KADA PRIRODA GOVORI Priča o Livanjskom polju kroz perspektivu dvojice Sarajlija

''Ono što su Himalaji među planinama, Nil i Amazonija među rijekama, Tihi među oceanima, to je Livanjsko polje među kraškim poljima'', riječi su to novinara i karstologa Ive Lučića.

Najveće je to plavno kraško polje na svijetu i najbolje istraženo od svih takvih u Bosni i Hercegovini. No ipak se govori da je površina Mjeseca istraženija od podzemlja livanjskog polja,. Upravo tim podzemnim kanalima i jezerima ono duguje svu raznovrsnost koja je prisutna na njegovoj površini.

Ovo iznimno polje, impresivno, veliko i moćno u svakom pogledu, neprocjenjivo je i za prirodu i za ljude. No, istovremeno ga treba zaštititi i od ljudskog utjecaja.

Polje, pustopolje

Ovo jedinstveno prirodno područje tema je dokumentarnog filma "Polje, pustopolje", autora Osmana Zukića i Almira Kljune iz Doku.ba koje je u petak premijerno prikazano livanjskoj publici. Film je posvećen Livanjskom polju, ljudima koji u njemu žive i od njega ne odustaju, te njihovoj zajedničkoj prošlosti, sadašnjosti i budućnost.

Autori su istaknuli da su filmom željeli naglasiti važnost očuvanja Livanjskog polja, o čemu su autori u filmu i  razgovarali s mnogobrojnim stručnjacima i donositeljima odluka.

''Prvu priču, kratki dokumentarni film o Livanjskom polju radili smo prije dvije godine i tad smo se prvi put upoznali s nečim tako lijepim, tako autentičnim kao što je ovaj kraj. Radeći na toj prvoj kratkoj priči tek donekle shvatili smo kako je ovo područje s jedne strane tako specifično, a s druge strane tako ugroženo. S toga smo se odlučili posvetiti tome dublje i šire i u tu priču uključiti različite aktere - od eksperata, biologa do donositelja odluka'', govori Zukić.

Ono što se u filmu nastojalo napraviti bilo je ukazivanje na ono lijepo u polju, nastojala se podvući njegova ljepota i njegova važnost.

''Važno nam je bilo da to lijepo podvučemo, naglasimo tu ljepotu i onda na neki način one koji misle o prirodi, koji odlučuju umjesto nas o prirodi, obavezati ih i pozvati na odgovornost da odluke koje donose budu u skladu s prirodom, ali i u skladu s vrijednostima koje bismo trebali zagovarati'', istaknuo je Zukić.

Livno najvažnija točka

O važnosti Livanjskog polja u svijetu okupljenim je govorio i ornitolog Ante Perković iz agencije ''Sturba canoe and birdwatching''. Naglasio je kako je Livanjsko polje jedno od najvažnijih točaka na migracijskoj ruti sa Sjevera prema Africi i obratno, i kao takvo posebno je važno zaštititi ga. 

''Na jedom od četiri svjetska koridora na migracijskom putu, Livno je najvažnija točka. Tu ptice odmaraju i provode svoje vrijeme, može pronaći više od 280 vrsta ptica. Čim imate nešto najvažnije na svijetu znači da ga je potrebno zaštititi'', naglasio je Perković.

Problem koncesija 

Livanjsko polje već 16 godina nosi status Ramsarskog područja, što ga označava kao močvarno područje od međunarodnog značaja. Međutim, taj status nije dovoljan da osigura njegovu zaštitu.  "To je zasad samo na papiru i trebalo bi biti prvi korak prema sustavnoj zaštiti," objasnio je Zukić.

Najveća prijetnja ovom prirodnom fenomenu dolazi od neodgovornog izdavanja koncesija.

"Koncesije se nemilice daju na 20 ili 30 godina, a često se mogu i produljiti, što je meni suludo. To je zaista jedna od najštetnijih praksi" upozorio je Almir Kljune.

''Mislim da je davanje tih koncesija jedna vrlo glupa stvar. Zašto i tko ima pravo u ime nas da nešto što svima nama pripada daje nekom pojedincu ii grupi ljudi na beskonačno iskorištavanje'', pita se Zukić.

Čeka se Grad Livno

Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu smatra da razloge za zaštitu kao i dosta problema u Livanjskom polju viđamo širom Bosne i Hercegovine, samo što je Livanjsko polje toliko nevjerojatno da je njegova zaštita još potrebnija.

''U ove tri godine koliko smo proveli na ovoj aktivnosti oko ukazivanja potrebe za zaštitu Livanjskog polja primijetili smo da je sve više ljudi koji su isto svjesni toga'', govori Kalaba.

Prema njegovim riječima zaštita Livanjskog polja ogleda se u pet zona – od područja minimalnog ljudskog utjecaja do strogo zaštićenih zona koje bi obuhvaćale manje dijelove polja. Zaštita je zapela na Gradu Livno, koji treba pronaći stručnjaka, analizirati sve o zaštiti i dati svoje mišljenje.

Zaštititi najboljom kategorijom zaštite

Osmana Zukića i Almira Kljune, koji su kao stranci došli u ovaj kraj, ljepota Livanjskog polja potpuno je osvojila. Oni ovu ljepotu doživljavaju drugačijim očima od onih koji ovdje žive. Ako svojim dokumentarnim filmom "Polje, pustopolje" barem malo uspiju prenijeti tu novu perspektivu i potaknu ljude da ovo područje sagledaju iz drugačijeg kuta, smatrat će da je njihov cilj postignut.

A odgovor na pitanje "Zašto je važno zaštititi Livanjsko polje?", koji se u dokumentarnom filmu posebno istaknuo, dao je Ivo Lučić, novinar i karstolog:

''Ako imate jednu prirodu, ponajveće krško polje na svijetu koje je iznimno razvijeno, koje je fantastično oblikovano, koje je hidrološki diverzificirano u nekoliko slivova koji povremeno komuniciraju ili ne komuniciraju, na kojima se razvio cijeli niz specifičnih staništa, koji udomljuje faunu koja još ni izbliza nije istražena. Dakle, ako imate jedan takav sustav koji je na svjetskom vrhu – onda naprosto priliči da ga zaštitite najboljom kategorijom zaštite''.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.