LJUBUŠAK IMA 300 STABALA ŠIPKA 'Nije samo 'zasadi i pusti'. Cijena šipaka se kreće do 3 KM, a soka do 10 KM'

S dolaskom jeseni, na stolove tržnica, ali i police trgovina stigli su hercegovački šipci iz domaćeg uzgoja. Lokalni proizvođači svoje šipke počeli su brati još krajem rujna. Častimir Čuljak obiteljske nasade ima na tri lokacije u ljubuškom kraju. Svoje proizvode kako nam kaže najkviše plasira na Veletržnicu u Čapljinu, ali i lokalne trgovine.

"Imamo oko 300 stabala šipaka na tri lokacije, puno ih je zasadio još moj otac. Naši nasadi nalaze se tako na tri lokacije u Vitini, Grabovom Vrilu i u Šipovači", kaže Častimir.

Za razliku od grožđa koje je ove godine stradalo, šipci su prošli bez većih problema.

"Ljudi misle da je cijeli posao samo zasaditi šipak, no to nije tako. Puno je posla oko njih. Potrebno je šišati i trimerisati, ja sam to činio pet puta ovo ljeto. Također, u vrijeme suša potrebno je navodnjavati sustavom kap po kap što sam i sam radio. Kada govorimo o vremenskim prilikama koje su nas pratile u proljeće, velike štete po šipke nije bilo, kako je to bilo primjerice po grožđe koje je uvelike stradalo. Onaj koji nije davao redovito vodu jedino je on imao štete. Šipke treba navodnjavanjem pripremati također na jaku kišu kako ne bi popucali", priča Častimir za Hercegovina.info.

Častimir uzgaja i prodaje tri vrste šipka, no dvije prednjače.

"Na našim nasadima imamo dvije vrste šipka, a to su ciparski šipak, odnosno rani, ali i barski koji je rana vrsta šipka. Radi se o vrstama koje su obje slatke vrste šipka. Imam također jedno stablo glavaša što je vrsta šipka ljutunca".

Hercegovci vole šipke i slatke i ljte šipke, ali i sok od istih, stoga je i potražnja velika.

"Ljudi u Hercegovini vole i jedan i drugi, no slatki šipci su više za jesti, a ljuti za pravljenje soka. Osobno, šipke koje prošle godine nisam uspio prodati iskoristio sam za napraviti sok. Potražnja je dobra, ljudi vole šipke. Šipak je izvor C vitamina. Meni kada u polju padne energija pojedem dva šipka i odmah se osjećam bolje. Tako i drugi ljudi imaju želju za njima".

Cijena se od berbe kreće između 2 i 3 KM, ovisno o količini i kvaliteti.

"Kada imam veću količinu onda šipke vozim na Veletržnicu u Čapljinu. Cijena šipka ove godine kreće se do 3 KM, iako je u nekim većim trgovačkim lancima do prije nekoliko dana bila čak i 4,50 KM, pa je sada pala na 4 KM. Cijena varira, nekada ona bude i 2,50 KM, pa i 2 KM. Sve ovisi iz dana u dan, ali i kakva je kvaliteta. Kada je u pitanju sok od šipka, njegova cijena se kreće oko 10 KM po litri".

Kao i svi poljoprivredni proivođači, Častimir ne može reći kako se može dobro živjeti samo od ovog posla.

"Pa da sada možete živjeti samo od 300 stabala šipaka, baš i ne. Veliki su tu troškovi. Ljudi trebaju voljeti ovaj posao. Nije samo "zasadi i pusti". Šipke treba njegovati. Ja također jednim dijelom radim iz ljubavi. Nitko mi i ne pomaže, sve radim i održavam sam", kazao nam je naš sugovornik.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.