajući daljnje planove u tom pravcu.

"Postoji mogućnost da ćemo svoja sredstva uložiti u obnovljive izvore električne energije, iz razloga što nas od 1. 1. 2026. godine očekuje uvođenje karbonske takse, odnosno CBAM takse za izvozno orijentirane tvrtke. Znamo da su izvozne tvrtke zaista okosnica razvoja Tuzlanskog kantona", objašnjava Edin Duraković, ministar gospodarstva Tuzlanskog kantona.

Kada je riječ o podršci novoosnovanim tvrtkama, ona u najvećoj mjeri dolazi s razine lokalnih zajednica.

"Grad Tuzla podupire novoosnovane tvrtke u prvoj i drugoj godini poslovanja. Ovu smo metodologiju promijenili prije otprilike tri godine. Do tada smo podupirali gospodarske subjekte, odnosno obrte, samo u prvoj godini poslovanja. Sada podupiremo i u prvoj i u drugoj godini rada, jer je druga godina često neizvjesna za njihovo poslovanje. Tek nakon dvije godine poduzeća su dovoljno osnažena da mogu samostalno nastaviti s radom", ističe Zijad Lugavić, gradonačelnik Tuzle.

Pojednostavljena procedura

Vlasnicima poslovanja koji tek trebaju proći registraciju, potrebna je pomoć u smislu pojednostavljenja često složenih procedura, ali i donošenja konačnih fiskalnih reformi koje bi gospodarstvo općenito rasteretile.

"Kroz istraživanje smo došli do zaključka da su ključni izazovi poduzetnika visoki fiskalni i parafiskalni nameti, zatim složen administrativni sustav koji otežava poslovanje i registraciju. U istraživanju smo došli do podatka da 11,3 posto poduzetnika registrira svoje poslovanje dulje od tri mjeseca", govori Senajid Đozo, direktor Investicijske fondacije IMPAKT.

U susjednim zemljama, Hrvatskoj i Srbiji, ova procedura traje samo pet dana. U Bosni i Hercegovini neke lokalne zajednice nude takvu vrstu pogodnosti. Ekonomisti ističu da su rješenja brojna i jednostavna – od digitalizacije, jedinstvenog šalterskog pristupa, smanjenja broja dokumenata i troškova registracije, do bolje povezanosti institucija koje rade na ovom procesu.