KAMENOLOM KUTI Odvjetnici tvrde da aktivisti ne znaju svoje ovlasti, aktivisti kažu da se njihovi stavovi ne uvažavaju

Članovi neformalne grupe građana „Kuti“ danas su u Mostaru održali konferenciju za novinare na kojoj su najavili tužbe protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Naime, neformalna grupa građana „Kuti“ u prethodnom je razdoblju pokrenula žalbu na prethodnu vodnu suglasnost o čemu je obaviješteno i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, budući da je ista uvjet za izdavanje okolišne dozvole.

Više od mjesec dana članovi neformalne grupe građana „Kuti“ nisu uspjeli doći do traženih informacija, a onda su neslužbeno doznali kako je FMOIT zaustavilo postupak izdavanja okolišne dozvole do rješenja žalbe na prethodnu vodnu suglasnost. Nakon što je odbijena žalba na prethodnu vodnu suglasnost koju je uputila neformalna grupa građana, FMOIT je izdalo okolišnu dozvolu.

„O izdavanju okolišne dozvole smo saznali u subotu preko medija koji je već tada bio u posjedu dokumenta. Sramotno je to što u slučaju u kojem smo stranka u postupku, odgovorne osobe dozvoljavaju da dokumenti izlaze u javnost, a da mi nismo uopće upoznati sa njihovim donošenjem“, rekao je Aner Omanović, predstavnik neformalne grupe građana „Kuti“.

Aktivisti naglašavaju kako izdavanje okolišne dozvole ne predstavlja pobjedu investitora, te najavljuju da će pokrenuti upravni spor protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma čim dođu u posjed dokumenta i upoznaju se s njegovim sadržajem budući da postoji sumnja da nijedan od njihovih komentara na Nacrt dokumenta nije uvažen.

Osim navedene tužbe, neformalna grupa građana „Kuti“ će uputiti i tužbu protiv Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva radi poništenja Rješenja o odbacivanju žalbe protiv prethodne vodne suglasnosti.

„Prethodna je vodna suglasnost bez koje se ne može izdati okolišna dozvola istekla krajem 2023. godine. Prije njenog istjecanja a investitor je podnio zahtjev za produženje koje je Agencija za vode uzela u razmatranje unatoč činjenici da procedura produženja prethodne vodne suglasnosti nije predviđena zakonom o vodama. Time je Agencija za vode načinila propust u procesu jer je trebala odbiti zahtjev, a ne ga uzeti u razmatranje. Uz to je Agencija investitoru dala precizne upute kako dopuniti nepotpuno predani zahtjev“, kazali su na konferenciji.

Podsjetimo, javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za kamenolom Kuti održana je 18. siječnja 2024. godine, kada su članovi NGG „Kuti“ priložili argumente i jednoglasno se izjasnili da su protiv otvaranje kamenoloma koji je udaljen nešto manje od 140 metara od kuća.

„Svoje smo komentare i dokaze poslali u pisanoj formi Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, a odgovor smo, suprotno našim očekivanjima, dobili tek neposredno prije prve objave o izdavanju okolišne dozvole na službenoj stranici Ministarstva“, poručio je Omanović.

Istaknuli su da mještani naselja Kuti, jesmo za investicije, ali van naseljenih mjesta.

Punomoćnici investitora odvjetnici Milenko Krčum i Haris Hakalović ističu da je pravo za podnošenje tužbi zajamčeno zakonom.

„Prema važećim propisima, za kamenolom ove veličine uopće više nije potrebna okolišna dozvola. Po izmijenjenim propisima, novom Zakonu o zaštiti okoliša i podzakonskim aktima – za kamenolom ove veličine čak ne može Federalno ministarstvo okoliša i turizma ni odlučiti da se izradi studija utjecaja na okoliš. Investitori su se opredijelili za zakonsku mogućnost da se na njihov zahtjev primijene propisi koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva", rekao je Krčum za Hercegovina.info. 

Prethodna okolišna dozvola je poništena zbog propusta Federalnog ministarstva okoliša i turzima – jer je Županijski sud u Sarajevo zaključio da Ministastvo nije „u dovoljnoj mjeri“ uključilo u postupak zainteresiranu javnost. U novom postupku javnost je bila uključena u većoj mjeri nego u bilo kojem drugom predmetu u Bosni i Hercegovini.

Skupina mještana, prema mišljenju odvjetnika, griješi u shvatanju svojih ovlasti u ovom postupku, jer nije Ministarstvu potrebna njihova suglasnost, kaže on.

„Ministarstvo je na temelju Studije utjecaja na okoliš o kojoj je provedena javna rasprava i na temelju mišljenja Stručne komisije u kojoj su sudjelovali najeminentniji članovi profesionalne i akademske zajednice, utvrdilo da su ispunjeni uvjeti za izdavanje okolišne dozvole. Pravo je investitora da se njegovom zahtjevu udovolji, kad su ispunjeni uvjeti propisani zakonskim i podzakonskim aktima“, ističe Krčum.

Nadalje, aktivisti se pozivaju na nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke o udaljenosti kamenoloma koji je sačinjen na temelju ulaznih podataka koje su dali vještakinji. Ista vještakinja, kad je od nje traženo da nalaz sačini na temelju službenih ulaznih podataka – sačinila je novi nalaz po kojim je udaljenost dvostruko veća, tvrdnje su Krčuma.

„Mi cijenimo građanski aktivizam, no, taj aktivizam treba razlikovati od galame i samovolje građana. Ako hvale poštenje i stručnost vještakinje, onda moraju prihvatiti da je ona bila poštena i stručna i kad je sačinjavala ispravljeni nalaz. Skupina mještana službi se neistinama kad tvrdi da nije sprječavala pristup ekipi za deminiranje Federalne uprave za civilne poslove. Službeni akt FUZC kazuje suprotno. Deminiranje je od općeg interesa, tako da mještani nanose štetu lokalnoj zajednici time što sprječavaju deminiranje“, kazao je Krčum.

Također, Krčum i Hakalović tvrde da je neistinita tvrdnja skupine mještana kako značajan dio potpisa nije krivotvoren.

„Po našoj prijavi tužiteljstvo provodi istragu. Uz prijavu smo priložili nalaz vještaka kriminalističke struke – za podoblast grafologija, koji nalaz potvrđuje ono što smo odmah posumnjali: veći dio potpisa sačinio je isti skriptor. Mještani bi se trebali suzdržati od optužbi da odvjetnike optužuju za k.d. lažnog prijavljivanja“, zaključili su oni.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.