Konačno utvrđeni uzroci i krivci za smrt Trajkovskog

Zrakoplovna nesreća u kojoj je u blizini Mostara u veljači 2004. godine poginuo tadašnji predsjednik Makedonije Boris Trajkovski prouzročena je propustima posade, lošim održavanjem zrakoplova i nepovoljnim vremenskim uvjetima, kazao je u utorak u Sarajevu Omer Kulić koji je predvodio posebni desetočlani tim zadužen za novu istragu o toj nesreći.

Predstavljajući izvješće istražitelja, Kulić je kazao kako su ovime eliminirana sva ranija nagađanja da je Trajkovski zapravo ubijen u planiranom atentatu.

Zrakoplov tipa "Kingair" je 26. veljače 2004. godine udario u jedno brdo na prilazima Mostaru pri pokušaju slijetanja u tamošnju zračnu luku i pri tom su uz makedonskog predsjednika poginula dva pilota te još sedam putnika.

Istraga koja je provedena neposredno nakon nesreće utvrdila je kako je udes bio rezultat tehničkih propusta i grešaka pilota a Kulić je podsjetio kako su makedonske vlasti bile nezadovoljne tim nalazima pa su tražili dodatne provjere.

Makedonsko povjerenstvo je četiri godine prikupljalo dokaze i na toj osnovi zatražilo provedbu nove istrage, pojasnio je Kulić. U novom je povjerenstvu bilo deset stručnjaka iz BiH, Srbije, Makedonije a konzultacije su obavljene i sa stručnjacima iz Hrvatske.

"Ja sam i ranije govorio da trebamo otvoriti novu istragu jer su makedonski mediji špekulirali o atentatu na Trajkovskog", kazao je Kulić dodajući kako je bilo "bitno potvrditi ili opovrgnuti tvrdnje o atentatu".

Tvrdnje o atentatu opetovano je iznosio odvjetnik Ignat Pančevski koji zastupa obitelji nekih od žrtava. Tvrdio je kako je "Kingair" pao nakon što je na njega ispaljena raketa.

"Mi smo s njim razgovarali osam i pol sati i tražili dokaze o njegovim tvrdnjama a on nam je kazao kako nam ih ne može dati prije nego što mu se osigura istup pred Vijećem sigurnosti UN-a. To je bilo smiješno i tu smo prekinuli svu priču", kazao je Kulić.

Naknadna istraga utvrdila je pak niz propusta koji su u slijedu doveli do tragedije.

"Po našim analizama glavni uzrok udesa je sedam pilotskih greški", kazao je Kulić koji je pri tom potanko opisao i predstavio svaku od njih, od loše obuke pilota, tek jedne mape terena dostupne pilotima do ignoriranja instrumentalnih upozorenja na nisku visinu.

Pilot koji je upravljao zrakoplom tipa "Kingair" nikada nije završio obuku za instrumentalno letenje a kopilot također nije bio osposobljen za ovakvu vrstu letenja.

Istražitelji su konstatirali kako leta nije smjelo ni biti zbog iznimno loših vremenskih uvjeta niti su provedene odgovarajuće pripreme za slijetanje a piloti su letjeli mehanički odnosno bez automatskog pilota.

"Zbog loših vremenskih uvjeta tog dana prema Mostaru nisu poletjeli ni tadašnji predsjednici Hrvatske odnosno Srbije.

Stanje zrakoplova bio je dodatni problem. "U Makedoniji je stanje bilo jako loše. Njihov zrakoplovni servis bio je u izuzetnom rasulu", kazao je Kulić pojašnjavajući kako je ta služba imala tek jednu stalno zaposlenu osobu a ni taj mehaničar nije imao dokaze da je kvalificiran za ovaj posao.

Muharem Šabić, profesor na Prometnom fakultetu u Sarajevu koji je također bio član istražiteljskog tima, kazao je da je zrakoplov koji je prevozio predsjednika Makedonije bio neuobičajeno loše opremljen. Imao je tek automatski pilot, GPS i lokator mjesta nesreće.

"Uobičajeno je da zrakoplovi koji prevoze važne osobe imaju instrument koji bi u lošim vremenskim uvjetima pokazivao udaljenost od zemlje a ovaj to nije imao", kazao je Šabić.

Dodao je kako je i održavanje zrakoplova bilo sporno jer tijekom godine dana nije zabilježena niti jedna intervencija na letjelici odnosno podaci o njezinu servisiranju.

Čak je i tzv. "crna kutija" koja je nakon udesa vještačena u Njemačkoj bila neispravna pa su ostali zabilježeni tek razgovori pilota u kabini no ne i podaci o samom letu.

"Još 2003. godine makedonske su vlasti propustile registrirati da zrakoplov nije bio plovidben", kazao je Šabić.

Zrakoplov nije zbog toga pao no stanje u kojemu se nalazio bitno je doprinijelo udesu, zaključak je istražitelja.

Također su konstatirali kako je mostarska zračna luka tehnički bila loše opremljena pa tako nije imala ni radar. Cjelokupni istražni materijal predan je pravosudnim tijelima Makedonije i BiH a Kulić je kazao kako se na temelju toga može utvrditi i kaznena odgovornost za propuste koji su doveli do tragedije.