Jovan Divjak: U pritvoru sam jer sam branio Sarajevo od Mladića

Argument za financiranje obrane generala Mladića pronašli su u činjenici da je Kanton Sarajevo platio jamčevinu za puštanje na slobodu generala Jovana Divjaka, uhićenog prije tri mjeseca u Beču na temelju srbijanske tjeralice.
Povući paralelu između generala krvnika, sijača smrti, i generala branitelja, humanista, još je moguće, vjerojatno, samo u Republici Srpskoj.

Istina je da su za generala Divjaka sarajevski kanton i Grad Sarajevo uplatili kauciju od 500 tisuća eura samo pola sata nakon zahtjeva, no Divjakovu obranu ne plaća država koju je branio. Ne plaća je ni Federacija BiH, nego samo Sarajevo, i to djelomično, a ostatak se pronalazi u donacijama dijaspore, dakle, onih ljudi koje je Mladić protjerao iz BiH.

Inače, general Divjak nije branio samo Sarajevo, nego je kao zamjenik komandanta Glavnog štaba Armije BiH odlazio u jedinice od Tuzle, preko Zenice do Mostara, te educirao zapovjednike i vojnike vojnim vještinama. No, ovi kantoni ne financiraju njegovu obranu.

Međutim, apsurdna je činjenica da netko mora financirati Divjakovu obranu, odnosno da je on uopće uhićen. Srbijansko tužiteljstvo tereti ga za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici nad pripadnicima JNA 3. svibnja 1992. godine, kad su napuštali glavni grad BiH. Kroz Dobrovoljačku ulicu prolazila je kolona JNA prema istočnom dijelu grada koji su već držali Karadžićevi Srbi, a uhićeni predsjednik Alija Izetbegović, koji je razmijenjen za generala Milutina Kukanjca i ročnike JNA, prema gradu.

Kad se dogodio sukob u Dobrovoljačkoj ulici, general Divjak je s Izetbegovićeva transportera vikao: "Ne pucajte, ne pucajte!" Cijeli događaj snimile su kamere BBC-ja, a iz snimke je kristalno jasno da je upravo Divjak najzaslužniji za smirivanje situacije.

Zbog toga je optužnica za njegov navodni ratni zločin potpuno bespredmetna i evidentno politički motivirana.

No, on je ipak uhićen u bečkoj zračnoj luci i već tri mjeseca čeka pravni rasplet neutemeljene optužnice, hoće li ga izručiti BiH ili Srbiji.

- Spreman sam, neka me izruče kamo žele i neka dokažu da sam kriv - kaže kratko, vojnički, general Divjak za "Slobodnu Dalmaciju" iz Beča.

- Mislim da Srbija želi "oprati" ruke od odgovornosti za agresiju na BiH te prebaciti odgovornost na drugu stranu. JNA je bila mirnodopska, a bošnjačka strana agresivna, ratnohuškačka! Žele kazati i da je s Dobrovoljačkom počeo rat u BiH, a granatiranje Sarajeva dan prije Dobrovoljačke kao da se nije ni dogodilo. Ili, kao da već nije bila zauzeta Bijeljina, Foča, Višegrad...

A odluku vlade RS da plaća obranu Ratka Mladića Divjak komentira riječima: "Vlada RS osjeća ‘moralnu' obvezu da financira Mladića kako bi dokazao svoju ‘nevinost' u genocidu počinjenom u Srebrenici."

O generalu Divjaku, škrtom na riječima, puno više govore njegova djela. Još tijekom rata, 1994., inicirao je i uspostavio udruženje "Obrazovanje gradi BiH", čiji je izvršni direktor već 17 godina, i sada iz bečkog pritvora.

To udruženje stipendira djecu bez roditelja, talentiranu djecu, ali skrbi i o djeci s posebnim potrebama. Pronašli su donatore za stipendiranje već desetak tisuća bosanske djece, i taj humanistički Divjakov projekt prepoznat je u svijetu. I kad je uhićen u Beču, bio je ondje zbog projekata za pomoć bosanskoj djeci, a dočekala ga je optužnica za ratni zločin.

Ratko Mladić: On je izdajnik
Ratko Mladić, kojega u RS i Srbiji pokušavaju izjednačiti s Divjakom, nije želio pregovarati s njim. Etiketirao ga je "nacionalnim izdajnikom". Smatrao je da je Divjak "kao Srbin" trebao napustiti Sarajevo i priključiti se vojsci RS. General Divjak rođen je u Beogradu, ali je stao u obranu slabijeg.

Smatrao je da "ima profesionalnu i moralnu obvezu braniti svoju zemlju i svoj dom". Veli da nije imao nimalo dvojbe što treba učiniti, da je u Sarajevu već "živio 25 godina, i kad je napadnut njegov dom, grad i zemlja, osjetio je da je dužan braniti je". A za najvećeg je krvnika poslije Drugog svjetskog rata još 1992., kazao samo jednu rečenicu: "Ratko Mladić nije čovjek!"

Kljuić ostaje kod kuće
Inače, srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine za incident u Dobrovoljačkoj ulici tereti još 17 visokopozicioniranih političkih i vojnih bosanskohercegovačkih dužnosnika. Među njima je i tadašnji član Predsjedništva BiH Stjepan Kljuić, koji već tri godine ne napušta BiH kako mu se ne bi dogodilo uhićenje u nekoj od europskih zračnih luka.
‘Nije pritvor loš'
Divjaka ne napušta optimizam. Zna da nije kriv i duhovito nam veli da je u bečkom zatočeništvu informatički evoluirao.
- Prije nisam znao poslati SMS, nisam se znao služiti internetom, nisam slao e-mailove, sada sam sve naučio u Beču - veli nam 72-godišnji Jovan Divjak.