FOTO  KAKO ĆEMO NAPRIJED? 'Suci i tužitelji pojačavaju nekretnine i vozne parkove, djeca su im na državnim jaslama...'

Europska unija u Bosni i Hercegovini u suradnji s generalnom direkcijom Europske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju danas je u Sarajevu organizirala javnu debatu naziva 'Pravo na pravdu'. U zgradi Parlamentarne skupštine BiH sve nazočne je pozdravio Johann Sattler, šef Izaslanstva Europske unije i specijalni predstavnik u BiH, kao i komesar za susjedstvo i pregovore o proširenju Oliver Varhely putem videoporuke.

Pod moderatorskom palicom Zvonke Komšića u prvom panelu 'Integritet pravosudnog sustava, ključ za efikasnu borbu protiv korupcije i vraćanje povjerenje javnosti' sudjelovalo je 5 sudionika: Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine, Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Sarajevske županije, Dražen Miličević, zamjenik glavnog tužitelja Županijskog tužiteljstva Tuzlanske županije, Kristina Perić, glavna i odgovorna urednica portala hercegovina.info te Mirjana Popović, zamjenica direktorice Centra za istraživačko novinarstvo / CIN.

Upitana o radu bh. pravosuđa, Perić se osvrnula na (ne)rad županijskih tužiteljstava, konkretno onih u HNŽ i ŽZH.

"Slažem se s gospodinom koji je rekao da je pravosuđe politički ovisnik. Navest ću praktične primjere: u rujnu je poginula obitelj Krstić i do danas ne znamo ima li kaznene odgovornosti za tzv. 'utrkivače'. U aferi 'Peti kat' objavljeno je stotine fotografija, dokumenata, audio i audiozapisa još se ne zna što će biti s gospodinom iz procesa, a on je nas u međuvremenu tužio. Od 2019. borili smo se protiv bespravne gradnje, do danas također nema ništa od toga. Član Mladeži HDZ-a iz Bogodola kupuje i preprodaje kat trošne kuće u Prozor-Rami gdje je ZZO oštećen za više od 200 tisuća maraka, također nitko ništa", naglasila je.

Kristina Perić je istaknula da novinari nisu ni policajci ni tužitelji te bi netko trebao nastaviti njihov rad.

"Visoka korupcija u Hercegovini se ne procesuira, 40 mi je godina i ne sjećam se kad je netko procesuiran zbog visoke korupcije. Tužitelji se bave poštarima, neisporukom koverti i nebitnim stvarima, a ročišta kriminalcima nemamo. Predsjednik Zupanijskog suda u Mostaru ima dvojicu sinova zaposlenih u Elektroprivredi, a svi znamo kako se tamo zapošljava. Glavni tužitelj u HNŽ Zdenko Kovač zastupao je optužnicu 2011. godine protiv Dragana Čovića i ostalih u slučaju 'Eronet' i pogodite što je bilo - oslobađajuća presuda jer je sudac pola sata obrazlagao manjkavosti opužnice, a Zdenko Kovač danas je na poziciji glavnog tužitelja", isiče Perić.



Moderatora je zanimalo jesmo li kao portal probali doći do nadležnih i odgovornih u županijskom pravosuđu.

"Kako ne. Neki dan sam bila na sudu kad su otvarali okrečenu zgradu i tu su vodali ljude da pokazuju kako je 'to ispalo fino". Sve ovo sam htjela postaviti predsjedniku Suda, ali nisu dopustili da ih se išta pita. Oni se samo obraćaju, kao u Sjevernoj Koreji", kazala je Perić.

Na Komšićev osvrt da novinari i svi oni koji se bore protiv nepravednog sustava gdje ih se vrijeđa, prijeti na razne načine, situaciju je komentirala CIN-ova Mirjana Popović.

"Mi u CIN-u već dva desetljeća radimo samo jedan posao - otkrivamo korupciju. Nema procesuiranih slučajeva visoke korupcije, a ono što nam se nudi kao potencijalno procesuiranje u medijima je mazanje očiju. Kako istraživačko novinarstvo može doprinijeti rješavanju ovakve situacije? Činjenicama. Javnost mora znati o čemu se radi. Mi smo tu primarno za informiranje javnosti, ali važniji i dalekosežniji cilj je da sve one sitne i krupne stvari koje nas truju desetljećima da ih nazovemo imenom i prezimenom. Problem je što nakon priča koje traju i koštaju dugo, obično nema željeni efekt nakon objave i sve se čini uzaludnim poslom. Netko mora preuzeti rad nakon nas... Što se tiče konkretno CIN-a, mi smo prošle godine zbrajali konkretne uspjehe i podvukli smo crtu te zaključili da je na temelju naših priča doneseno 9 presuda, a 13 ljudi presuđeno zbog korupcije i zlouporabe položaja, a ako sve presude budu neizmjenjene ukupno je izrečeno 28 godina zatvora i preko 2 milijuna maraka bi trebalo biti oduzeto od osuđenih", kazala je zamjenica direktorice Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).



Kao pitanje iz publike, Edin Šarčević (Centar za javno pravo) pitao je ministra Davora Bunozu hoće li voditi politiku HDZ-a ili će se voditi pravilima struke budući da je njegov prethodnik potrošio dva mandata da u pravosuđu ne učini baš ništa.
 
"Ja nisam član političke stranke, ali sam svjestan činjenice da me predložio HDZ. Kad sam to saznao, to je bilo 4 dana prije objave. Nekad postaje političke odluke, ali ja dolazim iz struke i ja ću se sutra morati vratiti pred suce i u odvjetništvo. Držat ću se struke, to iskreno govorim", istaknuo je Bunoza koji se na ministarskoj poziciji nalazi četiri mjeseca.

U nastavku rasprave okupljene je zanimalo kako i koliko u praksi reagiraju nadležni.

"U nekoliko slučajeva su reagirali, nekad nisu. Kada su reagirali bilo je u vrijeme političkih promjena uglavnom, ne možemo reći da je sustav profunkcionirao i da će to tako biti u budućnosti, teško je u vjerovati. Ohrabruje činjenica da postoje pojedinci, da postoje timovi da drže kičmu ispravnom i da rade u skladu s funkcijom. Ono što je nama zanimljivo interno je pitanje zbog čega javnost ne može komentirati sudske odluke, a to smatramo da bi bilo važno za vraćanje integriteta i povjerenja. Zašto ne možemo razgovarati o tužiteljskim odlukama? S pozicije odgovornosti, ukoliko javnost pokaže nerazumijevanje zbog ovog ili onog, zašto se to ne može objasniti?", kazala je Popović (CIN).

Koliko je slobodnih i neovisnih novinara?

"Ima dosta neovisnih kolega koji solidno rade. Opet kažem, problem je pravosuđe jer ostaje grč u želucu nakon svega što si bio hrabar, izložio sebe i obitelj, a onda sve stane. Ispadne da sve što možeš uraditi je da nekog prozoveš zbog urađenog kriminala jer pojedinci ne budu procesuirani. Sjetimo se afere 'Respiratori', novinarka koja je prva pisala članak o tome može biti zadovoljna jer ima neku zadovoljštinu za svoj rad i trud, osobno sam napisala 100 ozbiljnih članaka na koje nitko nije reagirao", naglasila je urednica portala hercegovina.info.

Moderator Zvonko Komšić komentirao je rad županijskih tužiteljstava i tražio primjer disciplinskog postupka protiv nekog od sudaca ili tužitelja.

"Konkretno, znam za jednog okorjelog dilera droge kojem je pronađeno 2 kilograma heroina i širokobriješki suci su ga pustili da slobodno šeće, a tada tužitelj Josip Aničić podnosi povijesnu, prvu prijavu protiv sudaca i s tim još uvijek nema ništa. Časnih tužitelja-pojedinaca ima, ali im je teško raditi u okruženju nerada", rekla je Perić.

Upitan o činjenici da prokomentira katastrofalno stanje u HNŽ i ŽZH, odnosno da na neki način demantira navode Kristine Perić, glavni federalni tužitelj Munib Halilović je zapravo samo potvrdio porazne brojke.

"Želim ukazati na činjenicu da stanje u procesuiranju kriminala nije dobro, ali smo skloni nekako ukazivati na negativne stvari i sve pozitivne ne mogu pronaći put u javnosti. Kada govorimo o rezultatima županijskih tužiteljstava, to nije ravnomjerno raspoređeno jer prednjače Sarajevo, Tuzla i Bihać...", kazao je Halilović.



"Dakle, stoji ovo što se govorilo da u Hercegovini nema procesuiranja zbog visoke korupcije i kriminala?", bio je upit moderatora Komšića koji je prekinuo glavnog federalnog tužitelja.

"Možemo kazati da stanje nije ni pribiližno dovoljno...", istaknuo je.

Jesu li zaštićeni oni koji prijavljuju korupciju?

"Što se tiče građana, mislim da se sve više oslobađaju prijaviti nepravilnosti u društvu i da lagano napredujemo. Prije 20-ak godina nisi mogao niti naći niti napisati komentar o vladajućim strankama, a danas se pomalo sve to otvara. Ključno je da se pokrene pravosuđe jer bi tek tada počeli ići putem kojim bi trebali", naglasila je Perić.

Ministar Davor Bunoza potvrdio je da postoji plan za zviždače, ali da još uvijek nisu krenuli aktivno raditi na tom području.

Ugledne odvjetnike i tužitelje je zanimalo što znači pojam 'stekli su se uvjeti' u nekom predmetu, kao i 'čuvanje predmeta u ladicama.

"Već 6 godina tragam za ubojicama Dženana Memića. Ne želim nikoga koristiti za osobnu korist, od svih očekujem da govore iskreno kada uzmu mikrofon. Jedina svjetla točka bh. pravosuđe je Ured za korupciju BiH. Kao dugogodišnji odvjetnik ne mogu shvatiti što znači 'stekli su se uvjeti' u nekom predmetu? Od tužiteljstva očekujemo odgovore zašto treba 8 godina da bi netko bio procesuiran, zašto 8 godina treba da bi se dokazale činjenice? Bitno je što su kolege rekla 'narod razumije što se događa' i tu je velika zasluga medija kako bi znali građani što se događa. Pravosuđe je bolesno, pogledajmo se u oči i podržimo zdrave pojedince da konačno krećemo naprijed", kazao je Ifet Feraget, odvjetnik obitelji Memić koja još uvijek traga za istinom.

Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Sarajevske županije prokomentirao je 'čuvanje predmeta u ladici'.

"Imamo sustav koji bilježi sve radnje, tako da i onaj tko bi htio sakriti predmet, ne može to učiniti. Ocjena tužitelja ovisi o tome, SIPA radi po nadzoru i nalogu Tužiteljstva, što će biti dalje to ovisi dalje o tužiteljima. Ljudi pogrešno percipiraju jer misle da kad je nekom određen pritvor ili pušten iz pritvora znači 'guranje' u ladice, ali tada tek počinje predmet. Problem je što onda predmeti traju po 4, 5 ili 6 godina i onda javnost izgubi interese oko nekog slučaja", naglasio je.

U završnoj riječi panelista urednica portala hercegovina.info kazala je da ne možemo očekivati od sudaca i tužitelja koji su se pojačali u nekretninama i voznom parku, djecu zaposlili na državnim jaslama, da sad počnu raditi kako se očekuje te da su nam potrebni novi mladi suci i tužitelji koji će napokon početi raditi posao u ovoj državi.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.