KAKVU VODU PIJE NEUM? Zbog povećanja slanosti u Gabeli, voda u vodovodu ne ispunjava kriterije kemijske ispravnosti
Ako ste posljednjih godina ljetovali u Neumu i pili vodu iz vodovoda, u svoje tijelo unijeli ste količinu klorida koja je puno veća od one propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode.
Maksimalna dozvoljena količina prema ovom pravilniku je 250 miligrama po litru. Kako je otkriveno na sjednici Općinskog vijeća u Neumu, ta je količina u ljetnim mjesecima, kada voda dolazi iz vodocrpilišta u Gabeli znala iznositi i preko 1000 mg po litru.
Dva do četiri puta više klorida od dozvoljene količine
Iako su se stanovnici dugo žalili na kvalitetu vode, cijela priča je javnosti postala poznata tek na jučerašnjoj sjednici Općinskog vijeća Neum, kada se pred vijećnicima našao Prijedlog zaključka o usvajanju izvješća o radu JP Komunalno Neum za 2023. godinu.
Pred vijećnike je izašla direktorica spomenutog javnog poduzeća Ljuba Goluža i podnijela izvještaj o radu poduzeća kojim upravlja.
Godina je završena s ostvarenom dobiti od 126.000 KM, no neumska komunala zahtjeva prema njezinim riječima puno veće intervencije.
Navela je sve kapitalne radove na crpnim stanicama, pumpama i cjevovodima, kao i ostale izazove s kojima se susreću zaposleni, no ono što je uznemirilo vijećnike bio je dio izvještaja koji se tiče analize kvalitete vode.
"Komunalno poduzeće svaki mjesec radi analizu vode, a tu analizu provodi Zavod za javno zdravstvo u Mostaru. Mislim da je samo jedan mjesec bio kada neki od parametara nisu zadovoljavali kriterije Zavoda za javno zdravstvo, a to je bio mjesec kada smo mijenjali neke pumpe, a ovamo je ekipa odnijela uzorak na analizu pa je nastala neka pomutnja.
Mi zaista vodimo računa o zdravstvenoj ispravnosti vode, gdje nam je svaki put bakteriološka analiza ispravna. Kemijska analiza nije, a problem su kloridi, odnosno zaslanjenost naše vode. Naš vodozahvat se nalazi u Gabeli, a voda u Gabeli je zaslanjena zbog utjecaja Jadranskog mora i prodora uzvodno uz Neretvu. Na taj momenat mi ne možemo utjecati i ne znam kolika bi sredstva trebalo uložiti da bi se to promijenilo", kazala je ona u svom odgovoru na vijećničko pitanje.
Svi ionako kupuju flaširanu...
Budući da se Neum u zimskom periodu kada su potrebe manje opskrbljuje vodom iz obližnjeg izvorišta Blace, a u ljetnom periodu kada zbog velikog broja gostiju potrebe naglo narastu, voda dolazi iz Gabele, tako su i rezultati analize vode različiti u ova dva razdoblja.
Goluža pojašnjava: "U zimskom periodu u toj vodi nisu prisutni toliko kloridi. U ovom periodu Blace znatno neutraliziraju kloride. Na zadnjem mjerenju iznosili su 540 (mg/l), a znali su biti oko 800, pa čak i preko 1000. Pričala sam s ljudima koji rade u ZZJZ što kloridi znače za ljudsko zdravlje. Rekli su mi da nije preporučljivo da voda koja je namijenjena za ljudsku ishranu i piće sadrži te kloride ali je rečeno da nam neće ništa biti u kratkom periodu.
A nama je najbitnije da vode imamo, a meni se čini da svi kupuju flaširanu vodu i da smo svi na njoj i to je to. Što se tiče ovih klorida, mislim da tu promjene dugo neće biti, tako da je to, to".
Predsjednica općinskog vijeća postavila je konkretan upit: "Kakvu vodu pijemo, je li nam voda za piće, je li sigurna?"
Ravnateljica je odgovorila kako je u zimskom periodu voda izuzetne kvalitete i s niskim udjelom klorida, no kako se zahvaća više vode iz Gabele, broj klorida se povećava.
Na upit postoji li rješenje, direktorica je odgovorila da rješenje postoji na vodozahvatu Gabela, a koštalo bi jako puno.
Salinitet u Gabeli se pogoršava
Ovaj problem nije od jučer, naime, iz više razloga salinitet vode u dolini Neretve povećava se iz godine u godinu, a stanje će sa napretkom projekta Gornji horizonti, ukoliko se nešto hitno ne promijeni biti još gore.
Prvi takav slučaj zabilježen je 2013. godine, kada je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije objavio kako su laboratorijskim nalazima vode za piće sa izvorišta Doljani i u lokalnoj vodoopskrbnoj mreži Vodovoda Metković nađene povećane vrijednost klorida iznad MDK (maksimalno dopuštenih koncentracija) što se i organoleptički primjećuje kao boćata (slana) voda.
"Iako su ostali kemijski kao i mikrobiološki parametri te vode za piće uredni, takva voda ne odgovara svim kriterijima zdravstvene ispravnosti vode za piće, (voda mora biti bez boje, mirisa i okusa) što se kod povećane koncentracije klorida osjeti kao voda boćata (slana) okusa. Visoke vrijednosti klorida u vodi koje se osjećaju kao slana voda, mogu izazvati kod nekih osoba nagon za povraćanje. Osim toga povišene vrijednost klorida u vodi predstavljaju i opasnost za uređaje na hemodijalizi, nekim kućanskim apartima i dr. Stoga je potrebno žurno pronaći uzrok ovakvih poremećaja u vodi za piće i ukoliko se na njega ne može utjecati, tražiti alternativne izvore vodoopskrbe za pučanstvo koje snadbijeva Vodovod Metković, dok povećane vrijednosti klorida ne budu u granicama dopuštenih", objavljeno je tada na stranicama ZZJZ DNŽ.
Rješenje košta 2,5 milijuna eura
Postoji li rješenje pitali smo i načelnika općine, Dragana Jurkovića.
"Ulazak mora u Neretvu, klimatske promjene, takve kakve jesu su problem, a problem je i projekt Gornji horizonti. Pokušat ćemo preko fondova doći do desalinizatora koji pročišćava vodu i uklanja kloride. Jedina opcija je da se to ugradi u Gabeli na izvorištu tj. crpnoj stanici. Moramo što prije tražiti sredstva prekogranične suradnje da imamo taj uređaj i da se to dovede u normalne granice", objašnjava on.
Dodaje kako je kontaktirao Tuzlu koja godinama uspješno koristi desalinizatore za pročišćavanje vode.
Zanimalo nas je i što je s gostima koji posjete Neum, a ne znaju da voda iz vodovoda ne zadovoljava kriterije kemijske analize?
"Hoteli imaju pročišćivače i filtere unutar svojih objekata. Većina velikih turističkih objekata to ima, kako manji rade, to ne znam. U manjim količinama to nije štetno, no kad se koristi više godina, povećan unos soli može stvoriti određene zdravstvene probleme", pojašnjava on.
Koliko košta pročišćivač?
"Nama treba pročistač koji pročišćava 100 do 120 litara vode u sekundi, a to košta okvirno 2,5 milijuna eura i to je nešto što ćemo definitvno morati uraditi. Imamo slične probleme kao neka mjesta u Hrvatskoj pa bi to mogli iskoristiti za projekt prekogranične suradnje", kazao je Jurković za Hercegovina.info
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.