KOME SVIJETLI ULOG Neretva ili novac, višegodišnja neizvjesnost

Hidroelektrana Ulog na Neretvi, kako se vidi na ploči na ulazu u gradilište, trebala je biti završena prije dva mjeseca, točnije 19. lipnja 2023. godine. Nekoliko puta prolongirana gradnja bila je predviđena za 20. prosinca 2019., no strojevi su krenuli tek u ljeto sljedeće godine. Građevinsku dozvolu izdalo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Koncesiju za izgradnju na 30 godina dobila je tvrtka "EFT", čiji je vlasnik Vuk Hamović, najveći trgovac električnom energijom u regiji, koji ima dvije tvrtke u Republici Srpskoj. U međuvremenu, bez usvojenog Izvještaja u Vladi RS, koncesija je produžena na 50 godina. Koncesija je dodijeljena bez ikakve dozvole, piše Infradar.

Građani i ekološke udruge više su puta upozoravali na opasnost izgradnje hidroelektrane od samog početka realizacije spornog i za okoliš vrlo opasnog projekta. Planirani projekti na ovom području su hidroelektrana Ulog snage 35 MW i sustav od sedam manjih hidroelektrana koje čine Gornjoneretvanski hidroenergetski sustav (HES).

Ove će hidroelektrane veći dio gornjeg toka rijeke - dionicu od oko 30 km - pretvoriti u niz brana, cijevi i akumulacija koje se nastavljaju jedna na drugu. Tijekom istraživanja provedenih na ovom području u razdoblju od 2021. godine do danas, zaključeno je da je priroda na svim lokacijama na kojima su istraživanja provedena u netaknutom ili gotovo netaknutom stanju, a to se odnosi i na okolne obalne i dolinske šume. ekosustav. Za brojnost pojedinih vrsta ili skupina vrsta mnogi su znanstvenici rekli da takvo što nikada nisu vidjeli ili barem rijetko vidjeli na europskom kontinentu.

„Centar za okoliš pokrenuo je 2021. godine inicijativu za proglašenje zaštićenog staništa Neretve kako bi se ovo izuzetno vrijedno područje adekvatno formalno zaštitilo. Procedura je u tijeku, elaborat za proglašenje zaštićenog staništa Neretve je predat Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i očekujemo da ovo ministarstvo nastavi s procedurom proglašenja ovog zaštićenog područja”, Jelena Ivanić iz Odjela za energetiku i klimatske promjene istaknula je za Inforadar promjene ovog Centra.

Organizacije za zaštitu okoliša podnijele su službenu tužbu protiv Bosne i Hercegovine Tajništvu Bernske konvencije o zaštiti europskih divljih životinja i prirodnih staništa pri Vijeću Europe. Naveli su da je Bosna i Hercegovina prekršila nekoliko odredbi Bernske konvencije za zaštitu europskih divljih vrsta i prirodnih staništa zbog dodjele licence za hidroelektranu Ulog i mini hidroelektranu "Gornja Neretva" u Hercegovini. U žalbi na Bernsku konvenciju više od stotinu biljnih i životinjskih vrsta bit će pogođeno izgradnjom hidroelektrane Ulog i sedam malih hidroelektrana u gornjem toku Neretve.

Naime, ovaj projekt nalazi se u blizini centra kandidata za "smaragdno područje" u gornjem toku Neretve, a planirane mini hidroelektrane "Gornja Neretva" doslovno se nalaze unutar tog područja. Smaragdna područja su ona mjesta koja su važna za zaštitu i očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa.

Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu za Inforadar kaže: „Ekološke organizacije: Centar za životnu sredinu, Aarhus centar Sarajevo, Riverwatch, Euronatur, ClientEarth i CEE Bankwatch mreža podnijele su tužbu protiv Bosne i Hercegovine Tajništvu Bernske konvencije. o zaštiti europskih divljih životinja i prirodnih staništa zbog nezaštićenosti gornjeg toka rijeke Neretve od planiranih osam hidroenergetskih objekata."

Osim toga, ovaj projekt od početka prate problemi imovinsko-pravnih odnosa s privatnim vlasnicima parcela koje su izuzete. Za potrebe ovog projekta od stanara su izuzete privatne parcele, a ponuđena cijena je pet puta niža od tržišne. Pod pritiskom većina je pristala prodati svoje nekretnine po cijeni od 2 konvertibilne marke po četvornom metru. Petar Govedarica na to nije pristao. Planirao je izgradnju turističkih sadržaja sve dok se na tom mjestu nisu pojavili investitori hidroelektrane.

Međutim, zemlja im je oduzeta. Vlada Republike Srpske naložila je eksproprijaciju spornog zemljišta, iako Govedarice tu odluku nikada nisu prihvatile niti su potpisale odluku o eksproprijaciji. Imovina im je oduzeta uz asistenciju policije RS.

Inače, stariji mještani Uloga još se sjećaju da su i prije rata vršena geološka istraživanja i da se tada govorilo da ovaj lokalitet zbog loše geološke situacije ne ispunjava uvjete za izgradnju brane. Rezultati geoloških istraživanja ni do danas nisu prezentirani javnosti. Ono što se zna jest da je donesena odluka da se lokacija brane pomakne za oko 60 metara.

Podsjećamo, početni radovi započeli su u ljeto, prije točno 13 godina, 2010. godine, izgradnjom pristupnih cesta. Hidroelektrana Ulog snage 35 MW, s branom visokom 53 metra i odvodnim tunelom duljine 2,7 km, najnizvodnije je od planiranih elektrana na Neretvi. Posao glavnog izvođača u ljeto 2012. dobio je kineski Sinohydro, poznat po podmićivanju državnih dužnosnika i nezakonitom poslovanju, što je ovu tvrtku dovelo na crnu listu Svjetske banke.

Ova tvrtka je s tadašnjim EFT-om dogovorila sustav gradnje "ključ u ruke". Na taj su način prirodna bogatstva BiH prepuštena strancima i sumnjivim tvrtkama, za što su izravno odgovorni ministri iz Vlade RS-a, koja je izdala dozvolu za izgradnju hidroelektrane u travnju 2013. godine. Projekt je planiran s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 85.000 megavat-sati električne energije, a predstavljen je kao vrijedan oko 120 milijuna KM. Iako je bilo planirano da će radovi biti gotovi do kraja 2016. godine i da će elektrana biti uključena početkom 2017. godine, to se nije dogodilo.

Vlada Republike Srpske je više puta amnestirala probijanje rokova izgradnje. U međuvremenu su se u srpnju 2013. dogodile dvije tragedije usljed pada kamenja u kojima su život izgubila dva radnika "Prijedorputeva". Bez obzira na to, investitor EFT Grupacija je nastavila s dodatnim ispitivanjima tla, te je od Vlade Republike Srpske 2018. godine dobila obnovljene dozvole, čime su napravljeni aneksi na prvobitni ugovor o koncesiji, a rok koncesije, kako smo rekli, produžen je sa 30. do 50 godina.

Sredstva za izgradnju Uloga prvotno su planirana kreditom Kineske razvojne banke. Pregovori s kreditorom, Kineskom razvojnom bankom CDB, oko dobivanja financijskih sredstava nisu dali rezultate, a koncesionar je angažirao vlastita financijska sredstva za nastavak i intenziviranje izgradnje objekta. Naposljetku, "sa 31. prosincem 2019. u projekt HE Ulog uloženo je 23,2 milijuna eura", navedeno je u izvješću koje još nije usvojeno, a službeno je priopćeno iz ove tvrtke nakon dogovora o financiranju projekt nije postignut s institucijama iz Narodne Republike Kine. Ipak, Synohydro je ostao glavni dobavljač. Prvi radovi na HE Ulog započeli su u ljeto 2020. godine. Na naše pitanje zašto jedna kineska banka ne želi financirati projekt u kojem sudjeluju kineske tvrtke, iz EFT-a stiže bahati odgovor: "Nisu nam odgovarali uvjeti."

A istina je da je kineski Sinohydro kažnjen od strane Vlade Republike Kine zbog lošeg rada i kriminalnog poslovanja u afričkim zemljama. Podsjećamo, javnosti je poznato da je ova tvrtka u svijetu na lošem glasu. Čak je i Afrička razvojna banka (AfDB) navedenu tvrtku stavila na crnu listu i zabranila im sudjelovanje u svim projektima koje financira Afrička banka. Tvrtka je bila uključena u nekoliko sumnjivih projekata u afričkim zemljama poput Zambije, Kenije i Zimbabvea, gdje je dobila posao vrijedan 533 milijuna dolara. Revizijom je utvrđeno da je vrijednost natječaja dvostruko umjetno napuhana u Ugandi gdje je Sinohydro zanemario projektne zahtjeve u cestogradnji.

A istina je da je kineski Sinohydro kažnjen od strane Vlade Republike Kine zbog lošeg rada i kriminalnog poslovanja u afričkim zemljama. Podsjećamo, javnosti je poznato da je ova tvrtka u svijetu na lošem glasu. Čak je i Afrička razvojna banka (AfDB) navedenu tvrtku stavila na crnu listu i zabranila im sudjelovanje u svim projektima koje financira Afrička banka. Tvrtka je bila uključena u nekoliko sumnjivih projekata u afričkim zemljama poput Zambije, Kenije i Zimbabvea, gdje je dobila posao vrijedan 533 milijuna dolara. Revizijom je utvrđeno da je vrijednost natječaja dvostruko umjetno napuhana u Ugandi gdje je Sinohydro zanemario projektne zahtjeve u cestogradnji.

Ured za borbu protiv korupcije u svom je izvješću naveo da je riječ o nezakonitim ugovorima te da su dokaz koruptivnih veza ove tvrtke s lokalnim političkim vrhom. Godinama unatrag mnoge vlade više zemalja i predstavnici organizacija optuživali su ovu tvrtku za korupciju, prijevaru, nenamjensko trošenje proračunskih sredstava, nekvalitetne građevinske radove, nepošteno partnerstvo, ističe se u izvješću Ureda za korupciju. S ovakvim poslovnim mrljama Sinohydro može dobiti samo nove milijunske projekte na Balkanu. Na području BiH sudjelovao je u nekoliko sumnjivih projekata, a gradit će i tunel od Pala do općine Istočno Sarajevo, što je potvrdio i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Čak i za ovakvog izvođača, a i kontroverznog investitora, uopće nije bitno što su aktivisti upozoravali na štetnost realizacije ovog projekta, počevši od načina izdavanja okolišnih i građevinskih dozvola, pa do činjenica da je Neretva ovom gradnjom postala najugroženija rijeka u ovom dijelu Europe.

Na naš upit o reakcijama Energetske zajednice o štetnosti gradnje, investitor je odgovorio: "Nemamo komentara na reakcije koje se protive projektima jer utječu na okoliš, a da ne analiziramo koliko i kako projekti utječu na okoliš i kakve dobrobiti donose", rečeno nam je iz EFT-a. Kratko i jasno, baš kao što i ono najvrjednije, a to je zdravlje ljudi i životinja, vlast ove zemlje prodaje u bescjenje na štetu svojih građana, a na korist bjelosvjetskih tajkuna, potpuno zanemarujući činjenicu da znanost je rekla svoje. Recimo i to da obećani asfalt do Uloga ni nakon toliko godina nije postavljen. Bilo je to bacanje prašine u oči sada već rijetkim stanovnicima ovog grada, udaljenog dvadesetak kilometara od Kalinovika, čija gradonačelnica Milena Komlenović o svemu ovome ne želi, a možda i ne smije, govoriti.