KAZNE ZA PREURANJENU KAMPANJU Središnje izborno povjernestvo BiH masovno kažnjava stranke, političari se bune

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme, i nakon izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo Christian Schmidt, masovno je počelo kažnjavati političke stranke zbog preuranjene kampanje, uglavnom zbog objava na Facebooku, ali i izjava koje su politička svakodnevica, pa političke stranke pozivaju da se jasnije razjasni što jest, odnosno nije kampanja, pišu Nezavisne novine.

Primjera radi, na jučer održanoj sjednici Središnje izborno povjerenstvo je kaznilo Demos sa 3.000 KM jer je njihov potpredsjednik Nenad Šibarević na skupu u MZ Piskavica "davao podršku Drašku Stanivukoviću za gradonačelnika i istovremeno kritizirao druge političare". Još jedno obrazloženje ove odluke Središnje izborne komisije je da je Šibarević "iznosio političke stavove". Na istoj sjednici, odnosno jučer, sa po tri tisuće KM kažnjeni su i HDZ 1990, SDS i Davor Dragičević, dok je SDA kažnjena sa 3.500 KM i to zbog objava na Facebooku i web-stranicama stranke. Na ranijim sjednicama sa tri do tri i pol tisuće KM kažnjene su gotovo sve veće političke stranke. Kazne strankama izrečene su, recimo, i zbog poziva na besplatne zdravstvene preglede, zatim zbog objava kandidature, pohvalnih tekstova na Facebooku, ali i promocije javnih radova ili ustanova.

Ni u samom Središnjem izbornom povjerenstvu BiH nisu načisto kada je riječ o kažnjavanju. Recimo, ranije je kaznu dobila Ujedinjena Srpska jer je netko od njihovih članova pozivao žene na besplatan Papa test, a jučer nije kažnjena SDA, čija je jedna od zastupnica u ime Aktiva žena ove stranke pozivala na edukativno predavanje o zdravlju ženskih reproduktivnih organa.

Zanimljiva je jučer bila i rasprava o slučaju HDZ BiH. Ta stranka prijavljena je za zloupotrebu resursa jer su Dragan Čović, lider te stranke, a u funkciji predsjednika nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor, i Marko Novak, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a u Mostaru, prisustvovali otvaranju objekta pošte. Zanimljivo je da Novak uopće nije govorio na tom skupu, već je samo na svojoj Facebook stranici objavio tekst u kojem se osvrnuo na otvaranje tog objekta. Na kraju, Središnje izborno povjerenstvo nije kaznilo ovu stranku, iako su pojedini članovi Središnjeg izbornog povjerenstva smatrali da se radi o preuranjenoj kampanji.

"Ne možemo zaustaviti politički život i otvaranje objekata u ovo vrijeme svrstati u političku kampanju. Ako bismo ovakve stvari kažnjavali, naišli bismo na problem da se ne može nastaviti s aktivnostima koje javna poduzeća rade. Imamo sad da se kaže da se prvi put uvode neka sredstva i ne možemo to zaustaviti", rekao je Vlado Rogić, član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Kazne strankama komentirala je Irena Hadžiabdić, predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, koja je rekla da su do sada kažnjavane stranke zato što su njihove pristaše promovirale stranku.

"Svaki slučaj je slučaj za sebe i moramo cijeniti radi li se o kampanji, o kontekstu u kojem se to desilo. Nije jednostavno, ali je sreća da sve naše odluke podliježu kontroli i u dosadašnjim slučajevima kazne koje smo donijeli su potvrđene od Suda BiH", rekla je Hadžiabdić.

Ipak, u političkih strankama koje su kažnjene kažu da im nije jasno što jest, a što nije kampanja, te da sami moraju gledati sjednice Središnjeg izbornog povjerenstva kako bi vidjeli što je preuranjena kampanja. U PDP-u, stranci koja je do sada tri puta kažnjena i koja je u ovom izbornom ciklusu već platila 9.000 KM kazni, kažu da se iz Izbornog zakona može teško izvući što je preuranjena kampanja.

"Sada imamo praksu Središnjeg izbornog povjerenstva, a ne sudsku praksu. Mislim da bi bilo dobro da Središnje izborno povjerenstvo nekim podzakonskim aktom precizira što je preuranjena kampanja i što stranke mogu raditi. Velik je broj kandidata da bi se to sve moglo iskontrolirati. Poslali smo upozorenje ljudima, a sigurna sam da svi kandidati nemaju isti status", rekla je Mira Pekić, potpredsjednica PDP-a.

Kada je riječ o kažnjavanju, za sada, Središnje izborno povjerenstvo uglavnom radi slučajeve po prijavi. Najviše prijava dolazi od nevladinih organizacija, ali i pojedinaca, a kako kaže Pekićeva, najgore će biti ukoliko stranke počnu tužakati jedna drugu, a takvih slučajeva je na sjednicama Središnjeg izbornog povjerenstva već bilo.

Što se tiče Izbornog zakona BiH na osnovu kojeg Središnje izborno povjerenstvo kažnjava stranke, u ranijem zakonu, prije ovoga koji je nametnuo Šmit, bilo je propisano da se kažnjava "plaćena kampanja", međutim, to je izbačeno i sada, da bi se nekoga kaznilo, uopće ne mora platiti ili sponzorirati svoju objavu.