KAKANJ Dok građani umiru zbog aerozagađenja, vlast dijeli stipendije i besplatne karte

Građani Kaknja nemaju čist i zdrav zrak, ali imaju školske i studentske stipendije, besplatan prijevoz i druge pogodnosti. Zbog zagađenja zraka i udisanja raznih otrova obolijevaju od brojnih bolesti i prerano umiru, ali zato dobivaju poticaje za poljoprivredu i transfere za sport.

Zašto? Zato što su vlasti odabrale prioritete, a zdravlje i životi, očito, nisu na vrhu liste. I tako godinama. Iz mandata u mandat. Ni ovaj posljednji, koji je pri kraju, nije iznimka. Novac nije problem, novca ima. Međutim, logika općinskih vlasti je da ga treba iskoristiti za kupnju glasova i osiguranje ostanka na funkcijama. Stanovništvu se nudi sitna dobit, kratkoročna pomoć u rješavanju egzistencijalnih problema, pa tko preživi, pričat će, prenosi Mapa istraživačkih sadržaja.

Zanemariva izdvajanja za energetsku učinkovitost

Općina Kakanj godišnje dobiva više od tri milijuna maraka od Elektroprivrede BiH kao naknadu temeljem dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom termoelektrana. Već ranije sugovornici Fokusa iz eko-organizacija isticali su da bi se taj novac morao namjenski trošiti na smanjenje zagađenja zraka i očuvanje zdravlja građana. Jer broj oboljelih od karcinoma na ovom području neumoljivo raste. No, vlast ima premalo sluha.

"Nažalost, situacija u pogledu raspodjele sredstava koje Općina Kakanj dobiva od termoelektrane zbog zagađenja zraka nije se značajno promijenila. Istina je da su ove godine prvi put planirana sredstva za subvencije energetske učinkovitosti, ali to je samo 100.000 KM, što je zanemarivo u odnosu na tri do pet milijuna primljenog novca, ovisno o proizvodnji električne energije. Podsjećam da nevladina organizacija Alternativa Kakanj traži pravedniju raspodjelu i uvođenje subvencija još od 2019. godine i našeg prvog izvješća o raspodjeli sredstava dobivenih zbog zagađenja zraka", izjavila je za Fokus Maksuma Topalović, izvršna direktorica NVO Alternativa.

Općina Kakanj je u 2023. godini od naknada temeljem dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom termoelektrana ostvarila prihode u iznosu od 3.137.362,66 KM. Općinski načelnik Mirnes Bajtarević rekao je za Fokus da se u 2024. godini očekuje još više novca.

"Od prihoda ostvarenih na temelju ovih naknada, Općina Kakanj financira veliki broj projekata i aktivnosti, u manjim i većim iznosima. Za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji izdvaja se 500.000 KM, studentske stipendije 270.000 KM, školske stipendije 190.000 KM, transfer za sport iznosi 800.000 KM, a otplata duga za kredit za vodoopskrbu iznosi 320.000 KM", kazao je načelnik.

Sve po zakonu, a vlast kreativna

Bajtarević je dodatno pojasnio da 180 studenata godišnje dobiva po 1.500 KM stipendije, a 205 srednjoškolaca po 900 maraka. Općina Kakanj financira i troškove prijevoza za sve učenike srednjih škola koji se školuju u Kaknju ili izvan općine, bez obzira na ekonomski status i bez osobnog sudjelovanja. Trenutno se financira prijevoz za 400 srednjoškolaca.

Veza s borbom protiv zagađenja teško se može pronaći. Međutim, sve je u skladu sa zakonom, a da zakon kao takav nije dobar i da ga treba mijenjati, upozorili su federalni zastupnici Mirjana Marinković Lepić i Admir Čavalić. Oni su već u ožujku prošle godine uputili u parlamentarnu proceduru prijedlog zakonskih izmjena.

"Problem je što postojeći zakon omogućava da se ta financijska sredstva troše na različite načine, nerijetko i u predizborne svrhe. Prava svrha trebala bi biti smanjenje zagađenja vode, zraka i zemlje. Zbog toga sam zajedno s kolegicom Marinković-Lepić uputio te izmjene zakona. Izmjene su jednostavne. Naime, brišu se riječi 'financiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj' u članku 6. ovog zakona. Zašto te riječi? Praksa pokazuje da su te riječi 'kreativno' interpretirane od strane lokalnih vlasti u Tuzli i Kaknju, pa novac dijele za stipendije, obnovu zgrada institucija kulture, poticaje i slično", rekao je Čavalić za Fokus.

Naglasio je kako nema ništa protiv lokalnog ekonomskog rasta, ali da građani zaslužuju da se sredstva troše namjenski, prije svega u ekološke svrhe.

"Cijenu zagađenja plaćaju građani svojim zdravljem. Vrijeme je da se to u najvećoj mogućoj mjeri kompenzira kroz projekte koji će smanjiti zagađenost zraka, prije svega, i poboljšati zdravstvene uvjete", istaknuo je federalni zastupnik.

Pobuna načelnika Kaknja i gradonačelnika Tuzle

U obrazloženju prijedloga zakonskih izmjena navedeno je da "financiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj" daje mogućnost lokalnim zajednicama da taj novac koriste za bilo kakve projekte. To se zloupotrebljava, što dovodi do toga da se stanje po pitanju zagađenja i zdravlja ljudi u lokalnim zajednicama ne poboljšava. Brisanjem tog stava lokalne zajednice bile bi primorane da sredstva koja im se dodjeljuju zbog zagađenja koriste isključivo u svrhu borbe protiv istog, naveli su predlagači.

Takvo mišljenje ne dijeli načelnik Bajtarević, koji se zdušno bori da se izmjene zakona ne usvoje. U travnju 2023., zajedno s gradonačelnikom Tuzle Zijadom Lugavićem, uputio je pismo federalnim parlamentarcima. Naveli su da su "inicijative za izmjene zakona otvorile mogućnost da dođe do suženja namjene utroška i mogućnost smanjenja ukupnog prihoda". Prema njihovom mišljenju, to bi bilo pogubno.

"Stvarne razloge u njihovom prijedlogu ne možemo prepoznati, a mišljenja smo da se radi o neopravdanom uskraćivanju i ukidanju zakonske mogućnosti da se ova sredstva, kao kompenzacija za trajno degradirane površine, koriste i za druge projekte kojima se poboljšavaju uvjeti i kvaliteta života građana (zdravstveni i infrastrukturni projekti, projekti vezani za lokalni ekonomski razvoj itd.)", naveli su Lugavić i Bajtarević.

Inače, odredbe zakona koji je trenutno na snazi definiraju da se taj novac može trošiti za "financiranje ili sudjelovanje u financiranju projekata iz oblasti zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i slično". Zatim, za "izgradnju komunalnih infrastrukturnih objekata, kao i gradnju objekata za poboljšanje zdravlja i kvalitete života (vodovod, kanalizacija, centralno grijanje, lokalni putevi, mostovi, zdravstveni objekti i oprema i slično). Član oko kojeg se "lome koplja" i koji jedni brane, a drugi kritiziraju, dozvoljava da se taj novac može koristiti i za "financiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj".

Uglavnom, predložene izmjene još se nisu našle na sjednicama Parlamenta FBiH, a sudeći prema objavama načelnika Kaknja Mirnesa Bajtarevića na društvenim mrežama, i neće. Barem ne u obliku kakav su tražili Marinković – Lepić i Čavalić.

Općina daje subvencije, ali građani nisu upoznati

Bajtarević navodi da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, na zahtjev Vlade FBiH, formiralo interresornu radnu skupinu za izmjene zakona. U njenom sastavu bili su i predstavnici Kaknja i Tuzle.

"Na online sjednici interresorne grupe nije došlo do promjene namjene prihoda. Došlo je do povećanja prihoda, pa će takav prijedlog biti upućen prema Vladi i dalje prema Parlamentu. U rujnu očekujemo usvajanje novog zakona i nova sredstva za narod Kaknja (za poticaje, besplatne mjesečne karte, stipendije…). Veliki uspjeh načelnika Kaknja i gradonačelnika Tuzle", napisano je u objavi na Facebook stranici "Općina Kakanja – načelnik".

Bilo bi zanimljivo vidjeti što stanovnici Kaknja, ali i Tuzle, smatraju prioritetima. Međutim, izvršna direktorica NVO Alternativa Kakanj Maksuma Topalović naglašava da oni uopće nemaju informacije o iznosu i načinu utroška sredstava koja lokalna zajednica dobiva zbog zagađenja zraka.

"Treba istaknuti da je Općina Kakanj usvojila Akcijski plan energetski održivog razvoja. Po našem mišljenju radi se o lijepo uređenom dokumentu, ali bez konkretnih mjera i planiranih indikatora uspješnosti. Više liči na pregled uobičajenih mjera iz kojih se ne vidi kada i što će Općina poduzeti", kaže Topalović.

Fokus je pitao načelnika o mjerama, konkretno u ovoj godini, te planovima za naredni period. U odgovoru je naveo da je u posljednje tri godine uloženo više od 3,3 milijuna KM u projekt rekonstrukcije sustava grijanja i toplifikacije novih naselja.

"Kupili smo i montirali novu mjernu stanicu za praćenje kvalitete zraka. Osim toga, provodimo projekt sufinanciranja utopljavanja stambenih objekata, zamjene kotlova na ugljen pećima na pelet i ugradnju toplinskih pumpi", kazao je Bajtarević.

S druge strane, izvršna direktorica Alternative ističe da bi građani rado koristili subvencije, ali jednostavno nisu upoznati s tim mogućnostima. Rezultat je vrlo mali broj onih koji su poduzeli neke mjere energetske učinkovitosti.

Egzaktni podaci i registri o broju oboljelih zbog udisanja onečišćenog zraka ne postoje. Međutim, zdravstvena struka tvrdi da gotovo nema obitelji u Kaknju u kojoj netko nije obolio od kronične opstruktivne plućne bolesti, tuberkuloze, astme, raznih alergija i, nažalost, karcinoma svih vrsta.