INVESTITOR U KUTIMA ''Put nije nelegalan, nego vila i bazen člana inicijative za sprječavanje otvaranja kamenoloma''

Odvjetnici investitora koji želi otvoriti kamenolom u sjevernom mostarskom naselju Kuti-Livač poslali su demanti na naša pisanja o događanjima u naselju Kuti-Livač, a vezano uz raščišćavanje nekategoriziranog javnog puta po nalogu investitora. Tvrde kako je u tekstu iznesen niz neistina koje mogu naštetiti ugledu investitora Majdan-Kuti d.o.o. Mostar, čiji su vlasnici poduzetnici iz Turske. Demanti prenosimo u cijelosti:

''Dana 14. srpnja na vašem portalu je ponovno objavljena informacija aktivnostima „inicijative za sprječavanje otvaranja kamenoloma u naselju Kuti kod Mostara.  Navodi se kako su mještani naselja Kuti „fizički zaustavili” bager koji je raščišćavao put u tom naselju. Uz tu informaciju ponovo je izneseno nekoliko neistina u vezi s projektom kamenoloma Majdan-Kuti.

U napisu se tvrdi da je investitor pokušao raščistiti nelegalni put. Ne radi se o nelegalnom putu, nego o nekategoriziranom javnom putu, koji je zbog nekorištenja od šezdesetih godina prošlog stoljeća djelomično zarastao i bio nabacan smećem. Ako je nešto nelegalno, onda su to nelegalno izgrađena vila i bazen jednog od članova inicijative za sprječavanje otvaranja kamenoloma. Fotografija te vile i bazena može se vidjeti na linku.

Nadalje, opet se javnost dovodi u zabludu o odluci Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je predmet vraćen Ministarstvu okoliša i turizma na ponovno rješavanje. Kantonalni sud je predmet vratio Ministarstvu, jer je ministarstvo propustilo pozvati zainteresiranu lokalnu zajednicu da sudjeluje u raspravi o okolišnoj dozvoli. Novi postupak u kojem će mještanima biti omogućeno da sudjeluju kroz javnu raspravu je u tijeku.

Dakle, obećanje da će Gradsko vijeće izbrisati kamenolom u Kutima, ako sud presudi u korist mještana - krivo se interpretira:
•    tek kad Federalno ministarstvo okoliša i turizma donese novo rješenje, nezadovoljni sudionici postupka (stranka i zainteresirane osobe) imat će pravo pokrenuti upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
•    Ako zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole bude pravomoćno odbijen (dakle ako eventualno negativno rješenje Ministarstva bude potvrđeno odlukom Kantonalnog suda),
•    tada bi imalo smisla brisati kamenolom iz prostornog plana Grada Mostara.

Grad Mostar i Hercegovačko-neretvanski kanton preuzeli bi na sebe materijalnu odgovornost u slučaju da povrijede „legitimna očekivanja investitora” kako ih definira Centar za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u New Yorku

Investitor će poduzeti sve što mu stoji na raspolaganju da udovolji uvjetima za izdavanje okolišne dozvole i drugih upravnih akata,
•    ali ako bude morao odustati od projekta u koji je već uložio značajna sredstva zbog toga što naša vlast tolerira da nezadovoljne osobe „fizički, svojim tijelima” štite svoje interese,
•    to će sigurno biti skupo za zemlju primatelja investicija.

Nadalje, ponovo se iznose neistine o udaljenosti kamenoloma od naseljenog mjesta i naseljenih kuća. Kao što smo već u prethodnom demantiju ukazali, dodatnim nalazom vještakinje Azre Čeranić ispravljeni su podaci o udaljenosti na koje se pozivaju članovi inicijative. No, oni nastavljaju obmanjivati javnost.

Zanimljivo je da su ovog puta vaši izvori odlučili ostati anonimni, dok su se ranije osobno isticali.

Inicijatori „javnog okupljanja” su Branislav Čorić i Aner Omanović. Oni su cijeli dan pozivali telefonom različite ustanove ne bi li zaustavili raščišćavanje nekategoriziranog javnog puta koji je, to jest istina, van uporabe od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Ovaj put je Odjel za urbanizam i građenje predložio investitorima i Federalnoj upravi za civilne poslove kao pristupni put za deminiranje područja. Sve ostalo što je navedeno u vašem napisu je manje-više neistina.

Tijekom dana policijska ophodnja je čak tri puta dolazila na lokaciju puta, kako bi preduprijedila narušavanje javnog reda i mira. Prvi put su došli na poziv gore spomenutim članova inicijative za sprječavanje realizacije projekta kamenoloma. Policajci su objasnili da policija nije nadležna za pitanje raščišćavanja puta. Drugi put su došli na poziv pravnih zastupnika investitora, pa su upozorili članove „inicijative” na to da ne smiju remetiti javni red i mir. Oba puta policajci su se ponašali profesionalno i držali se granica svojih ovlasti.

U međuvremenu je konačno „proradila” telefonska linija između članova inicijative i utjecajnih osoba u politici, pa se očas pojavio treći policajac, koji je kazao da se radovi obustave „do ponedjeljka”, kada izvođač treba zatražiti asistenciju policije. Pravni zastupnici investitora su postavili pitanje je li taj treći policajac izdaje zabranu nastavka radova. Treći policajac je rekao: „Ne, nego iz sigurnosnih razloga”. Kad smo objasnili da ga ne pitamo za razloge, nego da samo bude jasan izdaje ili ne izdaje naredbu za obustavu radova, konačno je odgovorio da je to samo njegova preporuka.

Ono što policajac nije učinio, a bio je dužan učiniti, ako je procijenio da postoje sigurnosni rizici je – izdati naredbu za udaljavanje osobama koje su se okupile bez odobrenja – dakle protivno odredbama Zakona o javnom okupljanju.

Dvojica okupljenih su imali i motke, za koje su tvrdili da ih drže radi zaštite od zmija. No, jedna motka je po svojoj debljini i dužini bila dovoljna i za zaštitu od slona. Dakle, procjena trećeg policajca, naknadno poslanog, je vjerojatno bila ispravna. No, on nije poduzeo radnje koje je bio dužan poduzeti, te je time pogodovao osobama koje su samovlasno „fizički” zaustavile raščišćavanje puta. Tko je poslao, i na čiji zahtjev, trećeg policajca – pitanje je koje imamo namjeru istražiti i zahtijevati od nadležnih institucija da to istraže. Naime, naziremo da bi u ovim aktivnosti moglo biti zloporabe službene dužnosti i utjecajnog položaja. Dakle, ne stoji ni navod da su odvjetnici investitora negodovali zbog riječi trećeg policajca. Oni su samo tražili da policajac bude određen izdaje li naredbu za obustavu radova ili ne. Nije odvjetnicima palo na pamet da negoduju. Oni će poduzeti pravno dopuštene korake protiv službene osobe koja nije poduzela ono što joj dužnost nalaže, a poduzela je mjeru za koju nije bila ovlaštena.

Povrh svega, nakon objave spornog napisa, na početku raščišćenog dijela puta, osvanula je gomila kamenja i stijenja, koje je obećao naručiti i platiti jedan od članova inicijative. Po našem shvaćanju, ove radnje se mogu kvalificirati kao kazneno djelo oštećenja tuđe stvari. Naime, istovarom stijenja i kamenja, put je zapriječen, pa time i neupotrebljiv. Na postojanje kaznenog djela oštećenja tuđe stvari nema utjecaja činjenica da se put može opet osposobiti uklanjanjem istovarenog stijenja i kamenja.

U prilogu dostavljamo i fotografije. Na jednoj je vidljivo stijenje koje je istovareno na tek raščišćenu dionicu puta, a na drugoj je vidljiva vila s bazenom, koju je bez dozvole za građenje izgradila osoba koja je spiritus movens svih protesta mještana'', navode odvjetnici Haris Hakalović i Milenko Krčum.