JAVNA RASPRAVA O NASELJU NA POLOGU Šefica službe za urbanističko planiranje Mostara složila se s argumentima građana

U središtu političke i javne rasprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) nalazi se novi Prijedlog zakona o građevinskom zemljištu, koji je izazvao kontroverze i zabrinutost među građanima i aktivistima. Vlada FBiH je ovaj prijedlog uputila u parlamentarnu proceduru, tvrdeći da je cilj zakona uspostava jasnijeg i pravednijeg sustava vlasništva nad građevinskim zemljištem. Međutim, kritičari upozoravaju na potencijalne zloupotrebe i nepravde koje bi ovaj zakon mogao omogućiti.

Posebice se ovaj prijedlog zakona dotiče i tiče Grada Mostara, a na primjeru Pologa, objasnit ćemo i kako.

Poštuje li se zabrana raspolaganja državnom imovinom?

Iako je zakon tek u parlamentarnoj proceduri, nadležni iz Grada Mostara već su, čini se počeli raditi po njemu, iako je i dalje na snazi onaj stari prema kojem trenutni potezi gradskih vlasti nemaju smisla. Uz to, kad se doda i zabrana Ureda visokog predstavnika raspolaganjem državnim zemljištem, odnosno državnom imovinom, neki potezi Grada Mostara izazivaju još više upitnika.

Mnogi su se upitnici pojavili na javnoj raspravi o izmjeni i dopuni Regulacijskog plana 'Centralna zona rekonstrukcija' - faza III i Parcelni plan 'Polog' održanoj 22. ožujka u mostarskoj Vijećnici.

Sve je počelo inicijativom Mjesne zajednice Polog prema Gradu Mostaru, da se određene površine prenamijene iz šumskog u građevinsko zemljište, odnosno da se na području Pologa gradi stambeno naselje.

Plan uključuje buduću namjenu prostora, visinu i regulaciju izgradnje, promet, komunalnu infrastrukturu, uređenje partera, javno zelenilo i zaštitu okoliša. Područje ‘Polog’ nalazi se između Mostara i Širokog Brijega, s nadmorskom visinom između 362 i 417 metara i nagibom terena do 17 posto. Planirana površina obuhvata 5,14 ha, podijeljena na četiri bloka (A do D) s granicama duž planiranih prometnica. Predviđena je izgradnja 46 stambenih objekata s orijentacijskim gabaritima oko 12×10 m. Blokovi A do D imaju različite površine i broj parcela, s ukupnom površinom svih parcela od 3,5164 ha. Ukupna bruto razvijena površina planiranih objekata iznosi 16.560 m².

Gradsko vijeće Grada Mostara na sjednici održanoj dana 31.08.2023. godine donijelo je Odluku o pristupanju izradi Parcelnog plana „Polog“ Gradsko područje jugozapad pod brojem 01-02-1021/23, objavljenoj u Službenom glasniku Grada Mostara broj 23/23.

Rasprava o parcelizaciji i prenamijeni šumskog zemljišta u građevinsko, odnosno zemljišta na Pologu u vlasništvu JP Šume Herceg-Bosne u građevinsko zemljište namijenjeno stanovanju prošla je sa puno pitanja, ali premalo odgovora.

Puno pitanja, premalo odgovora

Slaven Bevanda, vijećnik HRS-a tako je upozorio vijećnike da ne srljaju u nešto ovakvo s obzirom na odluku OHR-a o zabrani raspolaganja državnom imovinom. 

"Želim da svi razmislimo o statusu zemljišta. Bit će velik interes kupaca, ali imamo jedan ključni problem: što ako nemamo zemljišne knjige uz ovaj plan, a što ako se ovo vodi kao erar ili općenarodna imovina? Ako se u zemljišnim knjigama vodi kao takvo, želio bih da razmislimo o tome i otvorimo pitanje koja su to zemljišta grada Mostara. Smatram da sve ono što je prostornim planovima bilo predviđeno kao zona stanovanja, a vodilo se kao općenarodna imovina ili erar, po važećim zakonima koji su bili i prije rata, imovina kojom je raspolagala Skupština opštine Mostar, može se dokazati da je tim zemljištem, odnosno građevinskim zemljištem po zakonu o građevinskom zemljištu, bila nositelj raspolaganja tadašnja Skupština opštine koja je te parcele dodjeljivala, odnosno prodavala putem licitacije", kazao je on. Dodaje da se ukoliko se bude žurilo sa ovakvim odlukama Gradsko vijeće dovodi u situaciju da uđe u koliziju oko imovinsko- pravni odnosa sa uredom pravobranitelja.

"Volio bih da otvorimo ovo pitanje jer se bojim da ne dođemo do nečeg trećeg, da uradimo parcelni plan za pojedine lokacije, raspisujemo licitaciju, a ustvari naša imovinska služba postavi pitanje vlasništva ili to uradi javni pravobranitelj, bilo naš bilo državni. Taj će se problem pojaviti i na sljedećim točkama; mi donosimo regulacijski plan za Mazoljice, tu je problem legalizacije, a zemljište je istog statusa. Moramo se tome jako posvetiti jer ćemo doći do potpune blokade, kao što smo sada u blokadi u postupku legalizacije zbog tih stvari".

Predlagač ove izmjene zemljišta bio je HDZ-ov gradski vijećnik i predstavnik Mjesne zajednice Polog Marko Novak koji je Bevandi odgovorio:

"Ja sam kontaktirao cijeli set pravnika koji su provjerili i kažu da Grad ima pravo raspolaganja gradskim građevinskim zemljištem. Zato su išle izmjene u prostornom planu, i ovo je unutar prostornog plana grada Mostara i definirano je kao gradsko građevinsko zemljište. I kao takvom, grad ima s njim pravo raspolagati i izuzima se iz one zabrane raspolaganja", tvrdi Novak.

Kordić: OHR nam je dao 'signal' da možemo nastaviti

Tim povodom vijećnicima se obratio i gradonačelnik Mostara Mario Kordić sa pojašnjenjem oko pregovora koje Mostar ima sa OHR-om.

"OHR je svojevremeno donio odluku koja je usporila cijeli proces, ne samo u Mostaru nego u cijeloj Federaciji. Mislim da je to bilo u četvrtom mjesecu prošle godine. Odluka je zabranjivala raspolaganje i prometovanje državnom imovinom, s jasnim motivom donošenja odluke i svega ostalog vezanog uz takvu odluku i državnu imovinu u ovoj državi. Međutim, mi smo tada pisali OHR-u da je ta odluka problematična za Grad Mostar jer smo se mi jedini postavili kao legalisti. Nikada kvadrat državne imovine grad Mostar nije uknjižio na sebe, ali, ne želeći propustiti energetsku tranziciju, pitali smo OHR što nam je činiti", kazao je na tadašnjoj sjednici Kordić.

Tvrdi da im je OHR kroz konzultacije dao zeleno svjetlo da nastave s radom, posebice kada je riječ o dodjeljivanju zemlje na korištenje.

"Nakon konzultacija s OHR-om, odgovor je otprilike glasio: Ukoliko imate donesen prostorni plan, izdane koncesije i okolišne dozvole od županije, pa izdane energetske suglasnosti od nekog drugog, ne od grada Mostara, i data zemlja na korištenje nekom investitoru, ne smatra se niti prometovanjem niti prodajom i nije u suprotnosti s tom odlukom OHR-a. To je nama bio signal da možemo nastaviti dalje i jedan dio tih energetskih objekata je krenuo dalje u proceduru", ustvrdio je Kordić.

Kasnije se dotakao i samog Pologa, te objasnio korake koje će Grad poduzeti, pa čak i ako su u izravnom neslaganju sa odlukom više razine vlasti, odnosno sa Federacije.

"Tko radi prenamjenu zemljišta? Ovisno o vrsti i kategoriji, je li to pašnjak ili šuma? Ako je pašnjak u pitanju, pričamo o županijskom ministarstvu, a ako je šuma, onda o državnom. Nikakvih razloga u ovom trenutku nema za ne mijenjanje namjene zemljišta jer je predefinirano prostornim planom grada Mostara koja je potencijalna namjena za to zemljište. Ako ste odlučili negdje da ćete praviti naselje, kao što smo danas usvojili plan regulacije, odnosno parcelni plan u Pologu, jasno je da je sljedeći korak tamo prenamjena zemljišta u građevinsko i kako bismo mogli prodavati i sve ono što je gospodin Bevanda objašnjavao oko problema državne imovine i državnog zemljišta. Prenamjena uopće nije sporna. Mi imamo jedan stav trenutno Federalnog ministarstva koji je slijedio zaključkom koji kaže ovako: Do daljnjeg se zaustavlja prenamjena zemljišta. Zaključak je posljedica bila u Varešu prenamjena šumskog zemljišta oko rudnika, sad to sve skupa stoji. Nastavilo se tamo raditi, tamo je sve prenamijenjeno. Mi stojimo u redu iako nikakvog razloga nema da zaključak nekog, bilo čijeg, derogira zakon. Po zakonu mi imamo pravo to promijeniti", glasio je odgovor gradonačelnika na pitanja koja je postavio HRS-ov Slaven Bevanda.

'Samari brži od konja'

Ipak, na javnoj raspravi oko Pologa pojavili su se disonantni tonovi.

Nekadašnja zapsolenica Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara, arhitektica Marica Raspudić upozorila je na to kako se novi zakon o građevinskom zemljištu još nije usvojio, pa joj nije jasno kako se već po njemu planira i radi.

"Po zakonu o građevinskom zemljištu gradsko građevinsko zemljište je samo područje oko užeg urbanog područja koje je prostorno- planskom dokumentacijom predviđeno za gradnju. A ovo (Polog) nije to zemljište.
Gradsko građevinsko zemljište ne znači da mu je grad vlasnik nego da je to površina grada. Sukladno zakonu o građevinskom zemljištu članak 4. i članak 39. i sukladno zakonu o stvarnim pravima, Grad Mostar nije smio donijeti odluke koje je donio na zadnjoj sjednici. Sad je netko stavio prst u uho i rekao da je to gradsko građevinsko zemljište. Ljudi ne vladaju pojmovima a donose se ovako krupne odluke za život grada", ogorčena je ona. 

Potvrdu tome dala je i zaključna izjava Lejle Salčin iz gradske Službe za urbanitičko planiranje koja je na javnoj raspravi o izmjeni i dopuni Regulacijskog plana 'Centralna zona rekonstrukcija' - faza III i Parcelni plan 'Polog' održanoj 22. ožujka javno kazala kako je u ovom slučaju 'samar brži od konja'

"Prostorni plan definira namjenu prostora i po njemu je to građevinsko zemljište namijenjeno za individualno stanovanje. Nalazi se van urbanog područja, ja sam samo rekla da po sadašnjem zakonu o građevinskom zemljištu ono nije gradsko građevinsko zemljište i prije raspisivanja natječaja trebalo bi ispuniti preduvjete da grad može raspolagati njime...
To je ono brži 'samari od konja', što smo tražili da se zemljište pretvara iz šumskog u građevinsko ako znamo da postoji odluka Visokog predstavnika o zabrani raspolaganja općenarodnom imovinom. Donijeli smo odluku o legalizaciji, a toliko je kuća na državnom zemljištu, na tom eraru, a nitko ne može dobiti zemljište. Šta radimo mi, u pravu je ovaj narod...", zaključila je raspravu Salčin, složivši se sa građanima.

Ni nakon javne rasprave građani i zainteresirane strane nisu dobili suvislo i argumentirano objašnjenje kako je moguće da se na Pologu planira kupcima prodavati državno zemljište. "Neka jasno kažu kojim se zakonom državno zemljište može prenamijeniti u građevinsko i prodavati s obzirom na zabranu raspolaganja državnom imovinom Visokog predstavnika'' tražili su prisutni građani, govoreći kako oni nisu protiv širenja mjesnih zajednica kako bi mlade obitelji mogle izgraditi vlastite kuće i proširiti stambena područja umjesto solara. 

Dokumente vezane za parcelizaciju Pologa i javnu raspravu možete pronaći OVDJE.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.