Istraživanje: Kakav je izborni legitimitet Martina Raguža?

... kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koju je uradio Institut za društvena i politička istraživanja (IDPI) iz Mostara. U analizi IDPI-a zaključeno je kako je Raguž u strukturi svojih glasova imao oko 52 posto nehrvatskih glasova.

- U županijama i općinama u kojima hrvatske stranke predstavljaju značajan politički faktor i u kojima hrvatski birači čine većinu ili značajan udio u stanovništvu, kandidat HNS-a Dragan Čović je osvojio većinu svojih glasova, te je u odnosu na kandidata HDZ 1990 Martina Raguža ostvario oko tri puta više glasova birača. U županijama u kojima bošnjački birači čine dominantnu većinu stanovništva (Sarajevska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Bosansko-podrinjska, Unsko-sanska) kandidat Martin Raguž ostvario je značajno bolji rezultat od kandidata Dragana Čovića, stoji u analizi.

Raguž dobar u Sarajevu

Ove su pravilnosti prepoznate i u izbornim stožerima stranaka koje su ih kandidirale, navedeno je u analizi. Tako su već u izbornoj noći unutar stožera koalicije HNS-a naglasili dominantnu pobjedu Čovića unutar hrvatskog naroda, a u stožeru HDZ-a 1990 naglasili su Martina Raguža kao kandidata s „dvostrukim legitimitetom" pokušavajući na taj način objasniti očigledni i veliki utjecaj bošnjačkih birača na rezultat njihovog kandidata.

-U pet dominantno bošnjačkih županija Raguž je ostvario tri puta bolji rezultat od Čovića, dok je unutar hrvatskog biračkog tijela kandidat Martin Raguž ostvario tri puta slabiji rezultat od Čovića. Analizom je potvrđeno da je nehrvatski (dominatno bošnjački) legitimitet Raguža, koji izvire iz podrške bošnjačkih birača njegovom političkom programu, jači od izbornog legitimiteta koji izvire iz podrške hrvatskih birača, naveli su analitičari IDPI-a.

Iako je nemoguće do kraja utvrditi kako su glasovali pojedini birači, iz IDPI-a su pojasnili kako usporedba rezultata kandidata za člana Predsjedništva i rezultata liste stranke koja ga je kandidirala, uz podatke o nacionalnom sastavu pojedine općine, dopušta s vrlo velikom vjerojatnošću pretpostaviti udio nehrvatskih glasova za određenog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

-Raguž je kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva u strukturi svojih glasova imao dominantan broj nehrvatskih (prvenstveno bošnjačkih) glasova, istaknuto je u analizi.
U tri županije s hrvatskom većinom (Zapadnohercegovačka, Herceg-bosanska i Posavska) Čović je osvojio 44.283 glas, što je 11,3 posto više od liste HDZ/HNS, dok je Martin Raguž osvojio 17.440 glasova, što je 18,5 posto više od liste HDZ 1990 koja je osvojila 14.713 glasova.

U županijama s bošnjačkom većinom (Tuzlanska, Sarajevska, Zeničko-dobojska, Unsko-sanska, Bosansko-podrinjska), s druge strane, Raguž je ostavio znatno bolje rezultate.

-Smatramo metodološki ispravnim „višak" glasova koje je kandidat Martin Raguž dobio u odnosu na listu HDZ 1990, smatrati glasovima koje je dobio od nehrvatskih (dominantno bošnjačkih) birača.Najdrastičniji primjer u tom smislu je Grad Sarajevo i cijela Sarajevska županija. Primjetna je uvjerljiva pobjeda u Gradu Sarajevu Martina Raguža u odnosu na bošnjačke kandidate: Sefera Halilovića, Bakira Hadžiomerovića i Mustafu Cerića, a po broju glasova je Martin Raguž u Gradu Sarajevu vrlo blizu vodećim bošnjačkim kandidatima: Izetbegoviću, Radončiću i Suljagiću.

U cijeloj Sarajevskoj županiji Raguž je osvojio ukupno 24.969 glasova, a lista HDZ 1990 je osvojila 1.402 glasa (lista HDZ/HNS je osvojila 1.647 glasova). Znači, Martin Raguž osvojio je 23.567 glasova više od liste svoje stranke. Opravdano je zaključiti da je Raguž je u Sarajevskoj županiji osvojio oko 23.500 nehrvatskih (dominatno bošnjačkih) glasova, stoji u analizi IDPI.

Manje od pola hrvatskih glasova

U Tuzlanskoj je županiji Raguž je osvojio 9.522 glasa, a lista HDZ 1990 1.175 glasova. Dakle, Raguž je osvojio je 8.347 glasova više od liste svoje stranke. S druge strane, u Tuzlanskoj su županiji Dragan Čović i lista HDZ-a i HNS-a ostvarili približno isti rezultat (Dragan Čović 4.543, a HDZ/HNS 4.626).

-Opravdano je zaključiti da je Martin Raguž u Tuzlanskoj županiji osvojio oko 8.300 nehrvatskih (dominantno bošnjačkih) glasova, zaključeno je, dok je u Zeničko dobojskoj osovojio oko 7.000 dominatno bošnjačkih glasova.

U Bosansko-podrinjskoj je županiji po popisu 1991. živjelo samo 80 Hrvata, a danas ih ima nekoliko puta manje. No, tamo je Raguž osvojio 564 glasa, od toga u Goraždu 537, a lista HDZ 1990 je osvojila samo jedan glas. Opravdano je stoga zaključiti da je Raguž je u Bosansko-podrinjskoj županiji osvojio 550 nehrvatskih (dominatno bošnjačkih) glasova. U Unsko-sanskoj je osvojio oko 1.600 nehrvatskih glasova.

-Ukupno, u u pet županija s dominantnom bošnjačkom većinom Martin Raguž osvojio je 47.201 glas, a lista HDZ 1990 osvojila je 6.067 glasova. Znači, Martin Raguž osvojio je 41.134 glasa više od liste svoje stranke, tj. osam puta više od liste svoje stranke, navedeno je.

U Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji Čović je osvojio 61.756 glasova, što je 5,2 posto više od liste HDZ-a i HNS-a koja je osvojila 58.692 glasa, dok je Martin Raguž osvojio 27.336 glasova, što je 52,2 posto više od liste HDZ 1990 koja je osvojila 17.958 glasova.

-Smatramo metodološki ispravnim „višak" glasova, iznad odstupanja od 10 posto, koje je kandidat Martin Raguž dobio u odnosu na listu HDZ 1990, smatrati glasovima koje je dobio od nehrvatskih (dominantno bošnjačkih) birača. Opravdano je zaključiti da je Martin Raguž u „mješovitim" županijama osvojio oko 7.500 nehrvatskih glasova, stoji u analizi!

Analitičari IDPI-a navode kako je Raguž u ukupnoj strukturi svojih glasova imao čak 52 posto nehrvatskih, odnosno dominantno bošnjačkih.

-U pet dominantno bošnjačkih županija Raguž je ostvario tri puta bolji rezultat od Čovića, dok je unutar hrvatskog biračkog tijela kandidat Martin Raguž ostvario tri puta slabiji rezultat od Čovića.

Analizom je potvrđeno da je nehrvatski (dominatno bošnjački) legitimitet Raguža, koji izvire iz podrške bošnjačkih birača njegovom političkom programu, jači od izbornog legitimiteta koji izvire iz podrške hrvatskih birača, naveli su analitičari IDPI-a.

dnevnik.ba