Vijesti

Krnji dogovor o Trebišnjici - šteta za sve

Hercegovina.info
Radimir Čačić, hidroelektrana, Aleksandar Džombić
Analitičari Poslovnogportala.ba upozoravaju kako su objavljeni elementi spomenutog dogovora suprotni zaključcima svih dosadašnjih studija, projekata i rezultata rada vodoprivrednih i elektroprivrednih objekata u slivu rijeke Trebišnjice te po cijenu nesagledivih šteta i za Republiku Hrvatasku i za Republiku Srpsku i za Federaciju BiH, isključuje treću izravno zainteresiranu stranu - Federaciju BiH, a poglavito javna poduzeća Elektroprivreda HZ HB i Agencije za vodno područje Jadranskog mora.

Ogroman projekt s više ovisnih objekata

Hidroelektrana Dubrovnik 2 projektirana je kao dio velikog sustava eksploatacije voda sliva rijeke Trebišnjice zajedno sa razvikanim projektom Gornji Horizonti, svim do sada izgrađenim hidroelektranama na Trebišnjici, kanalom kroz Popovo polje i Crpnom hidroelektranom Čapljina. Svi spomenuti projekti izravno su vezani i izravno međusobno ovisni. Sustav je bio projektiran kao zajednički i ovisan sustav tadašnjih jugoslovenskih republika Bosne i Hercegovine i Hrvatske. 

Sustav je projektiran kako bi putem niza kanala i tunela preusmjerio višak vode iz hercegovačkih kraških polja prema Trebišnjici i odgovornim upravljanjem osigurao proizvodnju energije, regulaciju poplava i navodnjavanje u sušnim mjesecima. Neizravno je trebao osigurati dovoljan dotok vode u Neretvu i sačuvati netom izgrađene obradive površine u njenoj delti u Republici Hrvatskoj. 

U trenutku izbijanja Domovinskog rata Sustav je imao izgrađene skoro sve objekte "Donjih horizonata" - Hidroelektrane Trebinje 1 (180 MW), Trebinje 2 (118 MW) i Čapljina (420 MW) u BiH, hidroelektranu Dubrovnik 1 (216 MW) u Hrvatskoj, te kanal duljine 68 km kroz Popovo polje do HE Čapljina. 

Druga faza izgradnje ovog sustava, u javnosti poznata kao "Gornji horizonti" trebala je sustavom kanala, brana, tunela i akumalacija u već postejeći dio sustava preusmjeriti vode iz hercegovačkih kraških polja i ponornica i to akumulacije Zalomka i HE Nevesinje (60 MW), akumulacije Nevesinje i HE Dabar (160 MW) i HE Bileća (33MW). Postejeći sustav trebao je time dobiti dovoljno vode ne samo za proizvodnju struje nego i navodnjavanje Popova polja, istovremeno ostavljajući cijeli niz objekata za zaštitu od poplava. Ilustracije radi, razlika protoka Trebišnjice kroz sam grad Trebinje varirala je prije izgradnje sustava od nevjerojatno malih 2 m3/s do nevjerojatno velikih 900 m3/s.   

Na kraju rata, Hidroelektrane Trebinje 1 i 2 ostale su sustavu EP RS, a CHE Čapljina u sustavu EP HZ HB. 

Nek komšiji crkne krava

Iako je sutav pravljen kako bi najoptimalnije iskoristio resurse Trebišnjice, iz zdravom razumu neznanih razloga Hidroelektrane na Trebišnjici odustale su od projektiranog propuštanja vode kanalom do CHE Čapljina koja proizvodi, na tržištu najskuplju, tzv. struju vršnog opterećenja. Sve do danas odbijale su odrediti tzv. ekološki minimum protoka, a vodu su propuštali samo u trenucima kada ju nije mogla prihvatiti HE Dubrovnik - u vrijeme ogromnih dotoka. Odustajući od projektiranog režima regulacije protoka izravno su izazvali, s jedne strane nedostatak vode u Popovu polju u ljetnim mjsecima, a s druge strane poplave u vlažnim mjesecima. 

Kako bi apsurd bio veći, HE Dubrovnik, prema studijama Hrvatske elektroprivrede, najučinkovitije radi sa sangom od 190 MW (troši 0,4 m3/s po jednom MW). Za snagu od 210 MW troši 0,642 m3/s. Drugim riječima za tih dodatnih dvadesetak mMW troši 1m3/s za 1 MW. Za tu dodatnu količinu vode koju potroši CHE Čapljina, a tako i cijeli sustav na Trebišnjici, proizveli bi daleko više struje. Tako je propisano u svim projektima i potvrđeno u svim studijama obje države.

Nakon dvadeset godina svojevrsne zlouporabe voda Trebišnjice, skorim završetkom druge faze izgradnje sustava - projektim "Gornji horizonti", Hidroelektrane na Trebišnjici počele su trgovati s dodatnih 22m3/s vode koja u Bilećko jezero dolazi iz hercegovačkih kraških polja. Opet su zanemarili svrhu i namjenu cijelog sustava i opet su "zaboravili" na HE Čapljina i Popovo polje - ponudili su višak vode za izgradnju Hidroelektrane Dubrovnik 2. Dogovor Čačića i Džombića posao je upravo sklopljen s tom vodom. 

Po onomu što je objavljeno, Popovo će polje ljeti i dalje ostati žedno, a zimi, za poplava s dodatnim viškom vode. Ni dolina Neretve ispod Metkovića neće dobro proći.

Za sreću je potrebno troje

Sustav na Trebišnjici jedan je najambicioznijih i najsloženijih vodoprivrednih i elektroprivrednih projekata uopće. Ispravnim, korektinim i naposlijetku projektima propisanim, načinom upravljanja donio bi korist svima. 

Stoga u njegovoj provedbi trebaju sudjelovati svi zainteresirani i u projektima "potpisani". Uključivanjem u završnicu i treće strane - stručno JP Elektroprivrede HZHB i Agencije za vodno područje Jadranskog mora, a "politički" - Federacije BiH, svi bi sudionici bili na okupu. 

Isključivanje bilo koje strane, bez obzira na do sada potrošene milijarde, donosi više štete nego koristi. I jednima i drugima i trećima. Ispravno upravljanje projektom donosi i više struje i manje poplava i više vode i Popovu i Neretvi. I jednima i drugima i trećima. Uz to poštedio bih nas i nepotrebnih političkih prepucavanja. 

Obznanjeni dogovor premijera RS Aleksandra Džombićai hrvatskog dopremijera Radimira Čačića o zajedničkim ulaganjima u izgradnju nove hidroelektrane kod Dubrovnika projektirane snage od 300 MW izazvao je i prve političke reakcije. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u današnjem priopćenju navodi kako je sklapanje međunarodnih ugovora ustavna nadležnost Predsjedništva BiH.

Izetbegović je potsjetio na članove Ustava koji dozvoljava da "svaki entitet može, također, sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama uz suglasnost Parlamentarne skupštine BiH, a Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva suglasnost nije potrebna”. 

Dodajmo ovomu kako kako bi i eventualno krnje raspolaganje vodama Trebišnjice imalo prepreku i u činjenici kako projektirani tunel ka HE Dubrovnik 2 prolazi ispod teritorija Federacije BiH.

Poslovniportal.ba / Hercegovina.info
Radimir Čačić Aleksandar Džombić hidroelektrana
Vezani članci
Najnovije
Vezani članci