IZVLAČENJE MINERALA I NOVCA Sumnjiva geološka istraživanja i gradnja vrtića u općini Jezero

Iako su građani zabrinuti i mnogo puta su ukazivali na vidljive posljedice, to nije spriječilo tvrtku SNK „Metali“ iz Bijeljine, čiji je vlasnik „Lykos Balkan Metals“, da nastavi s iskopavanjima u općini Jezero. Tvrtka je do sada na istraživanja u RS i BiH potrošila oko 15 milijuna maraka. Istraživanja je odobrilo Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srpske.

Iz tvrtke SNK „Metali“ izjavili su za N1 kako ne postoji nikakva opasnost za okoliš te kako sve rade po najvišim standardima. Iako mještanima sve izgleda kao početak rudarenja na području općine, oni tvrde da je riječ o istraživanju, i to ne ruda, već minerala. Mještani su pitali tvrtku o kojim se mineralima radi, a oni su na svojoj internetskoj stranici već naveli da su identificirali više od deset minerala. Mještani strahuju da je među njima i litij.

Načelnica te općine, Snežana Ružićić, inače članica SNSD-a, jedan je od najvećih zagovornika istraživanja u ovom dijelu Republike Srpske. Protiv istraživanja su više puta organizirani prosvjedi građana, a protiv su bili i vijećnici Skupštine općine, koji su istraživanja zaustavili prvo u listopadu 2022. godine. Posljednja, aktualna odluka Skupštine općine donesena je krajem prošle godine, kada su vijećnici jednoglasno bili protiv nastavka istraživanja u Jezeru, prenosi Mapa istraživačkih sadržaja.

Mira Dereta iz Jezera jedna je od onih koje su javno protiv otvaranja rudnika na brdu iznad općine. Sumnja se da u zemlji ima zlata, što su potvrdili i iz tvrtke Likos. Dereta kaže da je većina stanovnika protiv istraživanja, što su pokazali i prosvjedi, ali da se ljudi boje.

„Nemaju hrabrosti, ne smiju, prijeti im se da će ostati bez posla, rade svašta samo da bi narod ušutkali“, kaže Mira Dereta za Gerila.info.

Preko dva mosta nosivosti 12 tona u centru općine Jezero, prelazili su kamioni težine iznad 30 tona. To su, između ostalog, bile osnovne žalbe mještana na radove koji su vršeni u okviru geoloških istraživanja na teritoriju općine, a koji su, prema tvrdnjama mještana, ozbiljno ugrožavali prometnu infrastrukturu.

Iako su iz ove tvrtke tvrdili kako će po završetku posla sve vratiti u prvobitno stanje, mještani nisu uvjereni. Tvrtka je za Radio Slobodna Europa izjavila da su uložili 600.000 maraka u ceste te da uvijek paze na okoliš, što im je obveza jer su listirani na Australskoj burzi.

Mještani i ekološki aktivisti izrazili su zabrinutost da bi posljedica mogla biti i ozbiljno zagađenje vodenih tokova, uključujući rijeku Plivu i Veliko plivsko jezero. Upozoravali su i da je istraživanje, a naročito eventualno rudarenje u naseljenom mjestu, protuzakonito. Vijećnici Skupštine općine Jezero također su se složili da istraživanja treba obustaviti. Jednoglasno su usvojili zaključke kojima se traži zabrana geoloških istraživanja na području ove općine.

„Ti ljudi su jako vezani za rijeke i čim su krenuli nagovještaji ovakvih projekata, odmah su se pobunili jer su svjesni što takav projekt donosi. Ljudi su definitivno osviješteni i svjesni kako te tvrtke funkcioniraju, kakvu pustoš ostavljaju za sobom. Ljudi na vrijeme dižu svoj glas i opravdano je sve što rade“, izjavio je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu za Faktor.ba.

Ministar rudarstva i energetike Petar Đokić najčešće je spominjana osoba u svim pričama o geološkim istraživanjima. Đokić je za Gerila.info rekao da ne treba razlikovati istraživanja od rudarenja te tvrdi da od istraživanja nitko ne može imati nikakvu štetu.

Otpadne vode odlaze u Plivu

Otpadne vode iz bušotina, tijekom noći, puštaju se slobodno u prirodu te nadalje kapilarno ulaze u Jošavku i Plivu. U međuvremenu se i načelnica općine Jezero, Snježana Ružičić, obratila Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, tražeći informacije o geološkim istraživanjima. Iz Ministarstva su joj odgovorili da su republički inspektori Sektora za vode i Sektora tehničke inspekcije obavili izvanredni inspekcijski nadzor.

Iz detaljnog odgovora resornog ministarstva može se zaključiti da je nadležna inspekcija zaključila kako se istraživanja na lokalitetima Debelo Brdo i Sinjakovo (u općini Mrkonjić Grad) provode „u skladu s propisima“. Međutim, navodi se i da je izvršen terenski uvid i obilazak lokaliteta Prisoje (Bag-Babaci), gdje je utvrđeno da „nema izvođenja radova detaljnih geoloških istraživanja“. Ova tvrdnja Ministarstva, odnosno inspekcije, zvuči nevjerojatno jer se svatko može osobno uvjeriti da se istraživanja na spomenutom lokalitetu odvijaju.

Istraživanja su se, u jednom slučaju, odvijala stotinjak metara od kuća, a tvrtka je platila ljudima čije su parcele koristili za izgradnju pristupnih puteva.

U Jezeru nemaju velika očekivanja kada je riječ o vlastima.

„Oni hoće velike novce zgrnuti, a narod da se iseljava. Ja sam prije desetak godina izgradila kuću i sada moramo bježati odavde. Mi kao narod lijepo živimo“, kaže Dereta za Gerilu.

Dereta ne vjeruje izjavama političara da će istraživanja i eventualno otvaranje rudnika koristiti narodu i Republici Srpskoj.

„To će narod odlučiti, a ne nitko drugi jer to nije njihovo vlasništvo, to je naše i mi svoje ne damo!“

Općina je o svemu bila obaviještena tek po završetku posla između Ministarstva energetike i rudarstva i tvrtke koja provodi istraživanje. Iako je predstavnik Ministarstva na burnom okruglom stolu rekao kako se istraživanja ne mogu provoditi u naseljenom području, mještani tvrde da je to slučaj.

Prihvaćena najskuplja ponuda za izgradnju vrtića

Ni Zakon o javnim nabavkama niti javni interes nisu spriječili načelnicu općine Jezero da izgradnju vrtića u tom mjestu povjeri tvrtki iz Bihaća, s jakim političkim i tajkunskim vezama u samom vrhu vlasti Republike Srpske.

Prema pisanju portala „Impuls“, grupa ponuđača sastavljena od tri tvrtke, od kojih su dvije u vlasništvu Jasmina Alagića i njegove supruge, rođene sestre Hamdije Lipovače, političkog moćnika i bivšeg premijera Unsko-sanske županije, na ovom natječaju nije imala konkurenciju jer su njihovi prijatelji u općinskoj vlasti Jezera dobro osigurali eliminaciju konkurencije.

U obavijesti o javnoj nabavi radova na izgradnji vrtića u Jezeru, koja je objavljena 13. siječnja 2022. godine, navodi se da je ukupna vrijednost radova procijenjena na 432.197,81 maraka. Na natječaj su se javila dva ponuđača. Grupa ponuđača iz Bihaća, koju čine tvrtke „Gaus“, „Domoinvest“ i THM, za ovaj je posao tražila 497.906,84 maraka.

Znatno nižu ponudu dostavila je grupa ponuđača, predvođena tvrtkom „Zidart“ iz Mrkonjić Grada. Ova ponuda iznosila je 430.190,02 KM, ali je odbačena zbog formalnih nedostataka.

Portal Impuls piše da je komisija utvrdila kako je problem bio u tome što je na poleđini omotnice kao ponuđač pošiljatelj naveden „Zidart“ d.o.o. Bjelajce 12a Mrkonjić Grad, dok je nakon otvaranja omotnice utvrđeno da se radi o ponudi grupe ponuđača, u kojoj su osim „Zidarta“ još i „Mig elektro“ iz Mrkonjić Grada i „Termo-Vent“ iz Kotor Varoša.

Direktor „Zidarta“ Damir Milić ispričao je za Impuls da su od žalbe odustali, iako, kako kaže, vjeruje da su u ovom postupku javne nabave oštećeni.

„Ušli smo u postupak žalbe, ali smo na kraju odustali jer se bavimo i stanogradnjom i imamo puno posla, pa smo procijenili da nam to nije potrebno, a iziskuje puno vremena i truda, iako smo znali da bismo mogli dobiti ovaj postupak, što nam je rekao i naš odvjetnik“, rekao je Milić.

Potvrdio je i da im ugovorni organ nije u skladu sa zakonom dao rok od tri dana da isprave formalne nedostatke.

Treba napomenuti da je cijeli postupak ove javne nabave dovršen mjesecima prije usvajanja najnovijih izmjena Zakona o javnim nabavkama, te se na nju odnose izmijenjene zakonske odredbe.

Prva prepreka mogućoj konkurenciji postavljena je već na samom početku ove javne nabave. Nedugo nakon pokretanja postupka javne nabave, 17. siječnja, uslijedila je žalba jednog od ponuđača koji je preuzeo natječajnu dokumentaciju, zbog čega je došlo do obustavljanja postupka javne nabave.

Zaključak o obustavi postupka donesen je 21. siječnja. U zaključku se, između ostalog, navodi i da se „rokovi za dostavu ponuda odgađaju do daljnjeg, do okončanja postupka po žalbi“.

Međutim, već 25. siječnja doneseno je rješenje kojim se spomenuta žalba usvaja. U rješenju se navodi da se, u skladu s tim, mijenja dio natječajne dokumentacije. Rješenje je objavljeno na stranici općine Jezero. Obavijest o ispravci nikada nije objavljena na portalu Agencije za javne nabave, iako je to bila zakonska obveza.

Riječ je o žalbi na natječajnu dokumentaciju koju je ugovornom organu uputio jedan od ponuđača koji su preuzeli natječajnu dokumentaciju. Tvrtka „FCT“ d.o.o. iz Banja Luke žalila se da je kao uvjet za sudjelovanje na natječaju zatražen dokaz o izvršenju najmanje jednog ugovora čija je minimalna vrijednost 435.000 maraka. U žalbi je navedeno da tražena vrijednost ne smije biti veća od ukupne procijenjene vrijednosti javne nabave za koju se ovakav uvjet traži.

Kako piše portal Impuls, načelnica općine je 25. siječnja donijela rješenje kojim se ova žalba usvaja, i ono je istoga dana objavljeno na stranici općine, ali ne i na portalu javnih nabava.

Na natječajnu dokumentaciju žalio se i ponuđač „Domoinvest“ iz Bihaća. Međutim, 24. siječnja Kancelarija za razmatranje žalbi BiH ovu je žalbu odbila. Kao razlog odbijanja navedeno je da žalitelj nije uplatio naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5.000 KM.

Međutim, tek 2. ožujka načelnica je donijela odluku o nastavku postupka javne nabave. Toga je dana na portalu javnih nabava objavljena i ispravka obavijesti o javnoj nabavi, produžujući rok za dostavu ponuda do 14. ožujka. Informacija o izmjenama natječajnih uvjeta ni tada nije objavljena.

Put favoriziranim tvrtkama Jasmina Alagića i njegove supruge do novog unosnog posla tako je širom otvoren, bez mogućnosti konkurencije. Ipak, radi se o ponuđaču s vrlo moćnim pokroviteljstvom, zahvaljujući rodbinskim i poslovnim vezama, kojima su se svojedobno bavila i nadležna tužiteljstva u Unsko-sanskoj županiji.

Prema pisanju portala Impuls, u posebnom su fokusu bili poslovi koje je Alagić sklapao s tadašnjim gradonačelnikom Bihaća, Hamdijom Lipovačom. Nakon što mu je u politici krenulo „nizbrdo“, Lipovača se odlučio više posvetiti biznisu. Na službenoj stranici tvrtke „Integral inženjering“ iz Laktaša, on se navodi kao direktor predstavništva ove tvrtke u Bihaću.

Upitna je i sama cijena izgradnje vrtića, čiji je kapacitet predviđen za dvadeset i petero djece. U usporedbi s cijenama po kojima su izgrađeni znatno veći vrtići širom RS-a, jasno je da se radi o preskupom projektu. Na to su upozorili i stručnjaci iz građevinskog sektora.