KAKO ĆE DOBITI GLASOVE? Europska komisija od BiH traži zaustavljanje stranačkog zapošljavanja

Europska komisija je od BiH zatražila da se prestane s praksom stranačkog zapošljavanja u državnoj službi, a zabrinuti su i zbog nepostojanja pouzdanih statističkih podataka o kvaliteti, stručnoj spremi i kriterijima kako se postavljaju javni službenici.

U svim zemljama zapadnog Balkana prisutan je problem stranačke kontrole nad javnim institucijama i poduzećima u većinskom državnom vlasništvu, koji se često koriste kao način dobivanja glasova kroz kontrolu zapošljavanja i otpuštanja, često nekvalitetnog ili nedovoljno kvalificiranog kadra.

Darko Kasap, koordinator za reformu javne uprave, potvrdio je Nezavisnim novinama kako Europska komisija traži da se zaustave prakse koje onemogućavaju zapošljavanje zasnovano na zaslugama i dobro funkcioniranje državne službe.

Kaže da se to posebno odnosi na redovno otvaranje upražnjenih radnih mjesta.

Osim toga, kako je potvrdio, Europska komisija također traži organiziranje zapošljavanja na osnovu otvorenih natječaja za više rukovodstvo nakon isteka mandata.

Kasap također navodi kako je poseban problem postojanje velikog broja vršitelja dužnosti, posebno u Republici Srpskoj.

Naime, poznato je kako ovakva postavljenja često traju duže od zakonski predviđenog roka do kada poziciju treba popuniti stalni kadar, čime se javni službenici stavljaju pod dodatni pritisak, jer nikad ne znaju kada mogu biti smijenjeni bez obrazloženja. Kasap nam je rekao da Europska komisija traži od RS i Brčko distrikta uspostavljanje mehanizama za prikupljanje podataka o žalbama protiv zapošljavanja ili otpuštanja.

Mehanizam nadzora

"Bit će potrebno osigurati pravilnu primjenu državnog Zakona o slobodi pristupa informacijama i blagovremeno usvajanje podzakonskih akata te uspostaviti centralni portal otvorenih podataka i provesti proaktivno objavljivanje informacija. Također je potrebno izmijeniti propise na državnoj razini u pogledu uspostavljanja nezavisnog i specijaliziranog mehanizma nadzora, uključujući žalbene postupke za pitanja slobode pristupa informacijama", kaže Kasap.

Europska komisija, kako navodi, preporučuje da se izrade propisi o slobodnom pristupu informacijama na entitetskom i nivou Brčko distrikta, usklađeni u cijeloj zemlji s relevantnim europskim standardima i pravnom stečevinom EU, koristeći novi SIGMA-in model zakona o slobodnom pristupu informacijama.

E-usluge

"Potrebno je unaprijediti upravu prilagođenu korisnicima, usvajanjem kataloga e-usluga pojednostavljenjem administrativnih postupaka usvajanjem i primjenom jedinstvene metodologije na državnoj i entitetskoj razini za smanjenje administrativnog opterećenja i usvajanjem zakona o e-potpisu, sve to do kraja ove godine", kaže on.

Prije nekoliko dana održan je sedmi sastanak specijalne grupe za reformu javne uprave između BiH i EU, a Kasap kaže kako se od BiH očekuje da intenzivira rad na ažuriranju Akcijskog plana za provođenje Strateškog okvira za reformu javne uprave za razdoblje 2023-2027, za koji je rok srpanj ove godine.

Mali napredak

Kasap upozorava kako je provođenje trenutno važećeg Akcijskog plana u zaostatku, a da su institucije uspjele ispuniti tek nešto više od 15 posto aktivnosti.

"Razlog ovom malom napretku je većim dijelom posljedica nedostatka novca za provođenje aktivnosti. Imamo više od deset milijuna maraka u Fondu, ali taj novac se ne može koristiti ako se ne donesu odgovarajuće odluke o deblokadi Fonda", objašnjava on.

Dodaje kako EU traži da Vijeće ministara BiH i vlasti na razini entiteta i distrikta financiranja iz proračuna povećaju na najmanje deset posto kako bi se smanjila zavisnost od donatora za financiranje reformi.

Kada je riječ o registru državne službe, traži se ne samo objavljivanje broja zaposlenih, nego i jasnije definiranje institucionalnih odgovornosti.

"Usvajanjem zadnjeg Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH propisano je uspostavljanje registra zaposlenih najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona", kaže Kasap.

Dodao je i kako EU traži da BiH uskladi 11 zakona o državnoj službi i standarde ljudskih potencijala.