VIDEO  Javni dug BiH iz godine u godinu sve veći

Javni dug Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od dugova entiteta, raste gotovo podjednako iz godine u godinu. Iako naša zemlja nije među najzaduženijima, problem predstavlja struktura tog duga. Entiteti se zadužuju kod komercijalnih banaka po prilično visokim kamatnim stopama, a novac se troši na otplatu ranije uzetih kredita, ali ne i na razvojne i infrastrukturne projekte. Koliki je javni dug i koji je entitet po glavi stanovnika zaduženiji?

Sadržaj se učitava...

Prema podacima Ministarstva financija BiH, javni dug BiH u posljednjem kvartalu tekuće godine iznosi 12 milijardi maraka. Od toga na vanjski dug otpada nešto više od 8 milijardi maraka, dok unutarnji dug BiH iznosi oko 4 milijarde. U ukupnom stanju javne zaduženosti, Federacija BiH sudjeluje s oko 50%, a Republika Srpska s 48%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije, prenosi BHRT.

"Kad god vidite da imamo deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i kada se zadužujemo kako bismo to pokrili ili platili, onda je to zaduživanje koje je nedopustivo. Ne možete planirati svoje troškove na takav način, proračun mora biti uravnotežen", smatra ekonomist Zoran Pavlović.

Kako u Federaciji tako i u RS-u

Oporba kritizira vlast zbog načina zaduživanja, kako u Federaciji, tako i u Republici Srpskoj.

"Suština je da je struktura duga izuzetno loša. Struktura i dospijeće duga su katastrofalni za nas jer je zaduživanje isključivo motivirano proračunskom potrošnjom uz izuzetno visoke kamatne stope. Povrh toga, u Republici Srpskoj postoje posrednici koji ostvaruju znatne provizije, pa tako za zaduženje od 100 milijuna eura posrednik može dobiti čak 12 milijuna KM", izjavio je zastupnik PDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović.

"Očekujemo daljnji rast javne potrošnje, dok istodobno nemamo investicija niti otvaranja novih radnih mjesta, a upravo je to ključno za stabilizaciju prihoda u svim proračunima na svim razinama vlasti", kaže zastupnik SDA u Zastupničkom domu PSBiH, Šerif Špago.

Kada se usporedi fiskalna snaga Republike Srpske i Federacije BiH, iako je razina duga gotovo jednaka, u odnosu na BDP dug Republike Srpske je dvostruko veći. Novost je i to da Vlada RS povećava zaduženje na domaćem tržištu, dok ga smanjuje na inozemnom. Sve dok rastu entitetski dugovi, raste i ukupni javni dug BiH.

"Vrlo je teško pratiti je li zaduženje u BiH opravdano. Javni dug se povećava, no ključno je razumjeti zašto. Najveći problem je što se zadužujemo gotovo isključivo radi pokrivanja proračunskih manjkova", ističe zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH, Jasmin Emrić (NES).

Dok jedni smatraju da je stanje alarmantno, premijer Federacije BiH objašnjava kako je Federacija smanjila svoj vanjski dug za 511 milijuna KM.

"Mi smo u travnju preuzeli vlast, a javni dug Federacije na kraju ožujka iznosio je 24,9% BDP-a. Danas je taj dug 19,6%, što znači da je smanjen za oko 5 postotnih bodova ili 20% u nominalnom iznosu. Dug Federacije je s 2,7 milijardi KM smanjen na 2,2 milijarde KM", pojasnio je Nermin Nikšić.

Inozemno zaduženje

"Što se tiče Federacije, pričekat ćemo završni izvještaj na kraju godine. Ono što me donekle zabrinjava jest pojava inozemnog zaduženja, ali mislim da to neće biti jednostavno provedivo jer zahtijeva odobrenje državne razine, dok Republika Srpska nije slijedila taj postupak", ističe predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH, Admir Čavalić.

I koliko god to čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Tome treba dodati i činjenicu da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine na rekordnoj razini.

"Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju studenoga prošle godine iznosile su 17,21 milijardu KM, što je povećanje od 170 milijuna KM u odnosu na listopad. To je iznos koji se mijenja ovisno o zaduženosti države. Devizne rezerve bilježe rekordno visoku razinu", istaknula je guvernerka Centralne banke BiH, Jasmina Selimović.

Osim rekordnih deviznih rezervi Centralne banke BiH, Bosna i Hercegovina ostvaruje i rekordne prihode od neizravnih poreza. Upravo bi novac s računa Uprave za neizravno oporezivanje mogao biti iskorišten za infrastrukturne projekte, no praksa zaduživanja i dalje se koristi kao izlika za podizanje novih kredita.