Kako je Srpska postala utočište Kristijanu Kreziću i njegovim propalim projektima

Poslovni put Kristijana Krezića išao je posljednjih nekoliko godina od Švicarske i Njemačke preko Hrvatske do Republike Srpske. Krezić se predstavlja kao biznismen s bezbroj uspješnih ideja i projekata koji su malo poznati javnosti. Za sobom uglavnom ostavlja dugove, nezadovoljne klijente i partnere od kojih ga neki traže putem sudova, piše Capital.ba.

Banja Luka je u zadnje dvije godine njegovo utočište. U njoj je osnovao desetak poduzeća koja uglavnom gomilaju obaveze prema državi. I pored svega, visoko mišljenje o samom sebi ga gura u nove biznise, od kojih neki propadnu i prije nego što su zaživjeli.

Tako je Komisija za hartije od vrijednosti (KHoV) Republike Srpske njegovom Društvu za upravljanje investicijskim fondovima “Strategic Investment” oduzela dozvolu za rad i prije nego što je krenulo s bilo kakvim ozbiljnim poslom.

Ovo društvo je Krezić osnovao kako bi upravljalo fondom “Financial Special Activities Devision”.

Međutim, kao i brojni drugi projekti koje je u protekle dvije godine koje je Krezić pokrenuo u Srpskoj, i ovaj je propao.

Naime, on nije uspio prikupiti osnovni kapital za upravljanje, a u međuvremenu su mu leđa okrenuli i partneri s kojima je ušao u ovu priču.

Dobio je rok od nekoliko dana da promijeni poslovno ime i djelatnost društva, a da zatim Komisiji dostavi dokaz da je to učinio.

Komisija je "Strategic Investment” dala dozvolu za poslovanje u lipnju prošle godine, kada je Krezić dobio dozvolu za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu.

Krezić, kao i Aleksandar Čolić, dobili su i dozvole za obavljanje funkcije izvršnih direktora, a Krezić, Vladan Zečević i Goran Ćetojević dozvolu za obavljanje funkcije članova Upravnog odbora.

Krajem prošle godine izvršena je kontrola ispunjenosti organizacijskih, kadrovskih i tehničkih uvjeta Društva te je utvrđeno da ono ispunjava uvjete.

Nekoliko dana kasnije iz "Strategic Investment“ Komisiji stiže zahtjev za dozvolu osnivanja otvorenog mješovitog "Financial Special Activities Devision“ fonda što će –  kako se ispostavilo – biti i početak kraja ove priče.

Naime, 31. siječnja ove godine Društvo je obavijestilo komisiju da im je ugrožena likvidnost, jer je iznos osnovnog kapitala niži od propisanog.

Podsjećamo, Zakonom o investicijskim fondovima RS najniži iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje je 250.000 KM.

Također, član upravnog odbora Društva Goran Ćetojević je u tom razdoblju obavijestio Komisiju da je dao neopozivu ostavku na mjesto člana upravnog odbora.

Komisija je tražila izjašnjenje Društva, ali nikada nije dobila odgovor vezano za ovu ostavku.

U svibnju ove godine naložili su im da u roku od 15 dana pronađu novac i usklade visinu osnovnog kapitala sa zakonom, ali ni na taj dopis odgovora nije bilo.

"Kako Društvo nije postupilo u skladu s rješenjem i nalogom, niti je obavijestilo Komisiju o bilo kakvim postupcima i radnjama u pogledu izvršavanja izdatog naloga, Komisija je utvrdila da Društvo ne ispunjava uvjete propisane Zakonom o investicijskim fondovima za obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja investicijskim fondovima”, stoji u rješenju Komisije.

Na sve to, Aleksandar Čolić daje ostavku na funkciju izvršnog direktora, a Komisija svojim rješenjem od 17. lipnja ove godine to potvrđuje.

Također, odbijen je i zahtjev za osnivanje fonda koji je ocijenjen kao neosnovan, jer Krezić, kako smo već napomenuli, nije uspio pronaći partnere koji bi uložili u ovaj biznis.

Nema državnog novca

Prema prospektu fonda, u koji su novinari portala CAPITAL imali uvid, ulazna naknada bila je do deset puta veća od cilja ulaganja fonda, dok je izlazna naknada bila veoma destimulativna.

Naime, ulagač koji nastoji povući sredstva u roku od godinu dana treba se oprostiti od petine vrijednosti udjela ako ih odluči povući do 2024. godine.

Ekonomist s velikim iskustvom u vođenju fondova, koji je želio ostati anoniman, analizirao je za CAPITAL prospekt. Ocijenio je da bi ovaj fond imao najskuplji oblik upravljanja i najdestimulativniji oblik povlačenja sredstava na domaćem tržištu.

"Cijena upravljanja ovim fondom je najnedestimulativnija na domaćem, ali i na inozemnom tržištu imajući u vidu cilj ulaganja, ostvarivanje prinosa između 0,22 i 0,45 posto godišnje jer provizija za upravljanje iznosi 12,5 posto, a ukoliko se ostvari prinos veći od referentnog prinosa razlika pripada upravljaču fonda u iznosu od 31 posto. Imajući u vidu dosadašnja iskustva, struktura ulaganja ne zadovoljava isplativost ulaganja ulagača u fond”, kazao je on.

Upućeni sugovornici tvrde da je Krezićev cilj bio da državne institucije i poduzeća ulože novac u Fond bez obzira na to što su uvjeti više nego destimulativni, ali se "dogovor” s "vrhom“ izjalovio.

Gomila dugove i propale projekte

Biznis s Fondom samo je jedan od mnogih neuspješnih koje je Krezić počeo u Republici Srpskoj nakon što je slično pokušao u Hrvatskoj.

U Banjoj Luci je osnovao na desetine poduzeća koja uglavnom gomilaju dugove prema državi i radnicima koji ga sad, zajedno sa inspektorima, traže na sve strane da izmiri obaveze.

Porezna uprava (PURS) Republike Srpske je zbog duga od nepunih 27.000 maraka pokrenula prinudnu naplatu u njegovim tvrtkama "Greenbird Medical“, "Nova Inno“ i “Krezić”.

Poreznici su se za sada naplatili dug od treće tvrtke koja nosi njegovo prezime, dok za preostale dvije pravne osobe i dalje duguje više od 12.000 maraka.

Bliskost s Dodikom

Krezić se dovodio u vezu s nekim od najviših služnemika u Republici Srpskoj, a spominjao se kao jedan od najbližih suradnika Milorada Dodika preko koga je imao neobjašnjivo veliki utjecaj u Vladi Srpske.

Pričalo se da je želio doći na čelo Investicijsko-razvojne banke, da je obećavao dovući milijarde investicija u Srpsku, ali i da je njegov fond dobio dozvolu tek nakon intervencije i prijetnji s najvišeg političkog vrha prema Komisiji za hartije od vrijednosti RS.

Također, neki od CAPITAL-ovih sugovornika su kazali da se biznismenima kako stranim, tako i domaćim nudio u posredovanju s Vladom Republike Srpske.

On je prilikom registracije jedne od svojih tvrtki pokušao i iskoristiti ime Republike Srpske, a način da svoju ideju prikaže kao državni projekt.

Tako je bio krenuo u osnivanje tvrtke koju je planirao nazvati „Central Gold refinery of Republic Srpska“, odnosno "Centralna rafinerija zlata Republike Srpske“.

U tome ga je spriječio Okružni privredni sud u Banjaluci, jer je za tako nešto potrebna dozvola nadležnih organa.

U Njemačkoj i Švicarskoj zaradio niz kaznenih prijava

Ono što bi Krezića svakako trebalo zabrinuti više od poreznog duga koji iznosi nekoliko tisuća maraka su bivši partneri i investitori koji tvrde da ih je ostavio bez ičega.

Više ljudi u Švicarskoj i Njemačkoj je protiv njega podnijelo kaznene prijave ili pokrenulo parnice, optužujući ga za milijunske prevare.

Krezić je u Švicarskoj imao poduzeće "Templar“ preko kojeg je od ljudi posuđivao novac uz obećani mjesečni prinos ili kamatu od 1,22 posto, a koji je dalje trebao investirati.

Međutim, kasnije bi se jednostavno prestao javljati.

Najmanje deset ljudi smatra da ih je Krezić prevario i oštetio za ukupnu sumu od oko najmanje deset milijuna eura, saznao je portal CAPITAL istražujući njegovo poslovanje.

Istoimeno poduzeće imao je i u Duseldorfu s tim da se ono bavilo pozajmljivanjem zlata. I ovaj slučaj ispituju nadležna tužiteljstva u Njemačkoj kojima se javilo na desetine oštećenih.

O svemu se malo zna, jer su ugovori koje je "Templar“ sklapao s investitorima bili veoma strogi po pitanju "curenja“ bilo kakvih informacija.

U slučaju da netko prekrši obavezu povjerljivosti ugovorom je bila predviđena kazna od 200.000 franaka.

Krezić je u svoje poduzeće investitorima predstavio kao ekskluzivni klub, pa im je po tom osnovu naplaćivao i godišnju članarinu od 250 eura.

Budućim članovima je tvrdio kako je unutar programa uključeno na stotine investitora među kojima su poznati nogometaši, političari i glazbene zvijezde, a osim novca kao zalog je prihvaćao nekretnine, automobile, zlato i slično.

Obje njegove tvrtke su sada u postupku likvidacije.

Prije Srpske „razvijao posao“ u Hrvatskoj

Prije nego što se pojavio u Banjoj Luci, Krezić je u Hrvatskoj u rujnu 2020. predstavljen kao investitor koji se nakon uspješnih projekata u Švicarskoj vraća u Hrvatsku da se i u njoj ostvari.

Tvrdio je i kako su banke očarane njegovim idejama pa mu u svakom trenutku nude između 500 i 900 milijuna eura novca za investiranje.

Preko tvrtke "Greenbird Medical“ u Koprivnici je kupio zemljište na kojem je obećao gradnju tvornice u kojoj će se praviti farmaceutski preparati na bazi kanabisa.

U planu je bilo zapošljavanje na stotine radnika i milijunske investicije, ali malo od toga se malo što ostvarilo.

Već u srpnju naredne godine su se već svi pitali gdje je nestao, a on je osvanuo u Banjoj Luci sa svim svojim idejama koje su naišle na oduševljenje političke vrhuške Srpske.

Kakve su Krezićevi planovi i kako komentira kaznene prijave u inozemstvu novinari Capitala uspjeli saznati. Na više načina su pokušali stupiti u kontakt s njim, ali bezuspješno. Na web stranici kao kontakt se navodi samo e-mail s kojeg se vraća poslana pošta.