JESMO LI IŠTA NAUČILI IZ 2014. Kako je naše vlasti i službe uspjela iznenaditi najavljena nepogoda?

Dijelovi Bosne i Hercegovine ponovno su pogođeni katastrofalnim poplavama. Osim ogromne materijalne štete, uništenih putnih komunikacija, najmanje 14 ljudi je izgubilo živote.

Situacija podsjeća na onu od prije deset godina, kada je veći dio zemlje također bio pod vodom.

Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas, Krivaja i druge. Poplavljeni su Orašje, Domaljevac-Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac, Žepče i mnoga druga mjesta i naselja. 

Ovaj put stradali su Hadžići, Konjic, Jablanica, Kiseljak i Fojnica, s time da je stanje najteže u Jablanici, koja je odsječena od ostatka svijeta i gdje su zabilježene velike ljudske žrtve.

Rijeke i potoci su se izlili u noćnim satima, a portal Klix se pita jesu li vlasti napravile propuste i jesu li izvukle pouke iz poplava iz 2014. godine.

Naime, Agencija za vodno područje Jadranskog mora je dan ranije izdala upozorenje da će 3. i 4. listopada doći do porasta vodostaja u Konjicu, Jablanici, Mostaru, Čapljini, Grudama, Ljubuškom i Širokom Brijegu zbog obilnih padalina. Pozvali su nadležne institucije da prate situaciju i postupaju u skladu s operativnim planom obrane od poplava, uz dodatni oprez, posebno službe zaštite i civilnu zaštitu.

U upozorenju su istaknuli da službe civilne zaštite trebaju obavijestiti stanovništvo koje živi u blizini rijeka o opasnostima prilaska obalama zbog mogućih povećanja dubina i brzine vodotoka.

Upozorenje je objavljeno na web stranici Agencije u 12 sati, no nije proslijeđeno medijima, uključujući Hercegovina.info i Klix.ba, što otvara pitanja o komunikaciji s javnošću i nadležnim institucijama.

S druge strane, Agencija za vodno područje rijeke Save je 2. listopada na svojoj stranici objavila upozorenje o mogućim poplavama u područjima Bihaća, Bosanske Krupe, Sanskog Mosta i Ključa, koje je dostavljeno medijima, što je standardna praksa.

Ovaj nedostatak informiranja javnosti i medija u slučaju Agencije za vodno područje Jadranskog mora postavlja pitanja o odgovornosti i reakciji institucija na zaštitu stanovništva i imovine.

Navedeni propusti sugeriraju da vlasti nisu dovoljno naučile iz poplava 2014. godine, unatoč brojnim upozorenjima stručnjaka da će, zbog klimatskih promjena, poplave postati sve češće i razornije. Upravljanje vodotocima, urbanističko planiranje i zaštita stanovništva moraju se prilagoditi ovoj novoj realnosti.

Oštar je bio i ministar obrane BiH, Zukan Helez koji je medijima kazao kako ga je oko pola pet ujutro probudio načelnik Općine Konjic, Damir Šabanović, tražeći pomoć Oružanih snaga BiH, iako je, prema riječima Heleza, to trebala organizirati Civilna zaštita.

"Odmah smo reagirali. Probudio sam ljude, angažirali smo pripadnike Oružanih snaga BiH. Zatražio sam pomoć EUFOR-a i angažirao naše zračne snage, helikoptere, inženjersku jedinicu i specijalnu jedinicu za izvlačenje iz poplavljenih područja. Na svu sreću, osim naših specijalaca, tu su i britanski specijalci koji su bili na obuci, i njih smo stavili pod našu komandu te poslali na teren. Nažalost, ima žrtava. Neslužbeno sam dobio informaciju da je 20 mrtvih pod ruševinama. Uspjeli smo spasiti jedno dijete koje je helikopterom prevezeno u teškom stanju u bolnicu u Mostaru. Trenutno helikopter prevozi jednu teško ozlijeđenu ženu. Naš prioritet je spašavanje živih ljudi ispod ruševina", rekao je Helez.

Dodao je kako je situacija najteža u Jablanici, gdje su upućene sve raspoložive snage.

"Nisam dobio pozive iz drugih općina, ali znam da je u Jablanici situacija najteža. Sve komunikacije su prekinute, a s načelnikom općine rijetko se čujem jer je često zauzet i na terenu. Nažalost, ima žrtava. Prema zadnjim informacijama, ima 20 poginulih. Ovo je katastrofa, užas, i tu smo da pomognemo koliko god možemo", rekao je Helez.
Istaknuo je da nije dobio zahtjeve iz Fojnice, Kiseljaka i Kreševa te da Oružane snage BiH ne mogu biti angažirane dok se ne podnese zahtjev.

"Procedura je takva da poziv kreće od lokalne civilne zaštite ako oni ne mogu sami, a očito je da ovo prelazi njihove mogućnosti. Poziv se upućuje županijskim civilnim zaštitama i Civilnoj zaštiti FBiH. Sve to bi trebala koordinirati Civilna zaštita FBiH, a ako ni oni ne mogu, tada pozivaju Oružane snage BiH. Mi smo direktno surađivali s Jablanicom, preskočili smo sve te korake jer sam osjetio da je situacija strašna. Na terenu su policija, Oružane snage BiH, civilna zaštita, i nitko točno ne zna koliko je ljudi na terenu, ali ih je jako puno. Mislim da ćemo zatražiti i međunarodnu pomoć, jer smo i mi pomagali u Turskoj, Sloveniji i drugim državama. Ako bude potrebno, tražit ćemo pomoć i od drugih zemalja", naglasio je Helez.