Korupcija vlasti najveća prepreka bh. ekonomiji

... koje nailaze firme iz naše zemlje politička nestabilnost, pristup financijama i problem konkurenata u neformalnom sektoru (takmiče se s firmama koje rade nelegalno), piše Dnevni avaz.

Za mala i srednja poduzeća problemi s neformalnim sektorom veći su nego oni s pristupom financijama, dok su pitanja električne energije bila na trećem mjestu prepreka za velike firme. Pristup financijama i korupcija glavna su ograničenja za novoosnovane kompanije (do pet godina starosti), dok su kompanije s dužom tradicijom postojanja zabrinute zbog korupcije.

Stari problemi
Poredeći rezultate novog istraživanja s onim iz prethodnog izvještaja, u EBRD-u zaključuju da su dvije glavne prepreke ostale iste, ali podsjećaju da je u prošlom izvještaju problem koji firme imaju s poreznim upravama bio svrstan na treće mjesto najznačajnijih prepreka.

Stručnjaci Europske banke za obnovu i razvoj dalje zaključuju da složen administrativni, politički i pravni okvir BiH čini jednom od država najviše podložnih korupciji.

- Zemlja sama po sebi nije politički nestabilna, ali politička krutost kao posljedica rata razlog je što je politička nestabilnosti ocijenjena kao top-prepreka - pojašnjavaju iz EBRD-a.

Iako su se neke firme u BiH žalile na pristup financijama, mnoge su imale razumno dobar pristup, barem bankarskim kreditima, u poređenju s ostalim zemljama u jugoistočnoj Europi, navodi se dalje u izvješću.

U financiranju svojih osnovnih i obrtnih sredstava firme su se uglavnom oslanjale na zaduživanja i kredite. Potvrđuje to i podatak da je BiH među prve tri zemlje u jugoistočnoj Europi s najvećim učešćem firmi koje imaju kreditnu liniju ili kredit. Među anketiranim kompanijama 66,3 posto ih je imalo kreditno zaduženje, što je za oko 17 posto više od prosjeka u regiji.

Visok procent
U dijelu EBRD-ovog izvještaja u kojem se govori o problemu korupcije navodi se da je procent firmi kojima su porezni službenici tražili "neformalna plaćanja" znatno viši nego što je bio u prethodnom istraživanju te je s tadašnjih 1,4 porastao na 6,5 posto. Takav procent bh. firmi kojima je traženo mito drugi je najviši u jugoistočnoj Euopi.

Procent firmi koje su prijavile da se od njih očekivalo ili zahtijevalo "neformalno plaćanje" prilikom dobivanja dozvola za rad povećan je sa šest na skoro 14 posto, što je znatno iznad prosjeka u jugoistočnoj Europi (5,8 posto).

Zaključci u brojkama
66,3% bh. firmi kreditno zaduženo, što je za oko 17 posto više od prosjeka u regiji
1,4% firmi u prošlom izvještaju navelo da su im porezni službenici tražili "neformalna plaćanja"
6,5% bh. firmi u novom izvješću navelo da su im porezni službenici tražili "neformalna plaćanja"
6% bh. firmi u prošlom izvješću prijavilo da se od njih očekivalo ili zahtijevalo "neformalno plaćanje" prilikom dobivanja dozvola
14%bh. firmi u novom izvješću prijavilo da se od njih očekivalo ili zahtijevalo "neformalno plaćanje" prilikom dobivanja dozvola