Kako javna poduzeća financiraju crno tržište

Piše: Bojan Šunjić, Poslovniportal.ba

Bosasnkohercegovačka web scena gotovo svakodnevno se širi. Sudeći po stalnom rastu broja on-line medija u zemlji reklo bi se kako se sve veći dio marketinškog kolača vrti na Internetu. No loika, kao u mnogo čemu u ovoj zemlji - ne poklapa se sa stvarnim stanjem. Bosanskohercegovačko on-line tržište sporo se razvija.

Razlozi leže na obje njegove strane: nedovoljnoj informiranosti oglašivača i nedovoljnoj organiziranosti i regulaciji medija.

Financiranje crnog tržišta i pranje novca

Bosna i Hercegovina preplavljena je inim portalima sumnjive čitanosti, vrijednosti, na kraju i namjene. U impresumima i kontakt podacima takvih medija vrlo rijetko ćete pronaći podatke o vlasniku i odgovornoj osobi, a vrlo često na istim se nalaze i oglasi ne samo privatnih tvrtki, nego i javnih poduzeća i državnih institucija. U uređenim zemljama to se ne smije događati.

Svi oni koji plaćaju oglase na portalima koji kriju vlasnike i odgovorne osobe izravno plaćaju nelegalne ili štetene posljedice po vlastitu tvrtku ili organizaciju. Zašto bi neki medij krio podake obvezne u impresumu: ili krije vlasnika kojega često i nema (radi na crno) ili se krije od posljedica svoga djelovanja (prljave medijske kampanje, objavljivanje lažnih informacija...).

A mnogi su takvi portali ispunjeni reklamama Elektroprivreda, institucija, pa čak i članova predsjedništva.

Netočni podaci o čitanosti - prostor za malverzacije

Posebeno raširena boljka su svakovrsna "ispitivanja" čitanosti, slušanosti ili gledanosti određenih medija. Za televiziju ili radio takova istraživanja su kompleksna i iziskiju posebne metode veće ili manje pouzdanosti. Na internetu to nije tako - podaci o čitanosti egzaktni su i dostupni najraširenijim takvim besplatnim sustavom na svijetu - google analyticom.

No agencije u BiH, tražeći prostor za malverzacije, nude neka svoja ili "neovisna" istraživanja sumnjive točnosti. Netočno predstavljenim podacima oglašivačima izravno štete i klijentima i drugim medijima. Korist imaju njima "vjerni" mediji koji su za takve poslove i masno nagrađeni.

Sitne PR prevare - krupne štete

Svoju "nišu" u neuređenosti bh on-line medijskog prostora, možda najmasovnije i najviše, koriste PR agencije.

Svaku objvaljenu informaciju u nekom od mnogobrojnih medija naplate od svojih klijenata bez obzira koliki je stvarni učinak ona imala. Mmali mediji, a poglavito "oni bez impressuma" objavljuju takve informacije besplatno jer imaju "svoj sadržaj". TO što iole ozbiljniji portali takve informacije ne objavljuju bez naknade PR agencije ne izvještavaju svoje klijente. Štetu imaju i klijenti koji time gube ugled i postaju "društveno neodgovorni" i ozbiljni mediji koji ostaju bet dijela marketinškog kolača.

Kako izbjeći posljedice?

Tvrtke i organizacije, poglavito javne, ne bi smjele objavljivati svoje oglase na sumnjivim medijima (bez impressuma). Prije no što s agencija naprave medija planove trebaju provjeriti čitanost predloženih medija (zatražiti podatke od google analyticsa) i provjeriti zašto neki mediji nisu uvršteni u planove.

Od PR agencija trebaju tražiti povratne podatke ne samo gdje su promotivni članci objavljeni nego posebice gdje i zašto nisu.

U protivnom vrlo brzo će biti proglašeni društveno neodgovornim, sumnjivim, a potrudi li se Porezna uprava u nadzoru medija i tvrtkama ili organizacijama koje plaćaju crno tržište.