Kina i Saudijska Arabija osnovale zajedničku tvrtku u BiH

Kina je, udruženo sa Saudijskom Arabijom, s kojom uveliko radi na uspostavljanju novog svjetskog poretka, ponovo targetirala Bosnu i Hercegovinu. Kako saznaje Fokus, velike kompanije ove dvije države su nedavno u BiH pokrenule proceduru osnivanja zajedničke tvrtke.

Jedan od krucijalnih koraka ka osnivanju zajedničkog gospodarskog društva odobrilo im je Konkurencijsko vijeće BiH. Rješenje je objavljeno u siječnju u 'Službenom glasniku BiH'.

Proizvodnja čelika

Naime, Konkurencijsko vijeće BiH, kako stoji u rješenju, odobrilo je gospodarskim subjektima, saudijskom naftnom gigantu Saudi Arabian Oil Company (Aramco) i jednom od najvećih svjetskih proizvođača čelika kompaniji Baoshan Iron& Steel Ltd. (Baosteel) iz Kine, koncentraciju na tržištima proizvodnje i prodaje teških čeličnih ploča i proizvodnje i prodaje direktno reduciranog željeza u Bosni i Hercegovini.

U rješenju se navodi da se njima u osnivanju gospodarskog društva u BiH pridružuje i državni fond Kraljevine Saudijske Arabije Public Investment Fund Tower, King Abdullah Financial District. Većinski vlasnik nove tvrtke u BiH bi, prema ovom rješenju, su 50 posto bili Kinezi, dok bi saudijski naftni gigant i fond imali po 25 posto udjela u toj tvrtki.

Međutim, pojedini dijelovi ovog rješenja Konkurencijskog vijeća ukazuju na niz nejasnoća kada je riječ o djelovanju budućeg zajedničkog gospodarskog društva Kine i Saudijske Arabije u našoj zemlji.

Naime, navedene kompanije su Konkurencijskom vijeću, kako stoji u rješenju, morale dokazati da su, svaka od njih, imale prihod ostvaren prodajom robe ili usluga na tržištu BiH u iznosu najmanje osam milijuna KM.

Međutim, u drugom dijelu rješenja stoji kako su podnositelji prijave predložili da točna definicija relevantnog tržišta ostane otvorena, “s obzirom na to da planirano zajedničko ulaganje neće imati efekta na konkurenciju u Bosni i Hercegovini, odnosno da nitko od sudionika koncentracije nema aktivnosti u Bosni i Hercegovini, a koje su značajne za predloženu transakciju”.

Na ovom mjestu se postavlja pitanje kako su mogli ostvariti minimalni prihod od osam milijuna na bh. tržištu ako na njemu nisu imali aktivnosti.

Ipak, stoji dalje u rješenju, zbog odredbi Zakona koje se odnose na definiranje relevantnog tržišta, podnositelji prijave predložili su da se relevantno tržište proizvoda definira kao proizvodnja i prodaja teških čeličnih ploča, te proizvodnja i prodaja direktno reduciranog željeza.

Zajedničko društvo

Dodatno, u rješenju Konkurencijskog vijeća stoji da, iako se predmetna prijava odnosi na zajedničko ulaganje koje neće imati efekta na konkurenciju u BiH, te koje neće (barem za sada, op.a.) sudjelovati na tržištu BiH, prilikom čega će to imati efekt na tržištima u Kraljevini Saudijskoj Arabiji i regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, Konkurencijsko vijeće je na temelju relevantnih odredbi Zakona i Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, odnosno uzevši u obzir opseg Zakona o konkurenciji, kao relevantno geografsko tržište predmetne koncentracije utvrdilo tržište BiH.

U Konkurencijskom vijeću BiH su izričiti da ovo zajedničko gospodarsko društvo formirano u BiH neće sudjelovati na tržištu BiH. U odgovoru za Fokus navode da će imati učinak na tržištima u Saudijskoj Arabiji i regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.

''No na osnovu relevantnih odredbi Zakona o konkurenciji i Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, kao relevantno geografsko tržište predmetne koncentracije određeno je tržište Bosne i Hercegovine'', ističu iz Konkurencijskog vijeća.

Istovremeno su istaknuli da zavisna društva sudionika koncentracije, ne otkrivši koja, ostvaruju prihode u Bosni i Hercegovini, te tako prelaze godišnji prihodovni prag za prijavu koncentracije.

Pravni zastupnik navedenih kompanija iz Kine i Saudijske Arabije Nihad Sijerčić nam nije mogao dati odgovore na niz pitanja.

''Kako nismo ovlašteni za davanje komentara, proslijedili smo Vaš upit klijentima i oni su nas obavijestili da ne žele komentirati svoju transakciju'', kazao je Sijerčić.

Zanimljivo je i to da je u rješenju Konkurencijskog vijeća BiH skraćeni naziv saudijske kompanije svaki put pogrešno napisan. Umjesto Aramco u ovom rješenju stoji naziv Armaco. Iako se radi o tipfeleru, ostaje za vidjeti hoće li pogrešno ispisan naziv jednog od subjekata imati posljedice u daljnjem procesu registracije gospodarskog društva u BiH.

Prije nego analiziramo globalne zajedničke poteze Kine i Saudijske Arabije usmjerene ka slabljenju položaja Sjedinjenih Američkih Država, potrebno je naglasiti da se, usporedo s navedenim rješenjem Konkurencijskog vijeća BiH, i na bh. političkoj sceni u posljednjim tjednima odigralo nekoliko zanimljivih događaja.

Naime, Vijeće ministara BiH je na sjednici 11. siječnja, svega nekoliko dana nakon objave odluke Konkurencijskog vijeća, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, izmijenilo Odluku o vizama, kojom se u BiH privremeno ukida vizni režim za državljane Saudijske Arabije.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik i premijer RS-a Radovan Višković 9. veljače održali su sastanak s gradonačelnicima, načelnicima i direktorima javnih poduzeća kojima su predstavili mogućnosti suradnje sa Saudijskim fondom za razvoj. Višković je kazao da im je Saudijski fond važan “jer nema limit za izdvajanje kredita”.

Dodik širom otvorio vrata

Kao što je poznato, RS je na čelu s Dodikom uveliko širom otvorio vrata kineskim investicijama pristajući na to da se pojedini ugovori koji su teški i po nekoliko stotina milijuna KM drže podalje od javnosti, a o čemu je pisao i Fokus.ba.

S obzirom na sve nabrojano, opravdano se postavlja pitanje hoće li u doglednoj budućnosti u BiH, osim već prisutnog kineskog malignog utjecaja, uslijediti i udruženi kinesko-saudijski utjecaj. Posebno ako se uzmu u obzir globalna događanja.

Naime, Kina i Saudijska Arabija su od 2022. počele, dosta agresivno, sa strateškim pozicioniranjem u svijetu. Prvo na bilateralnom nivou, a onda i konkretnim ekonomskim potezima na području zaljeva odnosno Saudijske Arabije, a onda i Kine.

U svibnju 2023. su upravo dvije kompanije koje sada osnivaju tvrtku u BiH, Aramco i Baosteel potpisali ugovor za izgradnju fabrike “zelenog čelika”. U igri ove investicije teške više od dvije milijarde dolara je i spomenuti saudijski fond koji se pridružio i osnivanju tvrtke u BiH. Navedeni projekt se oslanja na famoznu kinesku inicijativu “Pojas i put”.

Dodatno, Kina je u ožujku prošle godine posredovala u sporazumu između regionalnih rivala Saudijske Arabije i Irana o obnavljanju potpunih diplomatskih odnosa, što bi, cijeni se, moglo otvoriti put Kini da proširi svoj utjecaj na Bliskom istoku.

Saudijska Arabija postala glavni dobavljač nafte za Kinu

Potrebno je naglasiti da je u međuvremenu Saudijska Arabija postala glavni dobavljač nafte za Kinu, dok je Peking postao glavni ekonomski partner Saudijske Arabije.

Krajem siječnja ove godine Saudijska Arabija postala je nova članica međuvladine organizacije BRICS u kojoj je već bio njen strateški partner Kina, zajedno s Brazilom Rusijom, Indijom i Južnom Afrikom. Saudijskoj Arabiji su se kao nove članice pridružili i Egipat, Etiopija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Ovaj savez, koji je pod dominantnim utjecajem Rusije, ali i Kine, osnovan radi slamanja dominacije Zapada, kao i zauzimanja novih tržišta.

Ugledni američki vanjskopolitički magazine “The Diplomat“ analizirao je implikacije saveza Kine i Saudijske Arabije, a posebno kroz prizmu napada Hamasa u Izraelu i genocidne odmazde Izraela na Palestinu.

Kako se navodi, Kina vrlo nemušto balansira, pokušavajući prije svega da Iran, svog strateškog partnera na Srednjem istoku, dalje drži od ovih događanja. Također, navodi se da, usprkos ovim vezama s Kinom, malo je vjerojatno da će se Saudijska Arabija odreći svojih bliskih političkih i strateških odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Ako bi sukob Izrael - Hamas eskalirao, navodi se u ovoj analizi, Saudijska Arabija će tražiti zaštitu od Sjedinjenih Američkih Država, jer ostaje glavno vojno prisustvo na Bliskom istoku.