Lovrenović: HNV je postao talac/vlasništvo fra Luke Markešića

Lovrenović u pismu navodi da je "prestao postojati ijedan razlog za lojalnost ovoj udruzi građana", s obzirom na to da je postalo bespredmetno očekivanje da bi se u njegovoj politici moglo išta promijeniti "kako bi bila smislena i ažurirana s prilikama i zahtjevima vremena".

On podsjeća da je na 5. saboru HNV-a prije četiri godine pokušavao na dnevni red staviti krucijalna pitanja kao što su nužnost razgovora o ustrojstvu BiH, "koje bi počivalo na ravnoteži između plauzibilnih oblika autonomije nacionalnih zajednica i funkcionalnoga uređenja države".

-O tvrde uši predsjednika sve se to tada odbijalo kao da nije ni izrečeno, pa je i pored zainteresiranosti jednoga broja članova HNV-a, bila ukinuta svaka mogućnost rasprave, dodaje Lovrenović u pismu, napominjući da se poslije toga isključio iz rada HNV-a, ali da se na poziv za 6. sabor ipak odlučio odazvati i na njemu govoriti.

Kaže da je podržao program rada što ga je pripremio Markešićev protukandidat, jer je to bila, kako smatra, posljednja šansa da se izborom novoga čovjeka na mjestu predsjednika oživi rad HNV-a i povrati njegova politička i javna vjerodostojnost.

-Sudeći, međutim, po ispraznosti Markešićeva predsjedničkog "programa" i po gotovo posprdnoj neobaveznosti s kojom ga je izložio Saboru, zatim po načinu na koji je ponovo izabran za predsjednika zahvaljujući nijemoj, a spremnoj glasačkoj mašini, te po stavovima i formulacijama s kojima je i poslije izbora nastavio istupati u javnosti u ime HNV-a - sasvim je jasno da je ova organizacija definitivno postala talac/vlasništvo jednoga čovjeka i njegovoga beznadnog, ali borbenog, pa po tomu izrazito štetnog nerazumijevanja svijeta i prilika u kojima živimo, tvrdi Lovrenović u pismu.

Ističe da je na Saboru pokušao ukazati "da je borba za duše Hrvata na aktualnom političkom tržištu BiH već među njima polučila svoje najgore rezultate - raspalila strasti, unijela nezdravu podjelu na isključive pristalice jednoga ili drugoga političkog tabora, te da su Hrvati u svemu tome samo potrošni materijal".

Također, Lovrenović dodaje da je na ovom zasjedanju govorio, kao i prije četiri godine, o deprimirajućoj činjenici da gotovo svima značajnijim hrvatskim udrugama civilnoga društva i kulture u BiH na čelu sjede pripadnici klera, "baš kao da još nismo izašli iz predmodernoga vremena otomanskoga milet-sistema i kao da stoljeće i po uključenosti u laičko-građansku kulturu ne znači ništa".

( Fena)