Koje sve korake BiH mora ispuniti kako bi postala dio Europske unije?

... koja će nakon toga izraditi mišljenje (avis), prosjediti ga Europskom parlamentu i Vijeću EU-a, koje jednoglasno odlučuje hoće li se zemlji dodijeliti status kandidata.

Naše vlasti nadaju se kako bi status kandidata mogli dobiti krajem 2017. godine. Međutim, ono što je vrlo važno istaknuti jeste kako se radi o vrlo kompliciranom procesu, koji mora biti izveden perfektno u relativno kratkom vremenskom razdoblju kako bi se uopće mogli nadati potrebnoj jednoglasnoj podršci Vijeća EU.

Proces je dug i kompliciran za zemlje koje su kudikamo uređenije od nas, ali je pravedan te potrebniji nama samima kako bi došli do "usidrene demokracije", punog poštivanja ljudskih prava, pravne države, društva jednakih šansi... Pojednostavljeno kazano - da postanemo sve ono što nismo danas.

Sve o upitniku

Upitnik je dokument kojeg Europska komisija upućuje državi koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU kako bi na osnovu odgovora države na veoma opsežna pitanja, pripremila mišljenje o zahtjevu za članstvo u vezi s preporukom Vijeću EU za stjecanje statusa kandidata i otvaranje pregovora o pristupanju.

Cilj upitnika je da pruži sveobuhvatan i detaljan pregled političkog, pravnog, ekonomskog i administrativnog sustava države koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU, a u svrhu ocjene ispunjavanja kriterija za članstvo, kao preduvjeta za otvaranje pregovora. Upitnik stoga sadrži pitanja grupirana u tri osnovne cjeline: politički kriterij, ekonomski kriterij i sposobnost preuzimanja i primjene zakonodavstva EU.

Ova zadnja cjelina strukturom prati podjelu pravne stečevine EU (acquis) na 33 pregovaračka poglavlja. Broj pitanja zavisi od države do države te je u slučaju Hrvatske upitnik sadržavao 4.560, Makedonije 4.666, Albanije 2200, Crne Gore 2.178, a Srbije 2.483 pitanja. Komisija prilikom dostavljanja Upitnika utvrđuje rok u kojem se odgovori na pitanja trebaju dostaviti, što je obično od dva do četiri mjeseca. Nakon što analizira odgovore, Komisija može dostaviti dodatna pitanja u svrhu pojašnjenja dostavljenih odgovora ili dobivanja informacija o novim spoznajama.

Ključne aktivnosti u procesu pripreme i dostavljanja odgovora na pitanja iz upitnika Komisiji su: priprema metodologije, priprema odgovora na pitanja iz Upitnika, potvrđivanje odgovora, prevođenje odgovora na engleski jezik, usvajanje i dostavljanje odgovora Komisiji. Iako se Upitnici pripremaju za svaku zemlju pojedinačno, činjenica je kako su se mnoga pitanja ponavljala, što otvara mogućnost državi koja je podnijela zahtjev za članstvo da i prije službenog uručenja Upitnika počne pripremati odgovore.

Ono što je vrlo važno naglasiti jeste činjenica kako se, i kada Komisija da pozitivno mišljenje i zemlja dobije status kandidata i preporuku da se pregovori otvore, može dogoditi odgađanje zauzimanja stava na političkom razini o otvaranju pristupnih pregovora, što je slučaj Makedonije (status kandidata potvrđen 16. prosinca 2005., ali pristupni pregovori još nisu otvoreni, iako je Komisija od studenog 2010. do danas, šest puta preporučila otvaranje pregovora).

Zahtjevan pristupni proces

Nakon formalnog stjecanja statusa zemlje kandidata, ključni preduvjeti za prelazak u narednu fazu procesa europskih integracija, odnosno za početak pregovora o pristupanju su puna primjena i provođenje obaveza preuzetih SSP-a, te sposobnost zemlje da ispunjava neophodne kriterije za članstvo u EU, a koji su utvrđeni zaključcima Europskog vijeća iz Kopenhagena (1993.) i Madrida (1995.) - gospodarski, politički, pravni te administrativni. Slijedi usvajanje pregovaračkog okvira, koji je sveobuhvatni dokument koji sadrži uvodne izjave, principe, suštinu i procedure na kojima se zasnivaju pregovori.

Prva međuvladina konferencija predstavlja važan politički iskorak i formalni početak pregovora o pristupanju. Ima svečani karakter, a na ovoj konferenciji predstavnici zemalja EU i zemlje kandidata predstavljaju svoja očekivanja u vezi sa predstojećim pregovorima. Sljedeći vrlo važan korak je i tzv. screening - proces analitičkog pregleda zakonodavstva zemlje kandidata i ocjene razine usklađenosti sa pravom EU. Faze pregleda su priprema/raspored, eksplanatorni analitički pregled, bilateralni analitički pregled te izvješće s analitičkog pregleda. Poslije toga slijede podnošenje izvješća o ispunjavanju mjerila za otvaranje pregovora, priprema pregovaračke pozicije zemlje kandidatkinje, priprema zajedničke pozicije EU.

Tek nakon svega navedenog dolazimo do otvaranje pristupnih pregovora, odnosno pristupne konferencija, koja predstavlja suštinsko otvaranje pregovora o određenom poglavlju prava EU. Drugačije kazano, sve navedeno moramo preći kako bi došlo do "pravih stvari" i mukotrpnih pregovora (Hrvatska je skoro punih šest godina pregovarala prije nego je postala punopravna članica EU).

Što su pregovaračka poglavlja?

Cjelokupna pravna stečevina EU za potrebe pregovora o pristupanju države kandidata za članstvo u EU od 2005. godine dijeli se na 35 pregovaračkih poglavlja. Po ovoj strukturi, Europska komisija priprema i pitanja iz Upitnika, isključujući poglavlja 34. i 35, koja nisu relevantna za Upitnik.Međutim, slijedeći strukturu kriterija za članstvo, Europska komisija dostavlja liste pitanja za politički i ekonomski kriterij. Poglavlja su: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje radnika, pravo osnivanja poduzeća i sloboda pružanja usluga, slobodno kretanje kapitala, javne nabavke, pravo gospodarskih društava (kompanijsko pravo), pravo intelektualne svojine, politika konkurencije, financijske usluge, informaciono društvo i mediji, poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo, transportna politika, energetika, oporezivanje, ekonomska i monetarna politika, statistika, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetništvo i industrijska politika, trans-europske mreže, regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, pravosuđe i osnovna prava, pravda, sloboda i sigurnost, znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura, životna sredina, zaštita potrošača i zaštita zdravlja, carinska unija, vanjski odnosi, vanjska, sigurnosna i obrambena politika, financijska kontrola, financijske i proračunske odredbe, institucije i ostalo.

Piše: Dragan Bradvica/Dnevni list